Sinkopa se sastoji od prolaznog gubitka svijesti, često povezanog sa stanjima koja ne izazivaju zabrinutost. Neophodno je dijagnosticirati sinkope srčanog porijekla koje, ako se ne liječe, mogu dovesti do iznenadne smrti

Izraz kolaps za definiranje prolaznog gubitka svijesti više nije u upotrebi.

Termin sinkopa se sada koristi za definiranje gubitka svijesti:

• Transient;
• Sa nemogućnošću održavanja tonusa mišića koji nam omogućavaju održavanje uspravnog položaja (posturalni tonus);
• Sa spontanim oporavkom svijesti;
• To ne zahtijeva električnu ili farmakološku kardioverziju.

Ako je, s druge strane, riječ o osjećaju skorog gubitka svijesti, praćen zamagljenim vidom i generaliziranom slabošću, obično kratkotrajne, možemo govoriti o presinkopi.

Incidencija sinkope u djetinjstvu je otprilike 126 slučajeva na 100,000

15% pedijatrijskih ispitanika ima barem jednu epizodu prije 18. godine.

Sinkopa i presinkopa čine 0.4 – 1% pedijatrijske bolnice soba za hitne slučajeve prijema i 3 – 4% bolničkih kardioloških konsultacija.

Pacijenti koji su primljeni imaju prosječan boravak u bolnici oko 3 dana, što ukupno iznosi oko 12,000 bolničkih dana godišnje.

Epizode sinkope imaju veliki klinički uticaj, pri čemu rizik od ozbiljne traume zavisi i od aktivnosti deteta i od karakteristika same sinkope.

Dijagnostičke pretrage su vrlo skupe jer se nužno mora dokazati odsustvo osnovnih kardioloških, neuroloških i/ili metaboličkih bolesti.

Štaviše, ne treba potcenjivati ​​ni psihosocijalni uticaj koji se često manifestuje izraženim osobinama anksioznosti kod roditelja i osoba sa kojima dete deli iskustva (učitelji, rođaci i sl.), kao ni medicinsko-pravni aspekt.

Što se tiče uzroka, sinkopa može biti srčanog, neurološkog (neuro posredovanog) ili ortostatskog porijekla, tj. povezana jednostavno sa stajanjem.

14% sinkopa je uzrokovano srčanim oboljenjima

Kardijalna sinkopa je najopasnija i može imati mehaničke (urođene ili stečene srčane bolesti) ili aritmičke uzroke.

Neuromedijirana sinkopa čini oko 70% sinkopa i karakterizira je nagli pad krvnog tlaka, a ponekad i otkucaja srca, što dovodi do smanjenja dotoka krvi u mozak i kasnijeg gubitka svijesti.

Ovu sinkopu obično pokreću situacije koje izazivaju obrnuti kardiovaskularni refleks koji, umjesto da dovede do povećanja broja otkucaja srca i krvnog tlaka, vodi upravo suprotno.

Situacije koje najčešće izazivaju neuromedijiranu sinkopu su emocije, bolni podražaji, dugotrajno uspravno stajanje (produženi ortostatski položaj), vruće i prepuno okruženje, groznica, dehidracija, vruća kupka ili tuš, napad kašlja, mokrenje itd.

Neuromedijirana sinkopa ima vrhunac incidencije između 15 i 19 godina i javlja se posebno kod djevojčica.

Iako je sklonost sinkopi donekle povezana sa individualnom konstitucijom, predisponirana osoba ne mora nužno da pati od nje cijeli život.

Generalno, prepoznaju se periodi sa većim brojem epizoda i dugi periodi u kojima se simptomi ne javljaju.

Često su najteži periodi uzrokovani određenim nedostacima u ishrani i nezdravim načinom života.

Sinkopa se ponekad miješa sa događajima sličnim sinkopi, koji ne dovode do gubitka svijesti, već ga oponašaju.

To se, na primjer, događa kod određenih neuropsihijatrijskih događaja kao što su migrena, epilepsija, vestibularni sindrom, koji se karakteriziraju iznenadnom pojavom teške vrtoglavice, depresije i napadaja histerije.

Određene metaboličke promjene kao što su abnormalnosti elektrolita, određene endokrine bolesti i hipoglikemija također mogu oponašati sinkopu.

U slučajevima sinkope, važno je prikupiti detaljnu istoriju svakog događaja

Kod djece predškolskog uzrasta često je majka najpouzdanija osoba koja prikuplja informacije o događaju.

Nakon što se prikupi anamneza i pregleda dijete, obično je potrebna elektrokardiogram, kardiološka, ​​neuropsihijatrijska i metabolička pretraga. Glavni cilj je isključiti ili dijagnosticirati srčane uzroke koji također mogu dovesti do iznenadne smrti.

U zaključku, liječenje sinkope u pedijatrijskoj dobi, iako se ne razlikuje od onog u odrasloj dobi, mora uzeti u obzir faktore vezane za dob, kao što su djetetove teškoće u objašnjavanju simptoma i jaka komponenta anksioznosti roditelja, što čini dijagnostičko uokvirivanje i tretman mnogo teži.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Head Up Tilt Test, kako funkcionira test koji istražuje uzroke vagalne sinkope

Kardijalna sinkopa: šta je to, kako se dijagnostikuje i na koga utiče

Novi uređaj za upozoravanje na epilepsiju mogao bi spasiti hiljade života

Razumijevanje napadaja i epilepsije

Prva pomoć i epilepsija: Kako prepoznati napad i pomoći pacijentu

Neurologija, razlika između epilepsije i sinkope

Prva pomoć i hitne intervencije: sinkopa

Operacija epilepsije: načini uklanjanja ili izolacije područja mozga odgovornih za napade

izvor

dušo Isuse