Aneurizma: šta je to, simptomi, dijagnoza i liječenje

Aneurizma je jedna od najstarijih bolesti koje je čovjek ikada zabilježio. Prema istoričaru medicine Henryju Sigeristu, stari Egipćani su ga već tretirali magijskim ili religioznim praksama, iako nikada nisu skovali poseban termin koji bi ga identificirali

Egipatski tretmani možemo povezati sa patologijom zahvaljujući njenom tačnom opisu u Ebersovom papirusu (koji datira oko 1550. godine prije Krista), gdje se govori o vaskularnoj leziji koja se liječi pomoću željeznog instrumenta, prethodno prebačenog preko vatre.

Što se tiče prvih tretmana, međutim, ostaje nam da sačekamo grčkog hirurga Antila (rođenog i živeo u 2. veku nove ere).

RADIO SPASIOCA ŠIROM SVIJETA? TO JE RADIOEMIMA: POSJETITE NJEGOV ŠTAND NA EMERGENCY EXPO

Trajna patološka dilatacija, aneurizma se predstavlja kao izbočenje zida koje – u većini slučajeva – zahvaća arterije

Zid krvnog suda zahvaćen aneurizmom je oslabljen do te mjere da ispupčenje može olakšati pucanje i obilno krvarenje.

Među najopasnijim aneurizmama su one koje zahvaćaju arterije mozga, glavni uzrok moždanog udara ili aortu, koje mogu uzrokovati smrtonosno krvarenje u roku od nekoliko minuta.

Također je važno znati da, čak i ako aneurizma ne pukne, ona i dalje može ometati pravilnu cirkulaciju krvi i potaknuti stvaranje krvnih ugrušaka ili tromba.

Šta je aneurizma i kako je prepoznati?

Aneurizma je everzija (ili dilatacija) koja utječe na zid krvnog suda, obično arterije; nastaje zbog slabljenja uzrokovanog traumom ili patološkom promjenom.

Aneurizme su često uzrokovane kroničnim povećanjem arterijskog tlaka, ali sve druge patologije ili traumatski događaji koji mogu izazvati slabljenje arterijskog zida također mogu biti odgovorni za njihov nastanak.

Neke aneurizme aorte mogu se pripisati nasljednim patologijama kao što je Marfanov sindrom, promjena vezivnog tkiva koje je na taj način oslabljeno, ali starost je također jedan od uzroka jer – s vremenom – zidovi krvnih žila postaju manje elastični i skloniji do dilatacije.

Što se tiče aneurizme arterijske prirode (najčešće), one se javljaju kao kontinuirano pulsirajuće proširenje žile, često povezano s degenerativnom etiologijom kao što je arterioskleroza ili upalni procesi uzrokovani infektivnim i/ili vaskularnim bolestima.

Oblici koji uglavnom zahvaćaju cerebralne arterije često su determinirani kongenitalnom ili nasljednom slabošću arterijskog zida (uzrokovanom manjim razvojem zida žila).

Nažalost, simptomi povezani s ovim stanjem su posebno rijetki i nespecifični i ne dozvoljavaju brzu dijagnozu, koja se često javlja slučajno dok se pacijent pregleda radi drugih poremećaja.

Kod najnesretnijih osoba dijagnoza se postavlja istovremeno sa najtežom komplikacijom aneurizme, odnosno njenom rupturom.

Pacijenti koji su skloniji ovom riziku, zbog nasljednih uzroka ili veće podložnosti aneurizme, trebali bi se podvrgavati redovnim kontrolama i na taj način poduzeti potrebne preventivne mjere.

NOSILA, VENTILATORI PLUĆA, STOLICE ZA EVAKUACIJU: SPENCER PROIZVODI NA DUPLOM ŠTANDU NA EMERGENCY EXPO

Aneurizma: uzroci

Najčešći uzroci nastanka aneurizme su ateroskleroza i hipertenzija, ali postoje i mnogi drugi faktori odgovorni za slabljenje zida krvnih žila koji potencijalno mogu doprinijeti nastanku patologije.

Među najvažnijim faktorima rizika su:

  • fibromuskularna displazija
  • gojaznost
  • dijabetes
  • starost preko 60 godina (češće kod muškaraca)
  • alkoholizam
  • hiperholesterolemija
  • pušenje
  • hronična opstruktivna bolest pluća

Glavni uzroci nastanka aneurizme su:

Urođena slabost mišićnog tonake arterijskog zida uključujući:

  • uništavanje elastične ili mišićne komponente srednjeg tonake
  • genetska predispozicija
  • proizvodnja modificiranog kolagena, ne može tolerirati pritisak ili degenerativne uvrede (Marfanov sindrom)
  • izmijenjena ravnoteža između metaloproteaza – tj. molekula sposobnih da razgrađuju komponente ekstracelularnog matriksa (kolagen, elastin, proteoglikane, laminin, itd.) – i njihovih inhibitora.
  • Traume koje je pretrpio krvni sud (ugradnja proteze, trauma torakalnog koša, postinfarktne ​​laceracije itd.).
  • Vaskularne bolesti, kao što su ateroskleroza, vaskulitis, sifilis ili druge infekcije.
  • Zarazne bolesti, kao što je sifilis u uznapredovaloj fazi (obično treći), tuberkuloza koja može dovesti do Rasmussenove aneurizme i infekcije u mozgu koje uzrokuju infektivne intrakranijalne aneurizme.

Vrste aneurizme

Različiti tipovi aneurizme mogu se klasificirati prema mjestu gdje je patologija lokalizirana i krvnim sudovima zahvaćenim ispupčenjem i slabljenjem.

Stoga se može pojaviti aneurizma:

  • U srcu: zahvaća aortu, glavnu arteriju (aneurizma torakalne ili trbušne aorte), i time uključuje veliki krvni sud koji nosi arterijsku krv, bogatu kiseonikom, od srca do perifernih sudova.
  • U mozgu: zahvaća cerebralne arterije (cerebralna aneurizma) i sastoji se od ograničene dilatacije intrakranijalne arterije (ili vene)
  • U arterijama udova, zahvaćajući nogu u nivou koljena (aneurizma poplitealne arterije)
  • U visceralnim arterijama zahvaća crijeva (aneurizma mezenterične arterije) ili slezinu (aneurizma slezene arterije).

Što se anatomsko-patološke klasifikacije tiče, pravi se razlika:

  • Prava aneurizma: karakterizira je stanjivanje elastične lamine srednje tonake, koja čini zid žile i koja može biti izmijenjena kvalitativno ili kvantitativno.
  • Složena aneurizma: sastoji se od prave aneurizme, koja vremenom rupturira adventiciju, odnosno najudaljeniji dio zida krvnog suda
  • Lažna aneurizma: svi krajnici krvnog suda su puknuti, a zid aneurizme je formiran od okolnog tkiva.

Na osnovu oblika razlikuju se:

  • Saciformne aneurizme: obuhvataju kratka rastezanja (5-20 cm), za dio obima, često okupiran trombovima.
  • Navikularne aneurizme: uključuju kratke trakte, za cijeli obim.
  • Fusiformne aneurizme: zahvaćaju duge dionice (do 20 cm), a nastaju nakon progresivne, ali postupne dilatacije cijelog obima žile.
  • Cilindrične aneurizme: zahvaćaju duge dionice, cijeli obim žile.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE ŠTAND EMD112 NA EMERGENCY EXPO SADA DA NAUČITE VIŠE

Simptomi se razlikuju ovisno o mjestu gdje se patologija nalazi:

A) Cerebralna aneurizma: simptomi se mogu pojaviti ako izbočina gura encefaličnu strukturu

B) Netaknut: simptomi se mogu javiti u slučaju intaktne aneurizme, kao npr

  • umor
  • teškoća percepcije
  • gubitak ravnoteže
  • afazija
  • dvostruki vid

C) Ruptura: u slučaju puknuća krvnog suda mogu se javiti tipični simptomi subarahnoidalnog krvarenja

  • jaka glavobolja
  • slijepilo
  • diplopija
  • vrat bol ili ukočenost
  • bol iznad ili iza očiju

D) Aneurizma abdominalne aorte (obično asimptomatska):

Netaknut može uzrokovati u rijetkim slučajevima

  • bol u leđima
  • ishemija donjih udova

pauza:

  • ruptura se manifestira teškim hipovolemijskim šokom koji može brzo dovesti do smrti.

Aneurizma bubrežne arterije:

Netaknut (olakšava stvaranje ugrušaka koji djelomično ili potpuno začepljuju samu arteriju):

  • arterijska hipertenzija
  • bok u boku
  • hematurija
  • Mučnina
  • povraćanje
  • akutno zatajenje bubrega (teški slučajevi)

pauza:

  • ruptura se manifestuje teškim hipovolemijskim šokom koji može dovesti do infarkta bubrega

Kako se dijagnostikuje aneurizma?

Aneurizma se ne može dijagnosticirati unaprijed osim ako se ne podvrgne periodičnim pregledima (posebno u slučajevima koji su skloniji mogućnosti pojave bolesti) ili ako se slučajno ne otkrije vidljivo izbočenje koje se može pripisati patologiji.

Pored objektivnog pregleda i anamneze u cilju traženja faktora rizika, korisni dijagnostički testovi tokom kliničkog toka su

  • transezofagealni ili abdominalni ultrazvuk: ovo omogućava vizualizaciju aneurizme i identifikaciju mogućeg prisustva tromboze. Također omogućava provjeru evolucije aneurizme i provjeru da li može dovesti do komplikacija.
  • Rendgen abdomena i grudnog koša (aneurizma aorte): naglašava veliku sjenu na nivou lezije i moguću kompresiju susjednih struktura.
  • elektrokardiogram (u slučaju zahvaćenosti aorte)
  • angiografija magnetne rezonance (angio-RM): naglašava vaskularni distrikt na određenim lokacijama
  • angiografija kompjuterizovane aksijalne tomografije (angio-CT, sa kontrastnim sredstvom): pruža informacije o opsegu aneurizme, mogućnosti rupture i mogućem prisustvu tromba koji ometaju ili sprečavaju normalnu cirkulaciju krvi.

Rizik od rupture može se procijeniti na osnovu veličine, izračunate pomoću tehnika ultrazvučnog snimanja.

Aneurizma: najefikasniji tretmani

Liječenje uglavnom ovisi o vrsti, veličini i lokaciji aneurizme.

Terapija lijekovima u početku uključuje smanjenje vrijednosti krvnog tlaka primjenom vazodilatatora ili beta-blokatora.

Ako je aneurizma mala i nema simptoma, liječnik može preporučiti redovne kontrole, provjeriti razvoj i procijeniti mogući pravovremeni kirurški pristup.

VAŽNOST OBUKE ZA SPAŠAVANJE: POSJETITE SQUICCIARINI SPAŠAVANJE I SAZNAJTE KAKO SE PRIPREMITI ZA VANREDNU SITUACIJU

Ako je operacija neophodna, može se koristiti nekoliko tehnika:

  • tradicionalna popravka (otvorena): aneurizma u pristupačnom području, kao što je abdomen, može se kirurški ukloniti i krvna žila popraviti ili zamijeniti umjetnim transplantatom. Prognoza je obično odlična;
  • ekstravaskularni hirurški pristup (kliping): omogućava hiruršku intervenciju na aneurizmalnoj vrećici kako bi se ona isključila iz cirkulacije;
  • endovaskularna tehnika (endovaskularna embolizacija): mikro-kateter (veoma tanka cijev koja prolazi kroz krvne žile) koristi se da se dođe do mjesta aneurizme kako bi se postavio stent. Postupak pokreće reakciju koagulacije (samotrombizacije) koja će ojačati izmijenjeni zid krvnih žila. Ovaj pristup se smatra najsigurnijim, posebno u slučaju cerebralne aneurizme.

Aneurizma: kako je spriječiti i učinci na svakodnevni život

Aneurizma je vrlo teška patologija za identifikaciju kod oboljelih osoba, a često se taj trenutak poklapa sa pucanjem zahvaćene krvne žile i prijemom u bolnicu.

Kako bi se spriječila pojava aneurizme, dobro je provoditi ciljane periodične kontrole, posebno za one ispitanike koji su skloniji nastanku ove patologije zbog urođenih razloga ili zbog traume.

Također treba imati na umu da su gojazni subjekti ili pušači također među rizičnima i stoga se povremeni pregledi jako preporučuju.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Aneurizma abdominalne aorte: epidemiologija i dijagnoza

Aneurizma abdominalne aorte: kako izgleda i kako je liječiti

Aneurizma mozga: što je to i kako se liječi

Puknute aneurizme: šta su, kako ih liječiti

Predbolnička ultrazvučna procjena u hitnim slučajevima

Nerupturirane aneurizme mozga: kako ih dijagnosticirati, kako ih liječiti

Puknuta aneurizma mozga, jaka glavobolja među najčešćim simptomima

Potres mozga: što je to, uzroci i simptomi

Ventrikularna aneurizma: kako je prepoznati?

Ishemija: šta je to i zašto uzrokuje moždani udar

Kako se moždani udar manifestuje? Znakovi na koje treba paziti

Liječenje urgentnog moždanog udara: promijeniti smjernice? Zanimljiva studija u Lancetu

Benediktov sindrom: uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje ovog moždanog udara

Šta je pozitivna prehospitalna skala moždanog udara u Cincinnatiju (CPSS)?

Sindrom stranog naglaska (FAS): posljedice moždanog udara ili teške traume glave

Pacijent sa akutnim moždanim udarom: Cerebrovaskularna procjena

Osnovna procjena disajnih puteva: pregled

Hitno liječenje moždanog udara: intervencija na pacijentu

Hitne situacije povezane sa moždanim udarom: Brzi vodič

izvor

Bianche Pagina

Moglo bi vam se svidjeti