Šta učiniti nakon poplave: šta učiniti, šta izbjegavati i savjeti Civilne zaštite

Vode mogu nemilosrdno utjecati na one oko pojedinih mjesta sa visokim hidrogeološkim rizikom, ali ne moramo se uzalud brinuti o tome šta se može dogoditi. Međutim, kada tragedija prođe, moraju se postaviti i druga pitanja: šta se dešava nakon što je grad poplavljen? Šta treba učiniti kada prođe vanredno stanje? Nakon što se vode povuku, bitno je znati šta učiniti kako bi osigurali svoju sigurnost i sigurnost drugih.

Zemlja bi mogla postati žrtva drugih hidrogeoloških problema, ili još gore

Nakon tako intenzivnog prolaska vode, čini se normalnim misliti da se, kada se zemlja osuši, jednostavno može vratiti na staro. Istina, voda koja se zadržava u zemlji može proći mnogo dublje, čineći je mekom i močvarnom. Ali u najgorem slučaju može izazvati i bržu eroziju zemljišta i na taj način stvoriti a vrtača (ponornica).

U drugim slučajevima, i organi za sprovođenje zakona i specijalizovani volonteri civilne zaštite mogu se pobrinuti da se zemljište ponovo gradi ili na drugi način useljivo pod određenim specifičnim uslovima.

Neki objekti mogu biti proglašeni neuslovnima za stanovanje ili se mogu obnoviti

Voda, poznato je, svuda prolazi. Ako je određeni grad potopljen sa određenom ozbiljnošću, temelji mogu potpuno upropastiti i ugroziti stabilnost bilo koje strukture. Stoga se mora izvršiti brz (i temeljit) pregled kako bi se utvrdilo da li je sve još uvijek u funkciji i bezbedno. Iako se ne provodi u svim slučajevima, u najozbiljnijim situacijama ipak može biti potrebno. Vatrogasna služba može, na primjer, provjeriti da li su važni objekti još uvijek useljivi ili ih uskratiti.

Savjeti Civilne odbrane nakon poplave

Prije svega, ključno je izbjegavati ulazak u svoj dom osim ako niste sigurni da je bezbjedan. Kao što smo vidjeli, poplave mogu oštetiti strukture i učiniti ih nestabilnim. Preporučljivo je sačekati procjenu stručnjaka prije ponovnog ulaska.

Iako se može činiti da se voda povukla, može doći do naelektriziranih lokvi zbog oštećenih električnih žica. Stoga treba biti oprezan i ne hodati po poplavljenim područjima.

Poplavna voda može biti kontaminirana hemikalijama ili bakterijama. Neophodno je izbjeći kontakt s njim i, ako ste se smočili, dobro oprati.

Prilikom čišćenja dobro je nositi rukavice i maske kako biste se zaštitili od mogućih zagađivača. Osim vidljivih oštećenja, poplave mogu uzrokovati rast plijesni u kućama, što može imati štetne posljedice po zdravlje. Pravilno provjetravanje prostorija i sušenje svake površine su neophodni kako bi se spriječilo njihovo stvaranje.

Konačno, bitno je održavati stalan kontakt sa lokalnim vlastima i slijediti njihove direktive. Civilna odbrana i druge agencije bit će vrijedan resurs u suočavanju s izazovima nakon poplava i osiguravanju sigurnosti svih.

Uvijek imajte na umu da su prevencija i pripravnost ključni. Informiranje i planiranje u hitnim slučajevima mogu napraviti razliku između sigurnosti i opasnosti.