Alergijski kontaktni dermatitis i atopijski dermatitis: razlike

Atopijski ili alergijski kontaktni dermatitis? U oba slučaja radi se o prilično čestim upalama kože koje pacijenti lako mogu zbuniti, posebno zbog prilično sličnih simptoma.

Dok je u slučaju alergijskog kontaktnog dermatitisa dovoljno izbjegavati alergene koji su ga izazvali, atopijski dermatitis može postati kroničan, što negativno utječe na kvalitetu života oboljelih.

Koji su simptomi atopijskog dermatitisa?

Atopijski dermatitis, također poznat kao konstitucijski ekcem, je relapsirajuća ili kronična upala kože.

Najčešće se manifestuje u ranom djetinjstvu pojavom svrbež, crvenih mrlja, često prekrivenih malim mjehurićima, koji se vremenom ljušte ili stvaraju kraste.

Kod dece, obrazi, vrat a zahvaćene su i ekstenzorne površine ruku i nogu.

Reč je o poremećaju koji značajno utiče na svakodnevni život pacijenata, posebno zbog svraba koji može biti veoma intenzivan, a koji tokom dana otežava pravilno koncentraciju na dnevne aktivnosti i onemogućava miran san noću.

To je rasprostranjena bolest i među odraslima (oko 10% populacije), u kojoj su lezije svrbeža tipično lokalizirane, osim na licu i vratu, na antekubitalnim jamama ("pregibima" laktova), poplitealnim vrpcama (iza koljena) i stražnji dio šaka.

Ne postoje specifični testovi za dijagnosticiranje atopijskog oblika.

Dijagnoza je isključivo klinička, odnosno postavlja se na osnovu podataka koje dermatolog dobije od pacijenta i znakova koje uočava na koži.

Simptomi alergijskog kontaktnog dermatitisa

Znakovi i simptomi atopijskog dermatitisa su vrlo slični onima kod alergijskog kontaktnog dermatitisa, zbog čega oboljeli lako mogu pobrkati ova dva stanja.

Alergijski kontaktni dermatitis se takođe manifestuje u obliku crvenih mrlja koje svrbe i prekrivenih vezikulama, sa efektom ljuštenja.

Kako ga prepoznati? Kako bi se otklonile sve nedoumice i odredio pravi tretman, važno je obratiti se isključivo dermatologu, koji će tokom pregleda prikupiti relevantne informacije od dotične osobe i uočiti znakove na koži kako bi specifična dijagnoza dermatitisa.

Uzroci atopijskog dermatitisa

Uzroci atopijskog dermatitisa su drugačiji od onih kod alergijskog kontaktnog dermatitisa.

Atopijski dermatitis je zapravo usko povezan sa nasljednim komponentama koje određuju smanjeni kapacitet epidermisa da obavlja svoju funkciju „barijere“ protiv vanjskih agenasa i koje vjerovatno predisponiraju pacijenta na alergije na hranu i respiratorne organe tokom njegovog života.

Pacijenti sa atopijom često pate i od konjuktivitisa, astme ili rinitisa.

Važno je, međutim, napomenuti da vrlo rijetko unošenje hrane ili respiratornih alergena uzrokuje buktinju atopijskog dermatitisa, koji se može ponoviti na naizgled nepredvidiv način.

Drugim riječima, atopijski oblik možemo zamisliti kao kožni poremećaj alergičara.

Alergijski kontaktni dermatitis: uzroci

Alergijski kontaktni oblik, s druge strane, kao što mu ime govori, povezuje se s reakcijom kože nakon ponovnog kontakta s određenim alergenima koji stimuliraju njen imunološki odgovor i stvaranjem svrbežnih mrlja koje je karakteriziraju, počevši od područja gdje dolazi do kontakta.

Svaki dio tijela može potencijalno biti uključen u alergijski kontaktni dermatitis, ovisno o vrsti alergena.

Na primjer, vlasište za farbanje kose, dlanovi i ušne školjke za nikl, itd.

Supstance koje uzrokuju alergijski kontaktni dermatitis mogu biti prirodne i hemijske, a najčešće su one sadržane u esencijama cvijeća i biljaka, metalima i umjetnim konzervansima i bojama.

Međutim, nije neuobičajeno da neki pacijenti s atopijskim dermatitisom imaju popratni alergijski kontaktni dermatitis zbog njihove sklonosti razvoju alergija.

Ako se to ne otkrije, može zakomplikovati tok atopijskog dermatitisa, čineći ga naizgled otpornijim na terapiju.

Prvi korak, u svim slučajevima u kojima se sumnja na alergijski kontaktni dermatitis, je identifikacija alergena odgovarajućim alergijskim testovima (patch testovi ili epikutani testovi).

Dermatolog zatim korelira rezultat patch testa s kliničkim informacijama pojedinog pacijenta kako bi ustanovio uzročno-posljedičnu vezu između kontakta s alergenom i dermatitisa.

Shodno tome, tretman kontaktnog oblika alergije je da se eliminiše svaki kontakt sa dotičnim alergenom i, naravno, odmah ublaži upala kortikosteroidnom kremom.

Kako se liječi dermatitis?

Za oba tipa dermatitisa, prvi savjet je korištenje hidratantnih i emolijentnih proizvoda, možda nakon brzog tuširanja pomoću deterdženata bez surfaktanata.

Sapune i pjenaste deterdžente treba izbjegavati, jer doprinose iritaciji kože.

Za kontrolu bolesti, s druge strane, u slučaju atopijskog dermatitisa, u njegovim blagim oblicima, postoji tendencija primjene lokalnih kortikosteroida i imunomodulatora (inhibitori kalcineurina).

Antihistaminici, koji se uzimaju oralno, mogu pomoći u razbijanju začaranog kruga svraba, koji s jedne strane češanjem doprinosi kroničnosti i infekciji lezija atopijskog dermatitisa, a s druge strane negativno utiče na kvalitetu života i spavaj.

Kada atopijski dermatitis zahvata veće površine, sa intenzivnim svrabom, i ako već preduzete mjere nisu dovoljne, može se koristiti fototerapija i eventualno sistemski imunosupresivi poput ciklosporina.

Ako ova terapija ne daje željene rezultate i pacijent pati od ponovljenih relapsa, možda će biti potrebna primjena monoklonskih antitijela (dupilumab), primijenjenih supkutano, koja, u poređenju s konvencionalnim imunosupresivima, omogućavaju dugotrajnu kontrolu atopijskog dermatitisa jer imaju manje nuspojava.

Nove terapijske opcije na horizontu, za sve više „prilagođeno” liječenje pojedinačnog pacijenta s atopijskim dermatitisom, uključuju i oralne lijekove (JAK inhibitori) i monoklonska antitijela (tralokinumab).

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Ekcem ili hladni dermatitis: Evo šta učiniti

Psorijaza, kožna bolest bez starenja

SkinNeutrAll®: Šah-mat za onečišćujuće i zapaljive supstance

Ljekovite rane i perfuzijski oksimetar, novi senzor sličan koži može odrediti razinu kisika u krvi

Dermatološki pregled za provjeru mladeža: kada to učiniti

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti