Depresija: šta je to i kako je liječiti

Čak i danas, razgovor o depresiji može stvoriti društvenu stigmu (tj. negativnu povezanost između osobe ili grupe ljudi koji imaju određene zajedničke karakteristike i određenu bolest), dok je to rasprostranjen poremećaj: studije nam govore da oko 1 u 15 ljudi u zapadnim zemljama barem jednom u životu doživi depresivnu epizodu

Jedini način da se stigma razbije, međutim, jeste da budete informisani, da, zahvaljujući stručnjacima u ovoj oblasti, razumete kako se najbolje nositi sa njom.

Depresija je zaista stanje koje se može liječiti i od kojeg se može oporaviti.

Šta je to i različite vrste depresije

Depresija je jedan od poremećaja raspoloženja, a izraz 'depresija' se obično koristi da se općenito odnosi na bilo koje depresivno stanje.

U stvarnosti, prema katalogizaciji glavnog dijagnostičkog priručnika koji se koristi (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, peto izdanje, također poznat kao 'DSM-5'), depresivni poremećaji su različiti i mogu se razlikovati na osnovu bilo koje simptomatologije ili etiologija (tj. uzroci).

Vrste depresivnih poremećaja prema simptomima

U tipovima depresivnih poremećaja kategoriziranih prema simptomima nalazimo:

  • veliki depresivni poremećaj (ili velika depresija)
  • uporni depresivni poremećaj (ili distimija);
  • drugi specificirani ili nespecificirani depresivni poremećaj.

Depresivni poremećaji podijeljeni prema uzroku

Drugi slučaj se odnosi na:

  • predmenstrualni disforični poremećaj
  • depresivni poremećaj povezan sa/usled drugog fizičkog stanja;
  • jatrogeni depresivni poremećaj, tj. izazvan supstancama i/ili lekovima.

Koji su simptomi depresije

Depresivni poremećaji mogu se manifestovati prilično heterogenom simptomatologijom i različitim nivoima težine u zavisnosti od specifičnog poremećaja, što uključuje:

  • depresivno raspoloženje
  • kognitivna i/ili motorička disfunkcija;
  • iscrpljenost;
  • gubitak pažnje;
  • odsustvo/smanjenje interesovanja za slobodne aktivnosti;
  • poremećaji spavanja;
  • samoubilačke misli.

Moguće je da ovi simptomi mogu biti povezani s dodatnim psihičkim simptomima, kao što su napadi panike i anksioznosti, koji kompliciraju sliku pacijenta.

Takođe je ključno napomenuti da oni koji pate od depresije češće koriste i zloupotrebljavaju alkohol i droge, često u uzaludnom pokušaju samoliječenja.

Koji su uzroci depresije

Do danas nije poznato koji su specifični uzroci depresivnih poremećaja; najšire priznata teorija je da postoji multifaktorsko porijeklo, pri čemu i okoliš i genetsko naslijeđe igraju ključnu ulogu u nastanku ovih bolesti.

Mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešće u adolescenciji i između 20. i 30. godine.

Postoji prevalencija u ženskoj populaciji, ali, opet, razlog za to do danas nije naučno poznat.

Kako se postavlja dijagnoza

Što se tiče dijagnostičkih aspekata, ključni element je simptomatologija, kako po težini tako i po trajanju.

Za tešku depresiju, na primjer, osnovni uslov je da je najmanje pet simptoma, od gore navedenih i drugih, prisutno na dnevnoj bazi dvije uzastopne sedmice.

Kod perzistentnog depresivnog poremećaja, s druge strane, simptomi depresije, najmanje 2, moraju biti prisutni najmanje 2 godine, bez remisije.

Osim kliničkih kriterija i identifikacije simptoma, za postavljanje dijagnoze mogu se koristiti i specifični testovi.

Danas su dostupna različita rješenja za liječenje depresivnih stanja

Inovativne terapijske tehnike dostupne su u nekoliko područja, kao npr

  • terapija lijekovima;
  • svjetlosna terapija (LT);
  • TSD i LT kod rezistentne depresije (unipolarne i bipolarne);
  • totalna deprivacija sna (TSD);
  • somatske terapije (TMS – Transkranijalna magnetna stimulacija, tDCS – Transkranijalna stimulacija jednosmernom strujom, ECT – Elektrokonvulzivna terapija).

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Šta trebate znati o poremećaju upotrebe supstanci

Sezonska depresija se može dogoditi u proljeće: Evo zašto i kako se nositi s tim

Ne zabranjujte ketamin: prava perspektiva ovog anestetika u predbolničkoj medicini iz Lanceta

Odbijanje među prvim odgovorima: Kako upravljati osjećajem krivice?

Izgaranje u bolničarima: Izlaganje kritičnim povredama među radnicima hitne pomoći u Minesoti

Psihoza nije psihopatija: razlike u simptomima, dijagnozi i liječenju

Postporođajna psihoza: znati kako se nositi s njom

Bipolarni poremećaji i manično-depresivni sindrom: uzroci, simptomi, dijagnoza, lijekovi, psihoterapija

Postporođajna depresija: Kako prepoznati prve simptome i prevladati ih

Izvor:

GSD

Moglo bi vam se svidjeti