SZO: Očekivano trajanje zdravog života u Africi raste za skoro deset godina

SZO o Africi: Očekivano trajanje zdravog života u afričkom regionu se u prosjeku povećalo za 10 godina po osobi između 2000. i 2019. godine, izvještava procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Afrika: ovaj porast je veći nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta u istom periodu

U izvještaju se također navodi da bi razorni utjecaj pandemije COVID-19 mogao ugroziti ove ogromne dobitke.

Praćenje univerzalne zdravstvene pokrivenosti u izvještaju SZO za Afričku regiju 2022. pokazuje da se očekivani životni vijek – ili broj godina u kojem je pojedinac dobrog zdravlja – porastao na 56 godina u 2019., u poređenju sa 46 godina u 2000. godini.

Iako je i dalje daleko ispod globalnog prosjeka od 64 godine, u istom periodu, globalni očekivani životni vijek porastao je za samo pet godina.

Poboljšanja u pružanju osnovnih zdravstvenih usluga, napredak u reproduktivnom zdravlju, zdravlju majki, novorođenčadi i djece, kao i napredak u borbi protiv zaraznih bolesti – zahvaljujući brzom povećanju mjera kontrole HIV-a, tuberkuloze i malarije od 2005. pomogao da se produži očekivani zdrav životni vijek.

U prosjeku, pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama poboljšana je na 46% u 2019. godini, u poređenju sa 24% u 2000. godini.

Najznačajnija dostignuća bila su u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti, ali je to kompenzirano dramatičnim porastom hipertenzije, dijabetesa i drugih nezaraznih bolesti i nedostatkom zdravstvenih usluga usmjerenih na ove bolesti.

Afrika, SZO: snažno povećanje očekivanog životnog veka

„Nagli porast očekivanog trajanja zdravog života tokom protekle dvije decenije svjedoči o težnji regije za poboljšanjem zdravlja i blagostanja stanovništva.

U suštini, to znači da više ljudi živi zdravije, duže, sa manje prijetnji od zaraznih bolesti i s boljim pristupom uslugama njege i prevencije bolesti”, rekao je dr Matshidiso Moeti, regionalni direktor SZO za Afriku.

“Ali napredak ne smije stati. Ukoliko zemlje ne pojačaju mjere protiv opasnosti od raka i drugih nezaraznih bolesti, zdravstveni dobici bi mogli biti ugroženi.”

Napredak u očekivanom zdravom životnom vijeku također bi mogao biti potkopan utjecajem pandemije COVID-19 ukoliko se ne uspostave čvrsti planovi za nadoknađivanje.

U prosjeku, afričke zemlje su prijavile veće poremećaje u osnovnim uslugama u poređenju s drugim regijama.

Više od 90% od 36 zemalja koje su odgovorile na istraživanje SZO iz 2021. prijavilo je jedan ili više poremećaja u osnovnim zdravstvenim uslugama, pri čemu su imunizacija, zanemarene tropske bolesti i usluge ishrane trpele veće poremećaje.

Uloženi su napori da se obnove osnovne usluge pogođene pandemijom.

Međutim, kako bi se poboljšale zdravstvene usluge i osigurale da su adekvatne, kvalitetne i dostupne svima, za vlade je ključno da pojačaju finansiranje javnog zdravstva.

Većina vlada u Africi financira manje od 50% svojih nacionalnih zdravstvenih budžeta, što rezultira velikim nedostatkom u finansiranju

Samo Alžir, Bocvana, Kabo Verde, Esvatini, Gabon, Sejšeli i Južna Afrika finansiraju više od 50% svojih nacionalnih zdravstvenih budžeta.

“COVID-19 je pokazao koliko je ulaganje u zdravstvo ključno za sigurnost zemlje.

Što bolje Afrika može da se nosi s pandemijama i drugim zdravstvenim prijetnjama, naši ljudi i ekonomije više napreduju.

Pozivam vlade da ulažu u zdravlje i budu spremne da se bore protiv sljedećeg patogena koji će nas srušiti”, rekao je dr Moeti.

Jedna od ključnih mjera za poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama je da vlade smanje katastrofalne troškove iz džepa domaćinstava.

Zdravstveni izdaci ne smatraju se katastrofalnimi kada porodice troše manje od 10% svojih prihoda na zdravstvene izdatke, bez obzira na nivo siromaštva.

U proteklih 20 godina, potrošnja iz džepa stagnirala je ili se povećala u 15 zemalja.

Izvještaj SZO također je analizirao očekivano trajanje zdravog života i razlike u pokrivenosti zdravstvenim uslugama prema nivou prihoda zemlje i geografskoj lokaciji.

Zemlje sa visokim i višim srednjim prihodima obično imaju bolju pokrivenost zdravstvenim uslugama i duži očekivani životni vek zdravog života pri rođenju od zemalja sa nižim dohotkom, sa oko 10 dodatnih godina očekivanog trajanja zdravog života.

U izvještaju se preporučuje zemljama da ubrzaju napore na poboljšanju zaštite od finansijskih rizika, preispitaju i preispitaju pružanje zdravstvenih usluga sa fokusom na uključivanje nezaraznih zdravstvenih usluga kao dio osnovnih zdravstvenih usluga, uključivanjem zajednica i angažovanjem privatnog sektora.

Takođe preporučuje da se uspostave sistemi za praćenje podnacionalnog sistema kako bi zemlje bile u mogućnosti da uhvate rane znakove upozorenja za zdravstvene prijetnje i kvarove sistema.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Jačanje laboratorijskog testiranja na majmunske boginje u Africi

Etiopija će cijepiti 2 miliona protiv kolere u regiji Tigray

U Čadu Preko 3.3 miliona djece cijepljene u velikoj kampanji protiv dječje paralize

Malavi, Povratak dječje paralize: Najava SZO

Epidemija majmunskih boginja: šta treba znati

Majmunske boginje, 202 nova slučaja prijavljena u Evropi: kako se prenosi

Koji su simptomi majmunskih boginja?

U Zimbabveu 54,407 stanovnika Chegutua primilo je besplatnu vakcinaciju protiv kolere

Malavi primio 1.9 miliona doza vakcina protiv kolere kako bi ojačao spremnost i spremnost za odgovor na koleru

COVID-19, prelomni trenutak za laboratorijsku medicinu u Africi

Izvor:

WHO Afrika

Moglo bi vam se svidjeti