Takođe je važno da ishrana zimi bude zdrava, bazirana na sezonskim proizvodima. Koju hranu preferirati i kako se regulisati tokom najhladnijeg doba godine?

Ishrana: jer jedemo više zimi

Prosječna tjelesna temperatura odrasle osobe je oko 37°C, vrijednost koja se mora održavati konstantnom kako bi se sve fiziološke funkcije tijela mogle pravilno odvijati.

Često se misli da toplija klima, podstičući znojenje, može pomoći da smršamo, u stvarnosti je sasvim suprotno.

Zimi niske temperature dovode do veće potrošnje energije našeg tijela.

U ovom slučaju dolazi do takozvane 'termoregulacije': da bi se tjelesna toplina održavala konstantnom, tijelo koristi mnogo energije koju dobiva transformacijom velike količine hranjivih tvari.

To se događa kao rezultat unosa, probave i upotrebe unesene hrane.

Iz tog razloga, zimi je našem tijelu teže održavati tjelesnu temperaturu konstantnom, pa je mehanizam koji reguliše osjećaj gladi aktivniji.

Šta preferirati, a šta izbjegavati u zimskom hranjenju?

Konzumacija sezonskih namirnica, ne samo voća i povrća, garantuje ispravnost preparata, čuvajući nutritivne karakteristike pojedinih namirnica.

Ishrana mora biti uravnotežena i potpuna čak i zimi, izbegavajući da se podvrgne iskušenju namirnicama koje su previše masne ili prerađene ili pripremljene na preovlađujućoj uljnoj bazi, kao što su sirevi, variva i timbale raznih vrsta bogatih uljem i maslacem, i ograničavanje slatkiša i žestokih pića.

Šta su „zimske” namirnice

Konkretno, zimsko povrće je:

• Cruciferous (kupus, prokulice, karfiol, brokula, sve karakteriziraju tipične cvatove);
• korijenje (cikla, mrkva, repa, pastrnjak, rotkvice, topinambur, krompir);
• tikvice (tikve i tikvice);
• malo zelenog lisnatog povrća (spanać, celer, zelena salata, kiseljak, potočarka, katalonija, blitva, začinsko bilje).

Među voćem su:

• jabuke;
• kruške;
• kaki;
• agrumi (limuni, narandže, mandarine, klementine, grejpfrut).

Čak i riba ima svoju sezonu, a zima je vrhunac sezone za:

• štuka;
• siva deverika;
• red gurnard;
• haringa;
• pollack;
• skuša;
• bjelana;
• sardine;
• potplat;
• alice.

Sezonalnost voća i povrća: zašto je poštovati

Važno je poštivati ​​sezonski karakter voća i povrća jer ćemo na taj način vjerojatnije uvesti namirnice koje su pravilno uskladištene i koje stoga nisu promijenjene u svojim nutritivnim svojstvima, a posebno u sadržaju mikronutrijenata (vitamina). , mineralne soli i bioaktivne supstance sa različitim regulatornim i zaštitnim funkcijama za organizam).

Nadalje, favoriziranjem uvođenja namirnica prema godišnjem dobu garantiramo veću raznolikost u našoj ishrani i moći ćemo uživati ​​u ukusnijim namirnicama.

Hidratacija i hladnoća: koliko i šta piti

Niske temperature smanjuju osjećaj žeđi (voda snižava tjelesnu temperaturu), čime se povećava rizik od dehidracije, posebno kod starijih osoba, koji već imaju tendenciju da piju manje, te teže osjećaju potrebu za pićem.

Međutim, važno je nastaviti s dovoljno hidratacije čak iu zimskim mjesecima, pijući najmanje 2 litre vode dnevno, možda kroz nezaslađene tople napitke.

Duhovi i zima

Zimi je konzumacija većeg udjela alkohola, počevši od vina, podstaknuta nižim temperaturama.

U stvarnosti, ne postoji period u godini u kojem je preporučljivije piti alkohol, bilo koje vrste, niti postoje alkoholi koji su zaista zdraviji od drugih: nažalost, etanol je uvijek loš za vas.

U tehničkom smislu, to je zapravo lijek, a ne nutrijent koji se, nakon operacija koje provodi tijelo kako bi se osiguralo njegovo uklanjanje, može transformirati ili u otrovni molekul, kao što je acetaldehid, ili u mast.

Etanol i acetaldehid su oba molekula službeno priznata kao direktni karcinogeni, a konzumacija alkohola povezana je s pojavom brojnih tumora koji pogađaju glavu i vrat ili probavni sistem.

Ishrana tokom zime: da li vitamini pomažu u prevenciji bolesti?

Ne postoje čvrsti naučni dokazi o efikasnosti suplementacije ili suplementacije vitaminima u prevenciji zimskih tegoba.

Neka istraživanja (Vitamin C za prevenciju i liječenje prehlade*) sugeriraju blago ublažavajuće djelovanje vitamina C na simptome prehlade, skraćujući njen tok, dok se vjeruje da je adekvatan unos vitamina A koristan za sluzokožu gornjih dišnih puteva. trakta, što ih čini otpornijima kao prva barijera protiv patogena.

Međutim, do danas nije moguće preporučiti uzimanje ovih nutrijenata u većim količinama nego što to već možemo učiniti pravilnom prehranom.

*https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23440782/

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Mediteranska dijeta: vraćanje u formu oslanja se na hranu protiv starenja

Pažljiva prehrana: važnost svjesne dijete

U potrazi za personalizovanom ishranom

Dijeta za dijabetičare: 3 lažna mita za razbijanje

Zašto u posljednje vrijeme svi pričaju o intuitivnoj ishrani?

Klimatske promjene: Uticaj Božića na okoliš, koliko je značajan i kako ga smanjiti

Prošli praznici: Vademecum za zdravu ishranu i bolju kondiciju

Naduti stomak: šta jesti tokom praznika

Putnička dijareja: savjeti za prevenciju i liječenje

Jet Lag: Kako smanjiti simptome nakon dugog putovanja?

Šta je Detox i zašto je važan

izvor

GSD