Depresija: šta je to i kako je liječiti
Čak i danas, razgovor o depresiji može stvoriti društvenu stigmu (tj. negativnu povezanost između osobe ili grupe ljudi koji imaju određene zajedničke karakteristike i određenu bolest), dok je to rasprostranjen poremećaj: studije nam govore da oko 1 u 15 ljudi u zapadnim zemljama barem jednom u životu doživi depresivnu epizodu
Jedini način da se stigma razbije, međutim, jeste da budete informisani, da, zahvaljujući stručnjacima u ovoj oblasti, razumete kako se najbolje nositi sa njom.
Depresija je zaista stanje koje se može liječiti i od kojeg se može oporaviti.
Šta je to i različite vrste depresije
Depresija je jedan od poremećaja raspoloženja, a izraz 'depresija' se obično koristi da se općenito odnosi na bilo koje depresivno stanje.
U stvarnosti, prema katalogizaciji glavnog dijagnostičkog priručnika koji se koristi (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, peto izdanje, također poznat kao 'DSM-5'), depresivni poremećaji su različiti i mogu se razlikovati na osnovu bilo koje simptomatologije ili etiologija (tj. uzroci).
Vrste depresivnih poremećaja prema simptomima
U tipovima depresivnih poremećaja kategoriziranih prema simptomima nalazimo:
- veliki depresivni poremećaj (ili velika depresija)
- uporni depresivni poremećaj (ili distimija);
- drugi specificirani ili nespecificirani depresivni poremećaj.
Depresivni poremećaji podijeljeni prema uzroku
Drugi slučaj se odnosi na:
- predmenstrualni disforični poremećaj
- depresivni poremećaj povezan sa/usled drugog fizičkog stanja;
- jatrogeni depresivni poremećaj, tj. izazvan supstancama i/ili lekovima.
Koji su simptomi depresije
Depresivni poremećaji mogu se manifestovati prilično heterogenom simptomatologijom i različitim nivoima težine u zavisnosti od specifičnog poremećaja, što uključuje:
- depresivno raspoloženje
- kognitivna i/ili motorička disfunkcija;
- iscrpljenost;
- gubitak pažnje;
- odsustvo/smanjenje interesovanja za slobodne aktivnosti;
- poremećaji spavanja;
- samoubilačke misli.
Moguće je da ovi simptomi mogu biti povezani s dodatnim psihičkim simptomima, kao što su napadi panike i anksioznosti, koji kompliciraju sliku pacijenta.
Takođe je ključno napomenuti da oni koji pate od depresije češće koriste i zloupotrebljavaju alkohol i droge, često u uzaludnom pokušaju samoliječenja.
Koji su uzroci depresije
Do danas nije poznato koji su specifični uzroci depresivnih poremećaja; najšire priznata teorija je da postoji multifaktorsko porijeklo, pri čemu i okoliš i genetsko naslijeđe igraju ključnu ulogu u nastanku ovih bolesti.
Mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešće u adolescenciji i između 20. i 30. godine.
Postoji prevalencija u ženskoj populaciji, ali, opet, razlog za to do danas nije naučno poznat.
Kako se postavlja dijagnoza
Što se tiče dijagnostičkih aspekata, ključni element je simptomatologija, kako po težini tako i po trajanju.
Za tešku depresiju, na primjer, osnovni uslov je da je najmanje pet simptoma, od gore navedenih i drugih, prisutno na dnevnoj bazi dvije uzastopne sedmice.
Kod perzistentnog depresivnog poremećaja, s druge strane, simptomi depresije, najmanje 2, moraju biti prisutni najmanje 2 godine, bez remisije.
Osim kliničkih kriterija i identifikacije simptoma, za postavljanje dijagnoze mogu se koristiti i specifični testovi.
Danas su dostupna različita rješenja za liječenje depresivnih stanja
Inovativne terapijske tehnike dostupne su u nekoliko područja, kao npr
- terapija lijekovima;
- svjetlosna terapija (LT);
- TSD i LT kod rezistentne depresije (unipolarne i bipolarne);
- totalna deprivacija sna (TSD);
- somatske terapije (TMS – Transkranijalna magnetna stimulacija, tDCS – Transkranijalna stimulacija jednosmernom strujom, ECT – Elektrokonvulzivna terapija).
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Šta trebate znati o poremećaju upotrebe supstanci
Sezonska depresija se može dogoditi u proljeće: Evo zašto i kako se nositi s tim
Ne zabranjujte ketamin: prava perspektiva ovog anestetika u predbolničkoj medicini iz Lanceta
Odbijanje među prvim odgovorima: Kako upravljati osjećajem krivice?
Izgaranje u bolničarima: Izlaganje kritičnim povredama među radnicima hitne pomoći u Minesoti
Psihoza nije psihopatija: razlike u simptomima, dijagnozi i liječenju
Postporođajna psihoza: znati kako se nositi s njom
Postporođajna depresija: Kako prepoznati prve simptome i prevladati ih