Među najčešćim oblicima anemije je anemija uzrokovana nedostatkom gvožđa, koja može zahvatiti i muškarce i žene svih starosnih dobi, sa povećanom incidencijom kod djece, adolescenata i žena u reproduktivnoj dobi ili koje prolaze kroz trudnoću i/ili doje svoju novorođenčad.

Gvožđe je esencijalni mineral za metaboličke procese i stoga je prisutno u vrlo velikim količinama u tijelu.

Ako se njegov nivo smanji, posljedica može biti smanjena opskrba kisikom u krvi, jer doprinosi stvaranju hemoglobina, ali i izmjena brojnih metaboličkih procesa sa posljedicama na opće stanje organizma, najtipičnija manifestacija što je snažan osećaj umora.

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza može biti uzrokovana raznim faktorima, uključujući probleme s apsorpcijom i nepravilnu ishranu.

Anemija zbog nedostatka gvožđa: šta je to?

Kiseonik je neophodan element za dobrobit našeg tijela i za zdrave organe, mišiće i tkiva.

Konkretno, kiseonik se prenosi u krv zahvaljujući proteinu, hemoglobinu: kada ga nema, jer nema dovoljno gvožđa za proizvodnju adekvatne količine, razvija se anemija zbog nedostatka gvožđa.

Glavni simptomi koje uzrokuje nedostatak gvožđa su astenija, odnosno veoma izražen i generalizovan umor i slabost, otežano disanje, tahikardija, bljedilo, glavobolja i vrtoglavica, nesanica, razdražljivost, hladni ekstremiteti i trnci u nogama, lomljivi nokti i gubitak kose.

Ova simptomatologija zavisi od slabljenja organizma, što je posledica kako smanjene oksigenacije krvi, tako i promene brojnih enzimskih reakcija koje zavise od prisustva gvožđa, što dovodi do neravnoteže u imunološkom sistemu, sistemu termoregulacije i neurotransmisioni sistem mozga.

Koji su uzroci anemije uzrokovane nedostatkom gvožđa?

Nedostatak gvožđa može biti posledica različitih stanja i bolesti.

Glavni faktori rizika za anemiju uzrokovanu nedostatkom gvožđa su trudnoća i dojenje, jer u vreme kada se fetus razvija i novorođenče se hrani, ženi je potreban veći unos gvožđa.

Nedostatak željeza također može biti povezan s krvarenjima, vanjskim i unutrašnjim, te stoga nisu vidljiva.

Ovo je tipično za određene patologije, kao što su hijatalna kila, tumori, peptički ulkus ili polip rektuma, ali i za fiziološka stanja kao što je menstrualni ciklus.

Kronične crijevne bolesti koje ometaju metabolizam, poput Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa ili celijakije, kao i one operacije za koje su odstranjeni dijelovi crijeva ili su urađeni intestinalni bajpasi, također mogu uzrokovati anemiju.

Čak i kod zdravih osoba, neuravnotežena ishrana u kojoj nema hrane koja obezbeđuje adekvatan unos gvožđa može dovesti do razvoja anemije.

Ishrana je, međutim, nešto na šta možemo direktno uticati putem izbora hrane.

Nizak nivo gvožđa: šta jesti?

Gvožđe nalazimo u hrani koju obično jedemo u obliku hemičnog gvožđa, u hrani životinjskog porekla, ili nehemičnog gvožđa u povrću.

Hemično gvožđe se apsorbuje u organizmu veoma brzo i u velikim količinama, dok se nehemičnog gvožđa apsorbuje samo 10%.

Hrana najbogatija hemičnim gvožđem je jetra (koja se zapravo često daje deci) i iznutrice, ali generalno govedina, svinjetina, jagnjetina, konj, piletina, ćuretina i biserke obezbeđuju adekvatnu zalihu gvožđa.

Uvijek treba imati na umu da ishrana bogata crvenim mesom može dovesti do povećanja holesterola i biti faktor rizika za razne bolesti, te se stoga treba pridržavati pod nadzorom specijaliste dijetetičara.

Od riba, pak, najkorisnije namirnice u slučaju nedostatka gvožđa su rakovi, mekušci i ribe poput pastrmke, tune, bakalara, inćuna i sardina.

Zeleno lisnato povrće poput zelene salate i orašastih plodova kao što su orasi i lješnjaci, bademi i pistacije također doprinose unosu gvožđa. Izvori proteina bogati gvožđem kao što su pasulj, sočivo, slanutak, lupina i tofu takođe se mogu dodati u prehranu. Konačno, uravnotežena ishrana uključuje i upotrebu testenina, hleba i žitarica, koje sadrže različite količine hranljivih materija.

Takođe treba imati na umu da vitamin C doprinosi apsorpciji gvožđa: trik može biti dodavanje limunovog soka u hranu koju ćemo jesti ili u vodu koju pijemo tokom obroka, ili korišćenje povrća bogatog vitaminom C kao što je npr. kao paradajz, paprika, kupus i brokoli kao prilog jelima, ili kao završna jela sa citrusnim voćem ili povrćem kao što su kivi, ribizla i grožđe.

Konačno, osobe koje razviju anemiju trebale bi ograničiti unos određenih namirnica koje ometaju apsorpciju željeza, kao što su mliječni proizvodi, kafa, čaj i čokolada, u obrocima.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Pažljiva prehrana: važnost svjesne dijete

Simptomi celijakije: Kada se obratiti lekaru?

Povećan ESR: Šta nam govori povećanje stope sedimentacije eritrocita kod pacijenta?

Anemija, nedostatak vitamina među uzrocima

Mediteranska anemija: dijagnoza testom krvi

Izvor:

humanites