Srce: šta je srčani udar i kako da intervenišemo?
Infarkt miokarda nastaje kada je dio srčanog tkiva nekrotičan zbog začepljenja jedne od koronarnih arterija, koje opskrbljuju srce oksigeniranom krvlju
Začepljenje, koje može biti djelomično ili potpuno, često je posljedica nakupljanja masti, kolesterola ili drugih tvari koje stvaraju plak u arterijama (ateroskleroza), koji se razgrađuje i dovodi do tromboze, prekida protok krvi i uzrokuje smrt ( nekroza) tkiva.
Postoje li znakovi na koje treba obratiti pažnju i kako intervenirati kod srčanog udara?
Simptomi srčanog udara
Simptomi infarkta miokarda variraju: ne prijavljuju svi pacijenti iste simptome niti ih doživljavaju istim intenzitetom; u drugim slučajevima infarkt može biti asimptomatski, au drugim slučajevima prvi znak infarkta je iznenadni zastoj srca.
Najtipičnija manifestacija srčanog udara je osjećaj težine ili bol u grudima koji traje duže od deset minuta.
Bol se može širiti od grudi do jedne ili obje ruke, a može i zračiti u vrat, vilica i leđa.
Osim toga, bol u grudima može biti povezan s mučninom, žgaravicom ili bolom u trbuhu, kratkim dahom, umorom, hladnim znojem, vrtoglavicom ili vrtoglavicom.
U većini slučajeva pojava simptoma srčanog udara je iznenadna, ali mogu postojati i znakovi upozorenja u prethodnim satima, danima ili sedmicama, kao što su ponavljajući bol u grudima ili osjećaj pritiska (koji se naziva angina pektoris) koji se pokreće kretanjem i nestaje u miru.
Angina je posljedica privremenog smanjenja dotoka krvi u srce, ali ne toliko dugotrajnog da dovede do nekroze tkiva.
U slučaju srčanog udara, neophodno je rano intervenirati, jer kasni pristup pacijenta odgovarajućem liječenju povećava rizik od smrtnosti.
DEFIBRILATORI, POSJETITE KATALOG EMD112 NA HITNOM EXPU
Srčani udar: ko je najviše u opasnosti?
Neki faktori, podijeljeni na promjenjive i nepromjenjive, mogu vas izložiti povećanom riziku od ateroskleroze i srčanog udara.
Nepromjenjivi faktori su povećanje starosti, spola (u mladosti i starosti rizik je veći kod muškaraca, ali nakon ženske menopauze rizik je isti za oba spola) i porodična anamneza (slučajevi srčanog udara u porodici izlažu bolesnicu do većeg rizika, posebno ako se jave nakon 55. godine života kod muškaraca i 65. godine kod žena).
Promjenjivi faktori rizika uključuju pušenje, visok krvni tlak (koji oštećuje arterije), visok nivo LDL kolesterola (tzv. lošeg kolesterola koji sužava arterije) ili triglicerida, dijabetes (višak glukoze u krvi oštećuje arterije i potiče aterosklerozu), gojaznost (što je povezano sa visokim nivoom holesterola i triglicerida, hipertenzijom i dijabetesom), metabolički sindrom (slika koja uključuje gojaznost, dijabetes i hipertenziju), sedentarnost (nedostatak fizičke aktivnosti doprinosi visokom nivou holesterola i izlaže organizam riziku od povećanja ), stres i upotreba droga.
Važnost rane dijagnoze
Općenito, dijagnoza srčanog udara postavlja se u svjetlu simptoma koje je pacijent prijavio.
Elektrokardiogram, test koji bilježi električnu aktivnost srca, može se koristiti da potvrdi ili isključi srčani udar, jer oštećeni srčani mišić ima izmijenjenu provodljivost električnih impulsa.
Osim toga, krvni testovi se mogu koristiti za određivanje prisutnosti srčanih enzima, tvari koje u krvotok oslobađaju ćelije srčanog mišića koje su podvrgnute nekrozi.
Ehokardiogram, ultrazvučni pregled koji nam omogućava da vizualiziramo i promatramo veličinu, oblik i kretanje srca, ponekad može biti koristan.
DEFIBRILATORI IZVRSNOSTI U SVIJETU: POSJETITE ZOLL BOOTH NA HITNOM EXPU
Šta se radi u slučaju srčanog udara?
Dijagnoza se potvrđuje izvođenjem urgentne koronarografije, invazivnog pregleda koji se izvodi uvođenjem malog katetera kroz arterijski pristup u zglob ili prepone.
Koronarografija nam omogućava da vizualiziramo koronarne arterije i identificiramo mjesto blokade.
Nakon što je dijagnoza potvrđena i identificirano mjesto koronarne blokade, žila se odmah ponovo otvara angioplastikom.
Ovo se radi istovremeno sa koronarografijom, koristeći isti arterijski pristup.
Postupak uključuje širenje balona u okludiranoj koronarnoj arteriji kako bi se ona ponovo otvorila i omogućio nastavak protoka krvi.
Dilataciju balona slijedi implantacija koronarnog stenta, male cilindrične metalne mrežice koja se postavlja u nivou okluzije kako bi oboljela koronarna arterija ostala otvorena.
Nakon angioplastike slijedi medicinska terapija zasnovana uglavnom na lijekovima koji smanjuju rizik od nove tromboze (antiagregacijski lijekovi kao što su aspirin i tikagrelor ili prasugrel) i koji smanjuju kolesterol (kao što su statini).
Ovi lijekovi su ključni u smanjenju rizika od recidiva.
Može li se srčani udar spriječiti?
Iako se događaj kao što je srčani udar ne može u potpunosti izbjeći, moguće je smanjiti faktore rizika koji su s njim povezani, posebno djelovanjem na promjenjive faktore, tj. obraćanjem pažnje na svoj način života i, po savjetu svog liječnika, na medicinsku terapiju za kontrolu faktora rizika kao što su visoki krvni tlak i hiperholesterolemija.
Dobro je, na primjer, osigurati raznovrsnu i uravnoteženu ishranu koja preferira žitarice, mahunarke, voće i povrće i koja – u odnosu na zasićene masti i holesterol (maslac, crveno meso) – preferira ekstra djevičansko maslinovo ulje, ribu i bijelo meso.
Redovna aerobna fizička aktivnost (najmanje tri puta sedmično u trajanju od 45 minuta, kao što je trčanje, brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla) također igra važnu ulogu u održavanju normalne tjelesne težine, poboljšava sposobnost srca da pumpa krv i održava krvni pritisak ispod. kontrolu.
Takođe je važno ne pušiti.
Stres takođe utiče na zdravlje srca jer utiče na krvni pritisak: kontinuirani stres povećava vrednosti krvnog pritiska, koje su povezane sa kardiovaskularnim rizikom.
Osim toga, stres može promijeniti aterosklerotične plakove u koronarnim arterijama, uzrokujući njihovo pucanje i na taj način promovirajući događaj kao što je srčani udar.
Održavanje vrijednosti krvnog tlaka pod kontrolom može pomoći u praćenju situacije: stresno stanje može dovesti do porasta krvnog tlaka.
Pročitajte takođe:
Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani
Šta je srčana insuficijencija i kako se može prepoznati?