Alergijska astma: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Alergijska astma je zapaljensko oboljenje respiratornog sistema uzrokovano prisustvom alergena: polena, prašine, grinja, peruti kućnih ljubimaca itd.

Tipični simptomi ove bolesti su obično kronični ili povremeni i zahvaćaju bronhije, uz naglo sužavanje dišnih puteva (bronhospazam) i prekomjernu proizvodnju sluzi.

Ova dva fenomena, pojedinačno ili zajedno, otežavaju disanje, stvaraju zračnu 'glad' (dispneju), uzrokuju zviždanje, sa tipičnim zviždanjem ili zviždanjem, i često dovode do napadaja kašlja koji dodatno pogoršavaju disanje.

Njegovi simptomi se jako razlikuju od osobe do osobe.

Astma je hronična bolest koja se ne može izliječiti, ali se prilično efikasno kontrolira i kod djece i kod odraslih.

Šta je alergijska astma?

To je bolest respiratornog sistema uzrokovana alergenima koji izazivaju upalu bronhijalnog stabla.

Osnovni mehanizmi ove bolesti još nisu u potpunosti shvaćeni, ali se pripisuju reakciji imunološkog sistema uzrokovanom udisanjem alergena, čestica raspršenih u okolini na koju je organizam osjetljiv: polen, prašina, grinje, perut kućnih ljubimaca.

Efekti ove osjetljivosti utiču na bronhije, strukture respiratornog sistema koje su neophodne za prolaz zraka u pluća.

Kod ove vrste astme dolazi do upale bronha, što otežava disanje.

Koji su uzroci alergijske astme?

Astmu pokreću alergeni, obično proteinske supstance prisutne u određenim posebno isparljivim i lakim za udisanje agensima kao što su polen, prašina, perut kućnih ljubimaca, ali i grinje i drugi insekti.

Većina ljudi se ne žali na probleme u prisustvu ovih faktora u sredini u kojoj žive i dišu, dok drugi, astmatičari, vjerovatno zbog genetske i nasljedne predispozicije, trpe abnormalnu i pretjeranu reakciju imunog sistema.

Lanac faktora na kraju dovodi do upale bronha i promjene njihove normalne funkcije.

Koji su simptomi alergijske astme?

Simptomi astme razlikuju se od osobe do osobe.

Mogu biti blage ili teže.

Mogu se javljati kontinuirano (kronično), akutno ili povremeno i privremeno, čak i dugo vremena od jedne krize do druge.

Generalno, simptomi bolesti su

  • napadi kašlja, često nasilni i općenito suhi;
  • kratak dah ili otežano disanje (dispneja);
  • uteg na grudima;
  • piskanje, karakterizirano zviždanjem i stenjanjem;
  • poremećaji spavanja;
  • poteškoće u obavljanju svakodnevnih radnji, poput penjanja uz stepenice ili hodanja, te svih napornih fizičkih aktivnosti.

Kako spriječiti alergijsku astmu?

Prevencija je bitno oružje u kontroli alergijske astme.

Sastoji se od poduzimanja svih mogućih mjera opreza kako bi se izbjegao kontakt s alergenima za koje se zna da senzibiliziraju bronhije i sluznicu astmatičara.

Treba se pridržavati čestog čišćenja kućnog i radnog okruženja, obraćajući pažnju na predmete kao što su fotelje, sofe, tepisi, jastuci, kreveti i posteljina, te klima uređaji.

U životnom okruženju treba održavati optimalnu vlažnost, izbjegavajući suviše suhe ili prevlažne klime.

Na otvorenom je korisno pokriti usta i nos šalom ako je hladno ili maskom ako je vruće ili je mjesto posebno zagađeno.

Apsolutno izbjegavajte pušenje, jedite uravnoteženu ishranu i ne gojite se viška kilograma.

Dijagnoza alergijske astme

Dijagnoza alergijske astme postavlja se sledećim standardnim pregledima:

  • Alergijski kožni test (Prick test);
  • Rast test, serološki test za IgE imunoglobuline odgovorne za alergijsku reakciju;
  • Test respiratorne funkcije, za mjerenje kapaciteta pluća;
  • Spirometrija, za mjerenje količine zraka koji ulazi u pluća;

Alergijska astma se može dijagnosticirati i specifičnijim testovima kao što su:

  • Bronhijalni provokacijski test, za mjerenje azotnog oksida prisutnog u emitiranom (izdahnutom) zraku, koji ukazuje na nivo upale;
  • Dijagnostičko snimanje, rendgenski snimci i CT (kompjuterizirana tomografija) skeniranja koji mogu ukazati na bilo kakve abnormalnosti pluća i dišnih puteva općenito;
  • Test bronhijalne provokacije metakolinom;
  • Merenje vršnog ekspiratornog protoka;
  • Ispitivanje difuzije ugljičnog monoksida;
  • ispitivanje sputuma;
  • Analiza arterijskog hemogasa.

tretmani

Liječenje astme u velikoj mjeri ovisi o težini simptoma, dobi, trajanju bolesti i prisutnosti drugih bolesti.

Prvi tretman se sastoji od izbjegavanja, kad god je to moguće, alergena(a) odgovornog za patologiju.

U slučaju krize, ali ne samo, alergijska astma se liječi bronhodilatatorima i kortikosteroidima, nebuliziranim putem inhalacijskih dozatora.

Isti lijekovi, ako se koriste pravilno i kontinuirano, efikasno kontroliraju simptome.

Antileukotrieni su klasa lijekova za oralnu primjenu koji mogu pomoći u brzom ublažavanju simptoma astme, ali za razliku od drugih molekula imaju više nuspojava.

Desenzibilizirajuća terapija ili specifična imunoterapija alergenim ekstraktima je tretman koji postupno trenira imunološki odgovor tipičan za alergijsku reakciju, smanjujući broj i intenzitet akutnih epizoda.

Ima dugo trajanje.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Neželjene reakcije na lijekove: šta su i kako upravljati štetnim efektima

Prva pomoć: 6 stvari koje morate imati u svom ormariću za lijekove

Alergije: antihistaminici i kortizon, kako ih pravilno koristiti

Astma, bolest koja vam oduzima dah

Astma: od simptoma do dijagnostičkih testova

Teška astma: lijek se pokazao djelotvornim kod djece koja ne reaguju na liječenje

Astma: Testovi za dijagnozu i liječenje

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti