6 načina da emocionalno podržite nekoga s depresijom: depresija je ozbiljan mentalni poremećaj koji se može liječiti i koji pogađa mnoge ljude iz svih sfera života

Ako ostane neprepoznat i bez liječenja, može se ometati u svakodnevnom životu i nanijeti ogromnu bol ne samo onima koji pate od njega već i ljudima oko njih.

Ako vi ili neko patite od depresije, može biti teško znati kako pružiti pravu pomoć. U ovom blogu nudimo 6 načina da emocionalno podržite nekoga sa depresijom.

Sve što trebate znati o depresiji

Normalan je dio života ponekad se osjećati tužno, neraspoloženo ili neraspoloženo.

Međutim, ako ovi osjećaji dođu i ostanu duže od dvije sedmice i izazovu smetnje u vašem svakodnevnom životu, to može biti znak da imate depresiju.

Depresija ili veliki depresivni poremećaj je uobičajena mentalna bolest koja može negativno utjecati na to kako se osjećate, razmišljate i djelujete

Može dovesti do različitih fizičkih i emocionalnih problema kao što su osjećaj tuge, gubitak interesa za aktivnosti u kojima ste prethodno uživali i smanjena sposobnost funkcioniranja na poslu i kod kuće.

Uobičajene vrste depresije uključuju veliki depresivni poremećaj (MDD), bipolarni poremećaj, perzistentni depresivni poremećaj (distimija), postporođajnu depresiju, predmenstrualni disforični poremećaj, atipični poremećaj i sezonski afektivni poremećaj (SAD).

Depresija je uobičajena pojava, ali ona ostaje bolest koju mnogi ljudi ne razumiju

Razgovori o ovoj temi su se poboljšali u proteklim decenijama, ali i pored toga, još uvijek postoji stigma kada se govori o mentalno zdravlje.

Stigma oko mentalnog zdravlja sprječava mnoge ljude da otvoreno podijele svoja osjećanja i iskustva.

To otežava pronalaženje prave pomoći onima koji imaju simptome depresije.

Važno je znati da je depresija stanje koje se može liječiti primjenom preventivnih tehnika i mentalnog zdravlja prva pomoć.

Uzroci depresije

Depresija je složena bolest koja se može javiti iz raznih razloga.

Niko ne zna tačno uzroke, ali nekoliko faktora je povezano s njegovim razvojem.

Depresija je obično kombinacija faktora koji mogu uključivati:

• Hemija mozga – Određene abnormalnosti u hemijskim nivoima mozga mogu dovesti do depresije.
• Genetika: Ljudi sa rodbinom ili porodičnom istorijom depresije i drugih poremećaja mentalnog zdravlja su skloniji depresiji.
• Dob. Starije osobe ili osobe starije od 65 godina su u najvećem riziku od depresije. To je zbog drugih faktora procesa starenja, kao što su život sam i nedostatak socijalne podrške.
• Rod. Istraživanja pokazuju da žene dvostruko češće pate od depresije nego muškarci. Ovom faktoru mogu doprinijeti hormonalne promjene kroz koje žene prolaze u različitim periodima svog života.
• Glavni životni događaji: Smrt voljene osobe, uznemirujući događaji i stresna stanja mogu uzrokovati depresiju.
• Zdravstveno stanje: stalna fizička bol i kronična bolest mogu uzrokovati mentalne bolesti. Ljudi često pate od depresije i drugih zdravstvenih stanja kao što su dijabetes, rak i Parkinsonova bolest.
• Zlostavljanje: Doživljavanje fizičkog, seksualnog ili emocionalnog zlostavljanja može učiniti da se osjećate ranjivo i depresivno.
• Osobnost: Ljudi koji se lako osjećaju preopterećeni ili imaju problema sa svojim emocijama mogu biti skloni raznim mentalnim bolestima.
• Lijekovi: Određeni lijekovi mogu uzrokovati depresiju kao nuspojavu. Upotreba rekreativnih droga i alkohola može čak pogoršati stanje.

Simptomi depresije

Simptomi depresije mogu biti različiti za svakoga.

Uobičajeni znakovi i simptomi mogu uključivati:

• Osjećaj više pesimizma nego inače ili beznadežnog u pogledu budućnosti
• Razdražljiv, frustriran ili se lako uznemiri
• Imajte manje energije nego inače
• Zanemarivanje osnovne higijene (tuširanje, pranje zuba i sl.)
• Problemi sa spavanjem ili spavanje mnogo više nego inače
• Gubitak interesa za uobičajene aktivnosti i hobije
• Iznenadne promjene apetita (jedenje više ili manje od normalnog)
• Osjećaj anksioznosti, nemira ili uznemirenosti
• Neobjašnjivi fizički problemi (bol u leđima, glavobolja, itd.)
• Poteškoće s koncentracijom, pamćenjem stvari i donošenjem odluka
• Spominjanje smrti ili samoubilačke misli

Ako je vama ili nekome koga poznajete dijagnosticirana ili pokazuje simptome depresije, ključna je rana intervencija.

Kako pomoći nekome sa depresijom

Evo 6 načina da emocionalno pomognete nekome sa depresijom.

Postanite dobar slušalac

Ljudi koji su depresivni imaju tendenciju da budu izolovani, gde osećaju da nema sa kim da podele svoje probleme.

Možda će im biti teško da pokažu povjerenje i podijele ono kroz šta su prošli.

Najbolji način da pomognete je da budete uz njih i pustite ih da govore kada budu spremni.

Dajte im do znanja da ste tu da slušate, ali ne pokušavajte da ponudite bilo kakva hitna rješenja.

Biti tu da ih podržite je najvažnija stvar koju možete učiniti za njih.

Ohrabrite stručnu pomoć

Osoba koja je depresivna ohrabruje se da potraži stručnu pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje, savjetnika, pa čak i grupa za podršku.

Dajte im do znanja da je depresija bolest koja se može liječiti i da nije nešto s čime se moraju sami boriti.

Ponudite praktičnu pomoć

Depresija ponekad može natjerati ljude da zanemare svoje svakodnevne zadatke.

Neki možda nemaju dovoljno hrane kod kuće ili se bore sa kućnim poslovima.

Neki možda čak zaborave da plate račune ili prate svoje e-poruke.

U tom slučaju možete pomoći tako što ćete im ponuditi trčanje namirnice ili im skuhati obrok.

Raditi ove male stvari mogu pružiti veliku udobnost nekome ko pati od depresije.

Izbjegavajte da osuđujete

Depresija nije isto što i osjećaj tuge ili loš dan.

To je iscrpljujuća bolest koja može uticati na vaš svakodnevni život.

Ako neko s vama podijeli svoja osjećanja ili iskustva, shvatite ozbiljno ono što kaže.

Izbjegavajte da kažete: „Znam kako se osjećaš“, „svi smo bili tamo“ ili „proći će“, jer se ove fraze mogu različito tumačiti.

Bolje je pokazati podršku kroz slušanje bez osude i biti tu kada im je potrebna pomoć.

Budi strpljiv

Može biti frustrirajuće nositi se s prijateljem ili voljenom osobom s depresijom.

Međutim, gubitak strpljenja ili odlazak neće pomoći situaciji.

Umesto toga, budite strpljivi i pokušajte da razumete kroz šta prolaze.

Zapamtite, depresija se može dogoditi svakome, a sljedeća osoba kojoj treba pomoć možete biti vi.

Educirajte se

Naučiti više o mentalnom zdravlju jedan je od najboljih načina da se pomogne nekome s depresijom.

Poznavanje stanja i njegovog efekta može vam olakšati razumijevanje i empatiju s nekim ko jeste.

Kurs prve pomoći za mentalno zdravlje dobar je resurs da budete bolje opremljeni za pomoć i podršku nekome ko pati od depresije.

Depresija može biti intenzivna i neodoljiva – bilo da je sezonska, situacijska ili trajna.

Uz pravi tretman prve pomoći, depresija se može upravljati i uspješno liječiti.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Odbijanje među prvim odgovorima: Kako upravljati osjećajem krivice?

Vremenska i prostorna dezorijentacija: šta to znači i s kojim je patologijama povezana

Napad panike i njegove karakteristike

Patološka anksioznost i napadi panike: Uobičajeni poremećaj

Pacijent sa napadom panike: Kako upravljati napadima panike?

Napad panike: šta je to i koji su simptomi

Spašavanje pacijenta sa problemima mentalnog zdravlja: ALGEE protokol

Zašto postati prva pomoć u mentalnom zdravlju: otkrijte ovu figuru iz anglosaksonskog svijeta

Anksioznost: osjećaj nervoze, brige ili nemira

Vatrogasci / Piromanija i opsesija vatrom: profil i dijagnoza onih sa ovim poremećajem

Intermitentni eksplozivni poremećaj (IED): šta je to i kako ga liječiti

Upravljanje mentalnim poremećajima u Italiji: šta su ASO -i i TSO -ovi, i kako reagiraju?

ALGEE: Zajedno otkrivamo prvu pomoć za mentalno zdravlje

Spašavanje pacijenta sa problemima mentalnog zdravlja: ALGEE protokol

Osnovna psihološka podrška (BPS) kod napada panike i akutne anksioznosti

Ozbiljnost simptoma depresije tokom vremena može pomoći u predviđanju rizika od moždanog udara

Anksioznost, kada normalna reakcija na stres postaje patološka?

Generalizirani anksiozni poremećaj: simptomi, dijagnoza i liječenje

Koja je razlika između anksioznosti i depresije: Hajde da saznamo o ova dva široko rasprostranjena mentalna poremećaja

Pet prednosti obuke prve pomoći za mentalno zdravlje

Veza OCD: opsesivno-kompulzivni poremećaj u partnerskoj vezi

Psihosomalizacija uvjerenja: korijenski sindrom

Intermitentni eksplozivni poremećaj (IED): šta je to i kako ga liječiti

Šta je postporođajna depresija?

Kako prepoznati depresiju? Pravilo tri A: Astenija, Apatija i Anhedonija

Postporođajna depresija: Kako prepoznati prve simptome i prevladati ih

Agorafobija: šta je to i koji su simptomi

Postporođajni opsesivno-kompulzivni poremećaj

izvor

First Aid Brisbane