Sestre i stres: medicinske sestre koje rade u hitnoj pomoći žive u stalnom kontaktu sa ljudima u kritičnim situacijama

Pacijenti i njihova rodbina sa sobom nose mnoge probleme, misli, strepnje, koje neminovno prebacuju na medicinsko osoblje, upravo zato što ih treba saslušati.

Takvi kontinuirani zahtjevi mogu stvoriti stanje kroničnog stresa kod člana osoblja, što može dovesti do puke emocionalne iscrpljenosti, posttraumatskih stresnih poremećaja ili psihopatologija, akutnih ili kroničnih (DG za kadrove, organizaciju i budžet: prema čl. 37 „Obaveze objavljivanja u vezi sa javnim radovima, uslugama i ugovorima o snabdijevanju” D. Lgs. Lgs. 33/2013 i člana 29. stav 1. D. Lgs. 50/2016, objavljujemo Odluku od 09. dodeljivanje ugovora putem direktne narudžbenice na Consip platformi za uslugu „procene rizika od stresa na poslu“ za zaposlene u Ministarstvu zdravlja).

STRES I POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ

Stres je sindrom adaptacije na stresore koji se naziva „stresori“.

To može biti fiziološko, ali može imati i patološke implikacije.

Svaki stresor koji narušava tjelesnu ravnotežu odmah izaziva neuropsihičke, emocionalne, lokomotorne, hormonske i imunološke regulatorne reakcije (SZO: Ilustrovani vodič za upravljanje stresom).

Predvidljivost, znanje i ozbiljnost događaja igraju ključnu ulogu u mogućnosti uspostavljanja adaptivnih strategija za upravljanje ovim stresom.

Suprotno tome, adaptacija je problematična u slučaju izloženosti iznenadnim katastrofalnim događajima, kao što je npr. hitna pomoć spašavanje.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI STRESA

Flashback: nametljivo iskustvo događaja koji dolazi do svijesti, 'ponavljanje' sjećanja na događaj

Umrtvljenost: stanje svijesti slično vrtoglavici i zbunjenosti

Izbjegavanje: sklonost izbjegavanju svega što na bilo koji način podsjeća na traumatsko iskustvo ili je povezano s njim (čak posredno ili samo simbolično)

Noćne more: koje mogu natjerati osobu da proživi traumatično iskustvo tokom spavanja, vrlo živo.

Hiperuzbuđenje: karakterizira ga nesanica, razdražljivost, anksioznost, generalizirana agresija i napetost.

Iskusnoj i kvalifikovanoj medicinskoj sestri je vrlo teško da odmah lucidno i jasno uđe u situaciju, odmah preusmjerivši misli i radnje na radnje koje zahtijeva intervencija.

STRESNI FAKTORI ZA HITNO OSOBLJE

(Cantelli G., 2008, Lo stress nell'operatore dell'emergenza. Hitna pomoć)

• Nepredvidivost: operater ne zna unaprijed kada će biti pozvan da interveniše, koliko će izlazaka morati da napravi u jednom danu, kuda će morati ići, koliko ljudi može biti uključeno, ozbiljnost spašavanja, ishod njegovog lečenja. Kada stigne na mjesto događaja, medicinska sestra koja posjeduje samo informacije iz operativnog centra, koje su često fragmentarne i kratke, mora razumjeti kako situacija zapravo izgleda. U međuvremenu, on također mora koordinirati rad tima, upravljati promatračima, komunicirati s operativnim centrom. Ova neizvjesnost, na duge staze, može stvoriti nelagodu i otuđenje.
• Starost osobe koju treba spasiti: spašavanje mladih žrtava, posebno vršnjaka i djece, daleko su najstresnije situacije pronađene u studijama. Prva dva incidenta koje medicinske sestre smatraju najkritičnijima odnose se posebno na smrt i seksualno zlostavljanje djece.
• psihijatrijski pacijenti: posebno kada su nekooperativni. U tom slučaju pacijent se osjeća ugroženim od svega oko sebe, uključujući i njegovatelja, toliko da je njegova burna reakcija upravo odbrambeni mehanizam. Emocionalna kontrola, smirenost i sigurnost operatera u ovom slučaju su od ključne važnosti, ali ih nije uvijek lako provesti u praksi, jer je napetost zaista velika, a mogućnost greške u komunikaciji, koja ugrozi uspjeh intervencije, vrlo velika.
• Teško traumatizirani pacijenti: još više ako su mladi ili ako imaju vrlo ozbiljne tjelesne ozljede (amputacije, deformiteti) ili su uključeni u scenske/teške nesreće (zatvoreni pacijent, prevrnuti automobil, maksi hitni slučajevi).
• Odgovornost: želja medicinske sestre za autonomijom, zadovoljstvo što je sam sa korisnikom da uokviri kliničku situaciju, da je leči i odabere pristupni kod za soba za hitne slučajeve, praćen je strahom od odgovornosti izbora, koji je istorijski delegiran na doktora.
• Organizacija: Situacije koje stvaraju anksioznost kod osoblja hitne pomoći mogu biti nedovoljan broj ljudskih resursa i preopterećenost poslom kojem su medicinske sestre podvrgnute posebno posljednjih godina i, ne manje važno, nemogućnost pružanja njege prema očekivanim standardima, opet zbog nedostatak resursa, vremena i osoblja. Štaviše, neke medicinske sestre često osećaju da su deo proizvodne trake.
• Nedostatak povratnih informacija o radu koji se obavlja: ne zna se kako napreduje i to može rezultirati gubitkom motivacije za rad.
• Identifikacija sa žrtvom: empatija je neophodan uslov da budete bliski onima koji pate, ali ako ih ne naučite 'educirati', to može biti poražavajuće.
• Timski rad: rad sa uvijek drugačijim ili neobučenim kolegama i bez povjerenja u njih.

STRATEGIJE SOBAVANJA

(Monti M., Lo stress acuto negli operatori d'emergenza e sue complicanze. Opis i kriterijumi za intervenciju u osoblju. Izveštaj sa konferencije AISACE, 2011.)

Kako biste izbjegli nastanak čak i ozbiljnih poremećaja kao što su posttraumatski stresni poremećaj, sagorijevanje ili fizička somatizacija, važno je primijeniti personalizirane i individualizirane strategije za upravljanje ovim stresom (prije svega razgovor o njemu i debrifing, ali i fizička aktivnost i/ili psihička podrška.

Strategije prilagođavanja mogu se fokusirati na emocije, nastojeći poboljšati stanje uma osobe smanjenjem doživljenog emocionalnog stresa, ili na problem, strategije koje umjesto toga imaju za cilj da upravljaju problemom koji uzrokuje nevolja. Obično se obje strategije aktiviraju u stresnoj situaciji.

U operativnoj stvarnosti kao što je hitna vanbolnička situacija, obustavljanje nečije akcije i posvećivanje vremena razmišljanju o tome šta radi, može izgledati neobično i prijeteće ako nema i fizičko mjesto, što može predstavljati pauzu iz nužde, prostor za samo razmišljanje, iz kojeg se onda može nastaviti sa djelovanjem, na svjesniji način.

Da biste se oslobodili nagomilanog stresa, potrebno je steći razumijevanje, imati priliku da razgovarate sa nekim o svojim iskustvima, da bi tako shvatili šta se dogodilo, šta je to izazvalo i, u slučaju negativnog događaja, da se potvrdi da je neko postupio na pravi način, uz napomenu da nije mogao drugačije; na ovaj način se pruža mogućnost da se prevaziđu osjećaji krivice koji proizlaze iz neuspjeha misije.

Autor članka: Dr Letizia Ciabattoni

reference:

https://www.dors.it/page.php?idarticolo=3557

https://www.who.int/publications/i/item/9789240003927?fbclid=IwAR3Onc3GUBu04QNz9N6U-ioHSOIgeVVMLg8rKccYtr3mMzT6u6wIByv3yac

https://www.salute.gov.it/portale/ministro/p4_10_1_1_atti_2_1.jsp?lingua=italiano&id=1812

Cantelli G. (2008) Lo stress nell'operatore dell'emergenza. Emergency oggi; 6

Cudmore J. (2006) Prevencija posttraumatskog stresnog poremećaja kod nesreće i hitne medicinske sestre (pregled literature). Sestrinstvo u kritičnoj njezi; 1

Američko udruženje psihijatara (2013). DSM-5 Manuale diagnostico e statistico dei disturbi mentali. Raffaello Cortina Editore.

Laposa JM, Alden LE, Fullerton LM (2013) Stres na poslu i posttraumatski stresni poremećaj kod medicinskih sestara/osoblja ED (CE). Journal of Emergency Nursing; 29

Monti M. Lo stress acuto negli operatori d'emergenza e sue complicanze. Descrizione e Criteri di intervento nel personale. Relazione convegno AISACE, 2011

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Anksioznost: osjećaj nervoze, brige ili nemira

Vatrogasci / Piromanija i opsesija vatrom: profil i dijagnoza onih sa ovim poremećajem

Oklevanje pri vožnji: Govorimo o amaksofobiji, strahu od vožnje

Sigurnost spasilaca: Stope PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja) kod vatrogasaca

Italija, Socio-kulturna važnost dobrovoljnog zdravstvenog i socijalnog rada

Anksioznost, kada normalna reakcija na stres postaje patološka?

Odbijanje među prvim odgovorima: Kako upravljati osjećajem krivice?

Vremenska i prostorna dezorijentacija: šta to znači i s kojim je patologijama povezana

Napad panike i njegove karakteristike

Patološka anksioznost i napadi panike: Uobičajeni poremećaj

Pacijent sa napadom panike: Kako upravljati napadima panike?

Napad panike: šta je to i koji su simptomi

Spašavanje pacijenta sa problemima mentalnog zdravlja: ALGEE protokol