Šta je ishemijska bolest srca i mogući tretmani
Hajde da pričamo o ishemijskoj bolesti srca: srce je motor našeg tela i ima zadatak da pumpa krv bogatu kiseonikom u celo telo
Međutim, ovaj organ, kao i svi, mora biti adekvatno 'opskrbljen' krvlju da bi mogao funkcionirati.
Ponekad se to ne dogodi zbog ishemijske bolesti srca, vrlo česte bolesti koja uključuje sva stanja u kojima postoji manjak dotoka krvi i kiseonika u srce.
Šta je ishemijska bolest srca i njeni uzroci
Ishemijska bolest srca je vrlo česta bolest koja pogađa veliki dio svjetske populacije i javlja se u svim situacijama u kojima srce ne dobiva dovoljno krvi i kisika.
Najčešći uzrok ishemijske bolesti srca je upravo (iznenadna ili postupna) opstrukcija koronarnih arterija, arterija koje hrane srce.
U većini slučajeva, opstrukcija koronarnih arterija je uzrokovana aterosklerozom, tipičnim stanjem u kojem prisutnost plakova s visokim sadržajem kolesterola na zidovima koronarnih arterija dovodi do sužavanja lumena žila, što rezultira smanjenim protokom krvi u srce.
Kada se opstrukcija razvija postepeno, mjesecima ili godinama, nastaje kronično stanje koje se zove angina pektoris.
Kada se naglo začepi koronarna arterija, dolazi do infarkta miokarda.
Simptomi ishemijske bolesti srca
Najčešći i tipični simptom za angina pektoris je bol u grudima, koji se manifestuje kao ugnjetavanje i može zračiti u vratlijevu ili desnu ruku.
Karakteristična karakteristika bola je da se tipično pojavljuje tokom napora ili kao rezultat emocija: u ovim situacijama srce zahtijeva veću opskrbu energijom, stanje koje se ne može ispuniti ako su koronarne arterije začepljene.
Obično u slučaju srčanog udara, s druge strane, bol u grudima nastaje iznenada i nije povezan s naporom.
Dijagnoza ishemijske bolesti srca postavlja se nizom instrumentalnih pregleda kao što su:
- elektrokardiogram
- stres test;
- eho stresa;
- scintigrafija miokarda;
- stres test magnetnom rezonancom.
Sve su to dijagnostičke mogućnosti koje omogućavaju indirektno sagledavanje zdravstvenog stanja koronarnih arterija.
Postoje i drugi modaliteti putem kojih se koronarne arterije mogu direktno procijeniti: prvi je ANGIO-CT, neinvazivni pregled koji omogućava procjenu prisutnosti suženja koronarnih žila, sekundarnih kalcifikacija ili aterosklerotskih plakova; drugi je koronarografija, invazivni pregled kroz koji se koronarne arterije mogu direktno vizualizirati kako bi se uočila sva suženja i opstrukcije.
tretman
Ako je koronarna lezija umjerena, liječenje je isključivo medicinsko, uz primjenu specifičnih lijekova koji se daju i na usta koji imaju zadatak da smanje ishemiju srca.
Ako je, s druge strane, lezija ozbiljnija, možda će biti potrebno nastaviti s koronarnom angioplastikom ili operacijom koronarne arterijske premosnice, ovisno o slučaju.
Koronarna angioplastika: minimalno invazivna operacija
Perkutana koronarna angioplastika uključuje proširenje koronarne arterije kroz umetanje, tokom koronarografije, malog naduvanog i proširenog balona na suženju arterije, koji se zatim stabilizira implantatom za stent (metalni kavez s kobalt hromom mrežicom, obložen lijekom koji može spriječiti takozvana 're-stenoza', odnosno ponovna pojava plaka na tretiranom području).
Zahvat se izvodi u hemodinamskoj sali, nakon koronarografije, u lokalnoj anesteziji, uz umjerenu sedaciju i uz budan pacijent.
Radi se o minimalno invazivnoj proceduri: u većini slučajeva za ovaj tretman je dovoljna hospitalizacija jedne noći.
Iako minimalno invazivan, postupak u nekim slučajevima može biti složen i zahtijeva korištenje uređaja za 'razbijanje' kalcificiranih plakova (koristeći litotomiju sličnu onoj koja se koristi za bubrežne kamence) ili za njihovo 'glodanje' (pravim minijaturiziranim borom). .
Nakon što je operacija obavljena iu prvih nekoliko mjeseci nakon implantacije stenta, potrebna je antitrombocitna terapija kako bi krv bila posebno tečna kako bi se spriječilo stvaranje tromba i ugrušaka.
Neophodno je da se antiagregirana terapija nastavi onoliko dugo koliko lekar odredi, posebno u prvih 6 meseci nakon operacije.
Operacija koronarne premosnice, prava operacija
U nekim slučajevima kada je koronarna arterijska bolest izuzetno opsežna i zahvata sve 3 koronarne arterije, posebno kod dijabetičara, može biti potrebno pribjeći kardiohirurgiji, odnosno 'bypass' operaciji.
Kod ove operacije koriste se vaskularni kanali (venoznog ili arterijskog porijekla) kako bi se omogućila direktna komunikacija uzvodnog dijela sa nizvodnim dijelom suženja (stenoza).
Bypass operacija je pravi hirurški zahvat, koji zahtijeva opću anesteziju, otvaranje grudnog koša i u mnogim slučajevima podršku ekstrakorporalne cirkulacije (tj. aparat koji privremeno radi umjesto srca i pluća, omogućavajući tako operaciju na 'zaustavljenom ' srce).
Način života i ishemijska bolest srca
Ishemijska bolest srca svakako je povezana sa porodičnom komponentom: postojanje srodnika koji su razvili ovu bolest dovodi pacijenta do predispozicije za nju.
Pacijenti sa šećernom bolešću takođe imaju predispoziciju za ovu bolest, zbog čega su potrebni redovnim liječničkim pregledima.
Međutim, to je multifaktorska bolest, koja je povezana i sa raznim lošim navikama kao što su:
- pušenje cigareta
- neaktivan životni stil;
- hiperholesterolemija;
- gojaznost.
Sve su to faktori rizika koje treba držati pod kontrolom i eventualno eliminisati, kako bi se spriječila mogućnost razvoja ili napredovanja ove bolesti.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA): šta je to?
Ishemijska bolest srca: šta je to?
EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija
Pedijatrijska toksikološka hitna stanja: medicinska intervencija u slučajevima trovanja djece
Valvulopatije: ispitivanje problema sa srčanim zalistcima
Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?
Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti
Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom
Botallov Ductus Arteriosus: Interventna terapija
Bolesti srčanih zalistaka: Pregled
Kardiomiopatije: vrste, dijagnoza i liječenje