Bol u zglobovima: reumatoidni artritis ili artroza?

Prva stvar koju treba učiniti kada govorimo o artritisu je razbiti klišeje: to nije bolest povezana sa starenjem i ne treba je brkati s artrozom

Kada se suočimo s bolom u zglobovima, moramo razumjeti da li je uzrokovan oštećenjem zgloba, u tom slučaju je riječ o artrozi, ili je, obrnuto, uzrokovan upalom.

U ovim okolnostima govorimo o artritisu, a početak može biti izuzetno ran, čak i prije 16. godine u slučaju juvenilnih oblika.

U slučaju pacijentica, može se javiti u dobi između 40 i 50 godina.

Reumatoidni artritis: hronična bolest

Reumatoidni artritis je sistemska i hronična bolest.

Dakle, radi se o upali cijelog tijela, ali su njeni simptomi uglavnom lokalizirani na zglobovima duže od šest sedmica i mogu potrajati godinama.

Ali šta može biti znak početka reumatoidnog artritisa?

Bol u zglobovima povezan s oticanjem i oticanjem zgloba.

Reumatoidni artritis često u početku zahvaća periferne zglobove šaka i stopala i bolest je koja u velikoj mjeri pogoduje ženskom rodu.

To je zato što žene generalno imaju bolji odgovor na infekcije, ali i snažniji imuni sistem, koji ima tendenciju da dovede do autoimunosti.

Simptomi reumatoidnog artritisa

Gotovo je nemoguće naći osobu sa reumatskim problemom koja nema bolove.

Ali to je specifičniji aspekt koji nam omogućava da počnemo praviti razliku između artritisa i artroze.

Ovo je jutarnja ukočenost.

Normalno je da imate poteškoća u korištenju ruku nekoliko minuta kada se probudite, posebno za fine pokrete, ali ako ukočenost traje duže od trideset minuta, na to morate obratiti posebnu pažnju.

Sa napredovanjem bolesti može doći do stvarnih poteškoća u korištenju malih zglobova šaka i stopala.

Reumatoidni artritis je najčešće periferni artritis, uglavnom simetričan, koji s vremenom ima tendenciju da se pomjeri s upalom prema centru našeg skeleta.

Drugi simptom, kao i kod većine hroničnih upalnih bolesti, je umor, ono što nazivamo astenija.

Reumatoidni artritis: koji su faktori rizika?

Žene su, kao što sam rekao, podložnije.

Tada morate uzeti u obzir genetiku, dakle porodičnu istoriju reumatoidnog artritisa, ali i faktore životne sredine.

Jedna od najvažnijih je pušenje cigareta, a zatim i oralna higijena, jer određene bakterije u usnoj šupljini izgleda pogoduju nastanku bolesti.

Reumatoidni artritis i njegove veze sa srcem

Reumatoidni artritis je sistemska bolest koja zahvaća cijelo tijelo, uključujući i srce.

Hronična upala je sama po sebi faktor rizika za brži razvoj ateroskleroze, odnosno sužavanje arterija koje narušava pravilnu opskrbu krvlju.

Nekontrolisani reumatoidni artritis povećava rizik od srčanog ili moždanog udara za 50%, zbog čega je neophodno ubediti osobe sa ovom bolešću ne samo da prestanu da puše, već i da kontrolišu telesnu težinu.

Utjecaj reumatoidnog artritisa na svakodnevni život

Reumatoidni artritis je, dakle, bolest koja utiče i na lični život pacijenta.

Danas imamo alate da ranije i brže dijagnostikujemo bolest, efikasnije je lečimo kako bismo sprečili njene dugoročne posledice, posebno u smislu invaliditeta, i minimizirali uticaj koji može imati na kvalitet života.

Nije dovoljno da tretmani koje nudimo budu dobri koliko ih možemo objektivno procijeniti: sve je važnije da dovode i do značajnog poboljšanja kvalitete života pacijenata, uključujući i njihov društveni život.

Koji su tretmani za reumatoidni artritis?

Liječenje reumatoidnog artritisa je revolucionirano u posljednjih deset godina.

To ne znači da treba napustiti stare lijekove kao što je metotreksat, već da je vjerovatnoća da pacijent živi normalnim životom mnogo veća nego obrnuto.

Imamo dvije kategorije lijekova kojima se posebno treba zahvaliti: biotehnološki lijekovi (koji se obično nazivaju 'biološki lijekovi'), općenito antitijela koja su molekule koje imaju izuzetno preciznu metu izvan ćelije, citokini i noviji oralni lijekovi, koje nazivamo 'mali molekule', koje jednako precizno ciljaju mehanizme unutar ćelije.

Terapija lijekovima i fizička aktivnost: kombinirano djelovanje

Pacijenti sa reumatoidnim a. ne treba mirovati.

Moramo poticati odgovarajuću, postupnu fizičku aktivnost sa malim utjecajem kako bismo održali optimalnu elastičnost mišića i zglobova.

Pročitajte takođe:

Artroza: šta je to i kako je liječiti

Juvenilni idiopatski artritis: Studija oralne terapije tofacitinibom, Gaslini iz Genove

Reumatske bolesti: artritis i artroza, koje su razlike?

Reumatoidni artritis: simptomi, dijagnoza i liječenje

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti