Šta je ehokolordopler supra-aortnih stabala (karotida)?
Ehokolordopler supra-aortalnih stabala, poznatih i kao karotidni ili epiaortni sudovi, je neinvazivni dijagnostički pregled posvećen karotidnim i vertebralnim arterijama, odnosno onim arterijama čija je funkcija da dovode krv do mozga.
To je ultrazvuk obogaćen vizualnim i akustičnim (color-dopler) vrijednostima za praćenje arterijske cirkulacije usmjerene prema mozgu, za procjenu krvnih sudova i protoka krvi u njima, te za dijagnosticiranje mogućeg prisustva promjena na zidovima krvnih žila.
Koja je svrha ehokolordoplera supra-aortnog trupa?
ehocolordopplerom supra-aortalnih trupova moguće je ustanoviti, proučiti ili isključiti prisustvo plakova u krvnim žilama, što može dovesti do prisustva stenoze, odnosno tačaka gdje arterija, smanjena u kalibru, propušta manje krvi. kroz.
Ovo stanje, smanjenjem opskrbe mozga kisikom, posebno je opasno jer može potaknuti nastanak trajne ishemije, tj. ICTUS-a ili prolaznog ishemijskog napada (TIA).
Zahvaljujući pregledu moguće je utvrditi mjesto stenoze, kvantificirati postotak suženja žile, promjenu krvotoka, a zahvaljujući procjeni unutrašnje stijenke žile, stepen rizika od pojave cerebrovaskularna bolest ishemijskog tipa čak i kod pacijenata koji nemaju stenozu.
Ukratko, dakle, dijagnostički test je najbolja metoda za procjenu rizika od bolesti kardiovaskularnog sistema i kod simptomatskih i kod nesimptomatskih subjekata.
Kada se radi ehokolordopler supra-aortnog trupa?
Liječnik može zatražiti ehokolordopler supra-aortnih stabala, skraćeno TSA, da pregleda pacijenta nakon moždanog udara ili prolazne cerebralne ishemije, da dijagnostikuje aneurizme ili da isključi prisustvo venske tromboze.
Osim toga, može se preporučiti za skrining pacijenata sa kardiovaskularnim faktorima rizika, odnosno osoba sa hipertenzijom, dijabetesom, hiperholesterolemijom, dislipidemijom, gojaznošću itd.
Osim toga, pregled se preporučuje za skrining:
- pacijenti sa porodičnom anamnezom cerebralnih ili srčanih ishemijskih događaja;
- pušači;
- pacijenti koji se spremaju na veliku vaskularnu operaciju;
- pacijenata koji su podvrgnuti terapiji zračenjem vrat.
Kako se izvodi ehokolordopler supra-aortnog trupa?
Pregled se sastoji od jednostavne i apsolutno neinvazivne metode.
Zapravo, ne uključuje pripremu za pacijenta i nema kontraindikacija.
Izvodi se kao i svaki ultrazvuk i traje u prosjeku 20 minuta.
Na kraju ehokolordopler pregleda sovaortičnih stabala, ukoliko se utvrdi prisustvo stenoze ili rizik od cerebrovaskularne bolesti, biće moguće doneti terapijske odluke koje imaju za cilj:
- korigovati faktore rizika kroz pažljivo planiranje profilakse pogodne za usporavanje progresije bolesti;
- uspostaviti odgovarajući tretman.
U slučaju prisustva stenozirajuće ili okluzivne patologije koja zahvaća supra-aortalna stabla, liječnik može pacijentu propisati ili farmakološku terapiju ili kiruršku terapiju, koja se sastoji od karotidne endarterektomije, čiji je cilj uklanjanje plaka pričvršćenog za unutarnju površinu žile. .
*Ovo je indikativni podatak; stoga je potrebno kontaktirati ustanovu u kojoj se vrši pregled radi dobijanja konkretnih informacija o postupku pripreme.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Šta je Loop Recorder? Otkrivanje kućne telemetrije
Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma
Periferna arteriopatija: simptomi i dijagnoza
Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ovaj pregled?
Kateterizacija srca, šta je ovo pregled?
Eho dopler: šta je i čemu služi
Transezofagealni ehokardiogram: od čega se sastoji?
Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova
Šum u srcu: šta je to i koji su simptomi?
Manevri kardiopulmonalne reanimacije: upravljanje grudnim kompresorom LUCAS
Supraventrikularna tahikardija: definicija, dijagnoza, liječenje i prognoza
Prepoznavanje tahikardije: šta je to, šta uzrokuje i kako intervenirati kod tahikardije
Tahikardija: Postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?
Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća
Pedijatrijska toksikološka hitna stanja: medicinska intervencija u slučajevima trovanja djece
Valvulopatije: ispitivanje problema sa srčanim zalistcima
Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?
Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Kardiomiopatije: šta su i koji su tretmani
Alkoholna i aritmogena kardiomiopatija desne komore
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
Šta je Takotsubo kardiomiopatija (sindrom slomljenog srca)?
Dilataciona kardiomiopatija: šta je to, šta je uzrokuje i kako se leči
Osnovna procjena disajnih puteva: pregled
Procjena abdominalne traume: pregled, auskultacija i palpacija pacijenta
Procjena bola: koje parametre i skale koristiti pri spašavanju i liječenju pacijenta
Upravljanje disajnim putevima nakon saobraćajne nesreće: pregled
Intuitacija dušnika: kada, kako i zašto stvoriti umjetni dišni put za pacijenta
Šta je traumatska ozljeda mozga (TBI)?
Akutni abdomen: značenje, povijest, dijagnoza i liječenje
Savjeti za prvu pomoć za nastavnike
Trovanje otrovnim gljivama: šta učiniti? Kako se trovanje manifestuje?
Trauma grudnog koša: klinički aspekti, terapija, pomoć disajnih puteva i ventilacije
Brzi i prljavi vodič za pedijatrijsku procjenu
EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija