COVID-19 dolazi do ljudskog mozga putem njušne sluznice, a zatim relativnom inervacijom do mozga.

Činjenica da COVID-19 uzrokuje oštećenje mozga poznata je već neko vrijeme, ali kako to čini do sada je bilo manje jasno.

A sluznica i nazalna inervacija nisu jedini način na koji se COVID-19 širi na mozak: čini se da oči i usta idu istim putevima, iako je nos put s najvećim virusnim opterećenjem.

Zanimljiv naučni članak na tu temu objavio je Berlinski univerzitet Charité u časopisu Nature Neuroscience, koji je analizirao tijela 33 pacijenta umrlih od COVID-19.

COVID-19 i ljudski mozak, zanimljiv članak u Nature Neuroscience

„Koristeći post-mortem uzorke tkiva, tim istraživača iz Charité-a - Universitätsmedizin Berlin proučavao je mehanizme pomoću kojih novi koronavirus može doći do mozga pacijenata sa COVID-19 i kako imunološki sistem reaguje na virus kada to učini.

Rezultati koji pokazuju da SARS-CoV-2 ulazi u mozak putem nervnih ćelija u njušnoj sluznici objavljeni su u časopisu Nature Neuroscience.

Po prvi put su istraživači uspjeli izraditi slike elektronskog mikroskopa netaknutih čestica koronavirusa unutar njušne sluznice.

Sada je poznato da COVID-19 nije čisto respiratorna bolest.

Osim što utječe na pluća, SARS-CoV-2 može utjecati na kardiovaskularni sistem, gastrointestinalni trakt i centralni nervni sistem.

Djelovanje COVID-19 na mozak: više od svakog trećeg pacijenta pokazuje gubitak ili promjenu mirisa ili okusa, glavobolje, umor, vrtoglavicu i mučninu

Više od svake treće osobe s COVID-19 prijavljuje neurološke simptome kao što su gubitak ili promjena osjeta mirisa ili okusa, glavobolje, umor, vrtoglavica i mučnina.

U nekih pacijenata bolest može rezultirati moždanim udarom ili drugim ozbiljnim stanjima.

Do sada su istraživači sumnjali da ove manifestacije mora izazvati virus koji ulazi i zaražava određene ćelije u mozgu.

Ali kako SARS-CoV-2 dolazi tamo?

Pod zajedničkim vodstvom dr. Helene Radbruch iz Charité-ovog Odjela za neuropatologiju i direktora Odjela, prof. Dr. Frank Heppner, multidisciplinarni tim istraživača sada je ušao u trag kako virus ulazi u centralni nervni sistem i potom napada mozak.

Kao dio ovog istraživanja, stručnjaci iz područja neuropatologije, patologije, sudske medicine, virusologije i kliničke njege proučavali su uzorke tkiva 33 pacijenta (prosječne starosti 72 godine) koji su umrli u Charitéu ili Univerzitetskom medicinskom centru Göttingen nakon ugovaranja COVID- 19.

Koristeći najnoviju tehnologiju, istraživači su analizirali uzorke uzete iz njušne sluznice umrlih pacijenata i četiri različita područja mozga.

I uzorci tkiva i različite ćelije testirani su na genetski materijal SARS-CoV-2 i na „spike protein“ koji se nalazi na površini virusa.

Tim je pružio dokaze o virusu u različitim neuroanatomskim strukturama koje povezuju oči, usta i nos sa moždanim stablom.

Oštećenje mozga od COVID-19: njušna sluznica otkrila je najveće virusno opterećenje

Njušna sluznica otkrila je najveće virusno opterećenje. Koristeći posebne mrlje na tkivu, istraživači su uspeli da naprave prve elektronske mikroskopske slike netaknutih čestica koronavirusa unutar njušne sluznice.

Pronađene su kako u nervnim ćelijama, tako i u procesima koji se protežu od obližnjih nosećih (epitelnih) ćelija.

Svi uzorci koji se koriste u ovoj vrsti analize zasnovane na slikama moraju biti najvišeg mogućeg kvaliteta.

Kako bi zajamčili da je to slučaj, istraživači su osigurali da su svi klinički i patološki procesi usko usklađeni i podržani sofisticiranom infrastrukturom.

"Ovi podaci podržavaju ideju da SARS-CoV-2 može koristiti njušnu ​​sluznicu kao ulaznu tačku u mozak", kaže prof. Heppner.

Tome u prilog govori i neposredna anatomska blizina ćelija sluznice, krvnih žila i nervnih ćelija u tom području.

"Čim se jednom uđe u njušnu ​​sluznicu, čini se da virus koristi neuroanatomske veze, poput njušnog živca, da bi došao do mozga", dodaje neuropatolog.

„Važno je naglasiti, međutim, da su pacijenti sa COVID-19 koji su sudjelovali u ovoj studiji imali ono što bi se moglo definirati kao teška bolest, koja pripada onoj maloj skupini pacijenata kod kojih se bolest pokazala fatalnom.

Stoga nije nužno moguće prenijeti rezultate naše studije na slučajeve s blagom ili umjerenom bolešću. "

Kako će se virus dalje kretati iz nervnih ćelija, ostaje potpuno razjašnjeno.

"Naši podaci sugeriraju da se virus kreće od nervne ćelije do nervne ćelije da bi stigao do mozga", objašnjava dr. Radbruch.

Ona dodaje: "Međutim, vjerovatno je da se virus prenosi i kroz krvne žile, jer su dokazi o virusu pronađeni i u zidovima krvnih žila u mozgu."

SARS-CoV-2 je daleko od jedinog virusa koji može doći do mozga određenim putevima.

„Ostali primjeri uključuju virus herpes simpleksa i virus bjesnoće“, objašnjava dr. Radbruch.

Istraživači su takođe proučavali kako imunološki sistem reaguje na infekciju COVID-19

Osim što su pronašli dokaze o aktiviranim imunološkim ćelijama u mozgu i njušnoj sluznici, otkrili su imunološke potpise tih ćelija u cerebralnoj tečnosti.

U nekim od proučenih slučajeva, istraživači su takođe otkrili oštećenje tkiva uzrokovano moždanim udarom kao posljedicom tromboembolije (tj. Začepljenja krvnih žila krvnim ugruškom).

"U našim očima prisustvo SARS-CoV-2 u nervnim ćelijama njušne sluznice pruža dobro objašnjenje za neurološke simptome pronađene u bolesnika s COVID-19, poput gubitka osjeta mirisa ili okusa", objašnjava prof Heppner.

„Takođe smo pronašli SARS-CoV-2 u područjima mozga koja kontroliraju vitalne funkcije, poput disanja.

Ne može se isključiti da će kod pacijenata sa ozbiljnom COVID-19 prisustvo virusa u tim dijelovima mozga pogoršati utjecaj na respiratornu funkciju, dodajući probleme s disanjem zbog SARS-CoV-2 infekcije pluća . Slični problemi mogu se pojaviti u vezi sa kardiovaskularnom funkcijom. "

Članak o infekciji mozga COVID-19 u izdanju Charité - Universitätsmedizin Berlin

s41593-020-00758-5 (1)

Pročitajte takođe:

Mogu li proteini predvidjeti koliko bolesnik može postati bolesnikom od COVID-19?

Rusija, MEDEVAC za Alekseja Navaljnog koji leti u bolnicu Charité u Njemačkoj

Pročitajte talijanski članak

Izvor:

Charité - službena web stranica Universitätsmedizin Berlin