Dugi Covid i nesanica: 'poremećaji spavanja i umor nakon infekcije'

Dugi Covid: Korona virus, među brojnim posljedicama koje ima na psihofizičko zdravlje Talijana, ne dozvoljava im da mirno spavaju

Broj epizoda nesanice i poremećaja sna dramatično se povećao, dijelom zbog neizvjesnosti izlaska iz pandemije koja traje već dvije godine, uz uspone i padove zaraza i nova ograničenja.

Ali da li je okretanje tabletama za spavanje jedina opcija? I da li je istina da je među posljedicama sindroma 'dugog covida' teškoće zaspati tako česte?

Kako biste pronašli pravo rješenje, najbolje je da se ne oslanjate na 'Dr Google', već da odete kod specijaliste ili razgovarate sa svojim liječnikom opće prakse.

Kako bismo rasvijetlili sve ove stvari, zamolili smo profesora Paola Calabresija, direktora neurološkog odjela na Poliklinici Gemelli u Rimu.

– Long Covid: na osnovu vašeg iskustva, šta ste primetili tokom ovog dugog perioda? Da li su lijekovi jedino rješenje za poboljšanje kvaliteta života ovih ljudi?

“Da bismo odgovorili na poremećaje spavanja, lijekovi, bilo da su hipnoinduktori ili antidepresivi, očito nisu jedino rješenje i treba ih koristiti samo u slučajevima koji ne reaguju na nefarmakološke terapije.

Neophodno je da specijalista pacijentu pruži strategije, uključujući psihološku podršku, koje će omogućiti ovim osobama da napuste dom, posao ili pametno radno okruženje.

Kako se to može postići? Prije svega, maksimalno iskorištavanjem fizičke aktivnosti na otvorenom, u parku na primjer, prilika i garancija u vrijeme Covida, također i sa zdravstvenog stajališta.

Savjet koji nudim svojim pacijentima s nesanicom je da se uključe u pokret kako bi pokrenuli fiziološki odgovor na problem nesanice.

Čak je i brzo hodanje dovoljno da povrati neurotransmitere koji su izmijenjeni u mozgu i koji mogu biti uzrok stanja, stimuliranjem endogenih moždanih trofičkih faktora.

S druge strane, pribjegavamo lijekovima samo kada svi ovi pristupi ne daju korisne rezultate.

Naravno, za najosjetljivije i najranjivije osobe može postojati potreba za psihološkom podrškom i, kada je potrebno, propisivanjem lijekova koji indukuju hipno i ne izazivaju hipnozu, ovisno o profilu pacijenta.

Treba shvatiti da je nesanica vrlo često vrh ledenog brijega depresije, na koju se treba pozabaviti, i da je skriveni neprijatelj koji može uzrokovati poremećaj sna.

Stoga je uloga doktora, posebno neurologa i psihijatra, razumjeti pacijentove probleme i ponuditi odgovarajuće odgovore za tu osobu tako što će doći do korijena problema.

Problemi koji su već zadesili mnoge ljude u eri prije pandemije, a koji su sada eksplodirali u pandemiju jer se povećavaju socijalna ograničenja, teškoća izlaska iz kuće ili radnog okruženja.

Mora se uzeti u obzir integrisani pristup, a ne samo plan odgovora.

– Čak i nakon oporavka od virusa, posebno kod pacijenata koji su imali izražene simptome, nuspojave se nastavljaju javljati u periodu nakon oporavka, takozvani „dugi kovid“. Kako intervenisati u takvim slučajevima?

“Pacijenti sa takozvanim 'post-kovid sindromom' zanimljiv su izazov za liječnika opće prakse i neurologa.

Naučna zajednica pokušala je okarakterizirati biološke i organske probleme uzrokovane infekcijom sars-CoV2.

U slučaju ispitanika koji su dugo bili podvrgnuti kovidu, veliki upalni sindrom zasigurno rezultira mišićnim poteškoćama i astenijom.

Dugi covid također uključuje nesanicu među različite kliničke znakove.

Liječnik također mora procijeniti mogućnost da dugotrajni covid može predstavljati posttraumatski stresni sindrom kod pacijenta.

Mnogi ljudi su iskusili, pored teške bolesti, porodičnu i društvenu izolaciju koja je uticala na psihološku sferu.

Slično, drugi ljudi koji su bili blago zaraženi su također iskusili psihološke reperkusije zbog izolacije i straha.

Mnogi ljudi se žale na stalnu zabrinutost da bi se infekcija mogla pogoršati i pogoršati, ili žive u strahu da će zaraziti svoje voljene.

Ova slika je izraženija kod slabijih, onih sa unutrašnjim problemima (visok krvni pritisak i dijabetes) i neurološkim problemima.

U anketi koju smo proveli na pacijentima s kroničnim neurološkim poremećajima koji su indirektno doživjeli infekciju članova porodice, među ovim pacijentima se pojavila duboka nelagodnost.

Naime, mnogi pacijenti nisu išli u bolnicu niti su bili na pregledima iz straha.

Lako je shvatiti koliko je važno liječiti sindrom posttraumatskog stresa i uzimanjem suplemenata i lijekova koji mogu kontrolirati anksioznost i depresiju.

Kada vidim pacijenta koji pokazuje ovakvu kliničku sliku, pokušavam da napravim globalnu procjenu i s obzirom na psihičke probleme i pokušavam uspostaviti dijalog u cilju razumijevanja i ublažavanja strahova.

Međutim, gdje je to prikladno, indicirana je odgovarajuća terapija lijekovima i psihološka podrška.

– Može li nam hrana pomoći? Ako je tako, kojoj hrani treba dati prednost?

“Prehrana je važna i ide ruku pod ruku s fizičkom aktivnošću.

Mora biti uravnotežen i imati tri obroka.

Doručak je doba dana o kojem treba voditi računa, ali se često rješava kafom.

Dobar početak nam omogućava da se na najbolji mogući način suočimo s radnim danom i dobro se bavimo fizičkim aktivnostima, koje, kao što smo više puta rekli, nikako ne bi smjele izostati iz naše rutine.

Zbog toga treba dati prednost obrascu ishrane koji predlaže mediteranska dijeta.

Biljni proteini su validan resurs.

Preporučujem da kalorijski unos pravilno rasporedite tokom dana.

Mnogi ljudi se zbog posla odlučuju za nešto na brzinu za ručak i kalorijsko opterećenje se prebacuje na večeru.

Ovaj stav nije tačan.

Tajna dobrog osjećaja je i u stvaranju prostora za aktivnosti koje donose radost, blagostanje i nude onu pozitivnu energiju koja pomaže u rješavanju anksioznosti i depresije.

Zeleno svjetlo dakle sportu, muzici i umjetnosti.

Ove vrste aktivnosti su dobar adjuvans čak i kada je neophodna terapija lijekovima.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Dugi Covid: Šta je to i kako ga liječiti

Long Covid, studija Univerziteta u Washingtonu ističe posljedice za preživjele Covid-19

Autobus za visoku biocontainment, specijalno vozilo jedinstveno u svijetu: pripada Crvenom križu

Izvor:

Dire Agency

Moglo bi vam se svidjeti