OCHA (Humanitarna agencija UN): 7 razloga zašto svijet mora nastaviti podržavati Ukrajinu
Sada je jedna godina od invazije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. februara. To je jedna godina nezamislive patnje, gubitka i uništenja
I jedna godina u kojoj je razbijen život svake žene, muškarca i djeteta u Ukrajini
Hiljade civila – uključujući djecu – ubijeno je, ranjeno i traumatizirano.
Sredstva za život su devastirana, a cijeli gradovi su u ruševinama.
Ali uprkos svemu tome, narod Ukrajine neprestano pokazuje svijetu svoj nevjerovatan osjećaj solidarnosti i otpornosti.
Okupili su se da podrže jedni druge, stvorili hiljade grupa volontera i otišli na prve linije kako bi se uvjerili da ljudi koji su zarobljeni mogu dobiti podršku koja im je potrebna.
Humanitarne organizacije upotpunile su ovaj napor uz nevjerovatnu podršku i solidarnost međunarodne zajednice i građana svake zemlje koji su se uključili da podrže Ukrajinu.
Zajedno smo prošle godine pomogli 16 miliona ljudi u Ukrajini.
Ali godinu dana kasnije, rat je daleko od kraja.
Ovdje su 7 razloga zašto svijet mora nastaviti podržavati humanitarni odgovor u Ukrajini
Ukrajina, 18 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć
Kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februara, dramatično je eskalirala sukob koji je pustošio istok zemlje od 2014. godine.
Samo nekoliko sedmica nakon što je počeo veliki rat, broj ljudi kojima je bila potrebna humanitarna pomoć skočio je sa nešto ispod 3 miliona na skoro 18 miliona.
Danas se ti ljudi i dalje suočavaju sa životno opasnim potrebama.
Milioni su morali pobjeći da bi spasili svoje živote i pokušali se nastaniti daleko od kuće
Rat je izazvao ozbiljnu krizu raseljavanja kakva nije viđena u novijoj istoriji. U prvih nekoliko mjeseci nakon invazije, skoro 8 miliona ljudi je interno raseljeno u Ukrajini.
Isti broj ljudi pobjegao je preko granica, ostavljajući svoje porodice, domove, stvari i radna mjesta.
Od tada se kriza raseljavanja samo nastavlja.
Iako se skoro 5.5 miliona ljudi vratilo u svoja mjesta porijekla tokom proteklih mjeseci, na hiljade ih nastavlja bježati sa istoka.
Danas je više od 5.5 miliona ljudi još uvijek interno raseljeno u Ukrajini, a gotovo 8 miliona ljudi su izbjeglice, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije i Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR).
Rat, ogromna razaranja koja je izazvao i posljedično raseljavanje izazvali su ogromnu krizu zaštite, utječući na sigurnost i sigurnost miliona ljudi zbog stalnih napada i široko rasprostranjene kontaminacije minama i drugim eksplozivnim ostacima rata.
Rizici od rodno zasnovanog nasilja i eksploatacije su se povećali, a optužbe o seksualnom nasilju vezanom za rat su porasle u posljednjih 12 mjeseci.
Ali sve se to dešavalo u vrijeme kada je ljudima ograničena mogućnost pristupa pravnim i zaštitnim uslugama.
To je uključivalo njihov pristup civilnoj dokumentaciji, kao što je registracija rođenja i potvrda o smrti voljenih osoba.
U Ukrajini je sada desetkovan pristup zdravstvenoj zaštiti, vodi i struji
Prošle godine, gotovo 70 posto napada na zdravstvene ustanove širom svijeta dogodilo se u Ukrajini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Bolnice u zemlji bombardovane su kada su ljudima bile najpotrebnije, a pristup osnovnim zdravstvenim uslugama je sada desetkovan, posebno na istoku.
Ali tu se ne zaustavlja.
Rat je uništio ukrajinski vodovodni sistem.
Milioni ljudi sada se svakodnevno bore za ispravnu vodu za piće, a drugi su primorani da se oslanjaju na nesigurne izvore vode.
Situacija je ekstremna u područjima blizu obje strane linije fronta, gdje su neki ljudi sada izdržali cijelu godinu bez vodovoda.
Ovaj problem je počeo mnogo ranije u Donjecku pod ruskom kontrolom.
Energetska kriza uslijedila je nakon ponovljenih napada na ukrajinsku infrastrukturu u oktobru 2022. godine, što je dalo nove dimenzije humanitarnoj krizi.
Bolnice ne mogu raditi bez struje, voda se ne može pumpati i ljudi ne mogu grijati svoje domove usred oštre zime.
Ukrajini je potrebna podrška kako bi njene bolnice funkcionisale i kako bi se osiguralo da ljudi imaju vodu za piće i druge osnovne usluge.
Pristup obrazovanju je ugrožen
Tokom cijele godine, ukrajinske škole i učionice su napadnute, uništene ili pretvorene u vojne baze, što ozbiljno otežava pristup obrazovanju.
Gotovo 40 posto škola u Ukrajini mora se oslanjati na online učenje, ali i to je sada poremećeno zbog kompromitovanog pristupa struji i internetu.
Škole koje su sačuvane i dalje se suočavaju sa ogromnim izazovima, jer su pogođene energetskom krizom i ponovljenim zračnim napadima.
Djeca sada provode sat za satom u podrumima ili bunkerima kada bi trebala biti u školi.
U Ukrajini, 5.3 miliona djece treba podršku kako bi se osiguralo da mogu nastaviti školovanje.
Ljudi se suočavaju sa nezamislivim traumama
Rat ostavlja duboke, nevidljive ožiljke na narodu Ukrajine.
Skoro 10 miliona ljudi izloženo je riziku od akutnog stresa, anksioznosti, depresije, upotrebe supstanci i posttraumatskog stresnog poremećaja, prema WHO.
Porodice su razdvojene, a svaka osoba u Ukrajini je vidjela ubijenog ili ranjenog člana porodice ili osobu koju poznaju.
Njihovi gradovi, domovi, bolnice, pa čak i trg na koji bi odveli svoju djecu bili su bombardovani.
Seksualno nasilje povezano s ratom također doprinosi užasima uzrokovanim ratom.
To je pogodilo uglavnom žene i djevojke, ali i muškarce ratne zarobljenike koje drže ruske oružane snage.
Ukrajinski muškarci se suočavaju sa specifičnim izazovima, uključujući vojnu obavezu, što utiče na njihovu slobodu kretanja.
Poljoprivreda i privreda su pogođene, sa dubokim globalnim implikacijama
Rat je ozbiljno pogodio ukrajinsku poljoprivrednu industriju, ostavljajući hiljade farmera bez prihoda, a jednu od tri porodice nesigurnom u hrani.
Tokom cijele godine, plodno zemljište ili usjevi bili su uništeni tokom borbi ili neprijateljstava, a bile su pogođene i sezone žetve i sadnje.
Ovo je dodalo izazove koje je nametnulo zatvaranje ukrajinskih luka na više od šest mjeseci, do avgusta 2022.
Hiljade ljudi je ostalo bez sredstava za život u vrijeme kada je rat razarao ukrajinsku ekonomiju.
Velika kontaminacija minama doprinosi izazovima obnavljanja poljoprivrednih aktivnosti, čak iu područjima gdje su neprijateljstva smanjena.
U Ukrajini i širom svijeta nedostatak dostupnosti sjemena, đubriva, goriva i sredstava za zaštitu bilja ometao je proizvodnju. Cijene hrane na svjetskom tržištu su skočile u nebo.
Od vitalnog je značaja povećati aktivnosti deminiranja kako bi se poljoprivreda nastavila, seoske porodice mogle dobiti podršku za nastavak proizvodnje hrane, a luke bi se mogle otvoriti za izvoz kako bi se izbjeglo dalje ometanje ukrajinskih pošiljki žitarica.
To će doprinijeti sigurnosti hrane malih farmera i spriječiti još jednu globalnu krizu gladi.
Ukrajina, milioni ljudi još uvijek ne dobijaju potrebnu podršku
Otkako je 24. februara počeo veliki rat, humanitarci su radili dan i noć kako bi osigurali da skoro 16 miliona ljudi u Ukrajini dobije potrebnu podršku.
Organizirali smo hiljade konvoja kako bismo donijeli hranu, vodu, lijekove, sklonište, higijenske komplete i generatore ratom razorenim zajednicama i ljudima koji su pobjegli na zapad. Pomagali smo ljudima koji su bježali iz ratnih područja.
Izvršili smo najveću humanitarnu pomoć u gotovini u istoriji, podržavši više od 6 miliona ljudi u Ukrajini.
I nastojimo da povećamo našu podršku mentalno zdravlje, zaštita djece i uklanjanje mina za traumatizirane ljude koji pokušavaju obnoviti svoje živote.
Uprkos svemu tome, podrška zajednicama u područjima pod ruskom kontrolom je izuzetno ograničena.
Svijet je vidio kako humanitarna diplomatija može promijeniti stvari na bolje.
Videli smo to sa Crnomorskom inicijativom za žito, i sa evakuacijama civila iz čeličane Azovstal.
Potrebna nam je ista vrsta akcije i diplomatije kako bismo osigurali da humanitarci u Ukrajini mogu podržati ljude, bez obzira ko su ili gdje žive.
Možemo i moramo nastaviti podržavati narod Ukrajine.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Ternopil, Blsd Obuka za volontere Crvenog krsta Ukrajine
Hitna situacija u Ukrajini, izvanredna priča o malom Makharu: priča o Crvenom krstu
Ukrajina, Crveni križ savjeti građanima za očuvanje mentalnog zdravlja
Ukrajinska kriza: Ruski Crveni krst pokreće humanitarnu misiju za interno raseljena lica iz Donbasa
Humanitarna pomoć za raseljena lica iz Donbasa: RKK otvorio 42 sabirna mesta
RKK će donijeti 8 tona humanitarne pomoći u regiju Voronjež za izbjeglice LDNR
Ukrajinska kriza, RKK izražava spremnost da sarađuje sa ukrajinskim kolegama
Španski Crveni krst šalje 18 vozila sestrinskim organizacijama u Ukrajini, Mađarskoj i Poljskoj
Ukrajina, Crveni krst na liniji fronta: 'Spasite civile'
Ukrajina, dokumentarac italijanskog Crvenog krsta godinu dana nakon početka sukoba