Međunarodni dan sjećanja na holokaust: priča o K-ovoj bolesti koja 'spasava život'

Međunarodni dan sjećanja na holokaust: Rim, 16. oktobar 1943. U glavnom gradu pojavila se 'K-ova bolest', vrlo neobična bolest. Toliko neobično da… ne postoji!

Izmislili su ga liječnici u bolnici Fatebenefratelli kako bi spasili desetine Jevreja od havarije u getu, tokom koje su zarobljene 1,024 osobe, uključujući 200 djece, koja su potom deportovana u koncentracioni logor Auschwitz.

Zahvaljujući K-ovoj bolesti, mnoge porodice su uspele da pobegnu od lova, nalazeći sklonište u obližnjoj bolnici u Rimu

Bolnica na ostrvu Tiber mjesto je za priču dostojnu Oskara.

Ispričao je brat Giuseppe Magliozzi, indirektni svjedok ove kolosalne 'laži koja spašava živote', koja na neki način podsjeća na herojski gest Oskara Šindlera, zapamćenog po tome što je spasio živote više od 1,000 Jevreja predodređenih za istrebljenje u Šoa. .

Vodeću ulogu u ovom jedinstvenom i epskom događaju imali su ne samo doktori Fatebenefratellija već i fratri bolnice u Rimu, koji su spasili najmanje 50 ljudi od Holokausta, uključujući antifašiste, članove italijanske podzemne vlade , poljski vojnici koji su pobjegli od njemačke vojske i zaostali ruskog porijekla.

Fra Giuseppe Magliozzi navodi da je „zarobljavanje izvršeno noću, pa je prvi shvatio šta se dešava u getu bio dežurni doktor Adriano Ossicini, učenik doktora Giovannija Borromea.

Upravo su oni počeli da skrivaju te ljude, među kojima je bilo i mnogo djece, u ambulanti iu nekim od bolničkih soba.

Zaista genijalna ideja bila je da se napravi zamišljeno odeljenje za zarazne bolesti, u koje niko ne bi imao pristup osim samog dr Boromea i medicinske sestre.

Korišćen je dio 'sala Assunta', sa velikim prozorom, koji je obavještavao ljude da su zaraženi 'K-ovom bolešću', ali u stvari nisu bili

Stigavši ​​u institut 1963. godine kao doktor, dodaje da su „u stvarnosti fratri slobodno ulazili u to mesto, dajući pomoć onima koji su uspeli da pobegnu vojnicima i donoseći im hranu“ i precizira da je „Boromej imao ideju da izmišljajući ovu zaraznu i nepoznatu 'K bolest', ali je istina da je cijela zajednica bila veoma posvećena”.

Brat Magliozzi je zatim naglasio lik „Maurizia Bialeka, u to vrijeme prije poljske nacionalnosti zajednice Fatebenefratelli religiozne na ostrvu Tiber, koji je svoj život posvetio pomaganju onima koji su bili hospitalizirani u našoj strukturi.

On je zaista bio veoma važna ličnost u ovom istorijskom periodu”.

Bivši medicinski direktor bolnice Svetog Petra dalje objašnjava da se “iza slova 'K' krije velika ironija”.

Dvojica nemačkih vođa prisutnih u Rimu u to vreme bili su Herbert Kapler i Albert Keserling.

Govoreći o 'K-ovoj bolesti', Boromeo je želio da podvuče da je to bolest onih koji su se bojali ova dva nacistička hijerarha, ali je za Nemce 'K-ova bolest' podsjetila na Kohovu bolest, odnosno tuberkulozu, patologiju koju je vojska bio veoma uplašen”.

„Dr Boromeo, sanitetski oficir tokom Prvog svetskog rata, savršeno je govorio nemački“, kaže on, „i to mu je omogućilo da na smrt preplaši mladog SS medicinskog oficira.

Nakon što mu je napravio obilazak cijele bolnice Fatebenefratelli, nakon što je stigao u 'sala Assunta', smjestio ga je na poznato odjeljenje 'K-bolesti'.

Prije toga, doktor je upozorio pacijente da ne govore, da u vojnike gledaju sjetnim očima i da često kašlju, samo da bi simulirali opasnu i zaraznu bolest.

Na taj način su svi 'lažni pacijenti' izbjegli deportaciju u Poljsku ili druge logore za istrebljenje u Evropi u to vrijeme.

Jedno od najvećih skrovišta u Fatebenefratelli bilo je ispod otvora za kanalizaciju, vrlo blizu oltara u Sala Assunta.

Kapak je bio prekriven tepihom,” rekao je brat Magliozzi direktoru, “i bio je otvoren samo da donese hranu za desetak ljudi koji su se tamo sklonili.

U to vrijeme poznata 'sora Lella', sestra Alda Fabrizija, kuhala je hranu i prodavala je od kuće, još nije imala restoran koji je sada ispred bolnice.

Na kraju dana dala bi nama i onima koji kriju sve što nije prodala”.

Konačno, brat Giuseppe Magliozzi s ponosom potvrđuje da su “koristeći Borromeovu ideju, druge bolnice u Rimu stvorile odjeljenja posvećena 'K bolesti'”.

Započeta u noći 16. oktobra 1943. godine, 'K bolest' je nestala godinu dana kasnije, 4. juna 1944., kada su američke trupe ušle u Rim.

Italijani su se probudili oslobođeni od nacifašističkog nasilja i našli su se izliječeni od fantomske bolesti.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Ko se razboli od tuberkuloze? Studija medicinske škole Harvard o nedostatku imunoloških ćelija

MSF: Lijekovi za tuberkulozu koji spašavaju živote i dalje su nedostupni djeci u visoko opterećenim zemljama

 

Izvor:

Dire Agency

Moglo bi vam se svidjeti