Hajde da razgovaramo o ventilaciji: koje su razlike između NIV, CPAP i BIBAP?
NIV (akronim za “neinvazivnu ventilaciju”) odnosi se na beskrvni (neinvazivni) način asistencije plućne alveolarne ventilacije pacijenta koji nije dovoljan za ovu funkciju, bez potrebe da se pribjegne traheostomiji, intervenciji koja uključuje stvaranje hirurški prekid u traheji kako bi se pacijentu omogućilo da diše uz pomoć ventilatora koji je direktno povezan na trahealni put preko spojne cijevi, ili bez potrebe za pribjegavanjem ništa manje invazivnoj oro-trahealnoj intubaciji (trahealna spojna cijev koja se uvodi oralno u sedirani pacijent)
Kada je NIV idealan uređaj
Kao što je ranije spomenuto, i teška gojaznost i patologije motoričkog deficita torakalnog kaveza koje su rezultat neuromišićnih bolesti idealni su kandidati za upotrebu ovog tipa uređaja, s obzirom na veliki rizik od pogoršanja respiratorne insuficijencije, u početku samo hipoksemije (samo deficit O2, ali ne i CO2 deficit), do dostizanja stanja deficita kiseonika uz istovremeno patološko povećanje količine ugljičnog dioksida u krvi (respiratorna insuficijencija tipa II, poznata i kao hiperkapnička).
Upravo rizik od progresije ozbiljnosti hipoksemijsko-hiperkapnične respiratorne insuficijencije tipa II do te mjere da dovede do kome zbog viška CO2 u krvi (karbonarkozna koma) mora savjetovati ove pacijente da primaju ventiloterapiju Bi -PAP ventilatori, motivišući ih da održavaju tretman onoliko dugo koliko im je propisao pulmolog.
Uvijek treba imati na umu da se ventiloterapija, i rezultirajuće poboljšanje ventilacije pluća koje smanjuje CO2, ne može zamijeniti nikakvim alternativnim tretmanom, niti samim lijekovima.
Dvofazni pozitivni pritisak u disajnim putevima (BIPAP) je modalitet ventilacije koji se pojavio u drugoj polovini 1980-ih i karakteriše ga dvofazna (tj. na dva različita nivoa) primena kontinuiranog pozitivnog pritiska u disajnim putevima.
BIPAP, može se primijeniti bilo kroz invazivni ili neinvazivni interfejs (kao i svi konvencionalni modaliteti ventilacije)
Mehanički ventilatori BIPAP nazivaju na različite načine (BIPAP, Bi-Vent, BiLevel, BiPhasic, DuoPAP), ali svi rade istu stvar.
U BIPAP-u su postavljena dva različita nivoa pritiska koji funkcionišu kao dva različita nivoa CPAP-a.
CPAP je način rada u kojem pacijent spontano diše uz kontinuirani pozitivan pritisak u disajnim putevima.
To znači da inspiratorni tok nije povezan sa povećanim pritiskom u disajnim putevima, kao što je slučaj kada inspiratorni čin podržava ventilator.
U BIPAP-u pacijent stoga diše spontano kao kod CPAP-a, ali ima dva nivoa, a ne samo jedan kao kod CPAP-a, kontinuiranog pozitivnog pritiska u disajnim putevima koji se ritmički smjenjuju.
Da bi se mogao postaviti BIPAP, četiri komande su stoga neophodne: niski nivo pritiska (P-low), visoki nivo pritiska (Palta), trajanje P-low (T-Low) i trajanje Palta (T-High).
BIPAP nije samo spontana ventilacija, jer pacijent neizbježno prima insuflaciju kada pritisak prelazi sa Pb Low na Palta, kao što se dešava svaki put kada se pritisak u disajnim putevima poveća tokom mehaničke ventilacije.
I isto tako neizbježno, pacijent izdahne dio plućnog volumena na prijelazu iz Palte u Pbassu.
Dakle, BIPAP je kombinacija kontrolisane presometrijske ventilacije (povezane sa naizmeničnim Pbassa i Palta) i spontane ventilacije, sa spontanim respiratornim aktima koji se mogu slobodno izvršiti i tokom Pbassa i Palte.
Ako pacijent postane pasivan, osigurao je ventilaciju koja je u svim namjerama i svrhama ventilacija kontrolirana tlakom: Pbassa postaje PEEP i razlika između Palte i Pbassa predstavlja kontrolirani nivo tlaka.
Vrijeme T-Palta postaje vrijeme udisaja, dok vrijeme T-Pbassa predstavlja vrijeme izdisaja.
Potpuni respiratorni ciklus stoga ima za svoje trajanje zbir T-Palta i T-Pbassa i brzina disanja postaje jednaka 60/(T-Palta+T-Pbassa). Ako postavim T-Palta na 1.5″ i T-Pbassa na 2.5″, kolika će biti stopa disanja?
Ako pacijent postane aktivan, BIPAP postaje sasvim drugačiji od kontroliranog pritiska.
U kontrolisanom pritisku, svaki (uspešan) pokušaj pacijenta da udahne pokreće novi kontrolisani čin (tj. povećanje pritiska u disajnim putevima na postavljeni nivo za vreme trajanja inspiracije).
Ovdje možemo jasno vidjeti da okidač svaki put pokreće čin uz pomoć inspiracije (=sa povećanim pritiskom u disajnim putevima).
Za vrijeme BIPAP-a, s druge strane, spontano udisanje tokom Pbassa ne izaziva nikakav kontrolirani čin, već samo postaje dodatni spontani respiratorni čin koji isprepliće ritam promjene pritiska.
Ovo je karakteristika koja se dijeli sa SIMV-om: kontrolirani udisaji koji se izmjenjuju sa spontanim udisajima. Međutim, mora se znati da mnogi ventilatori ostavljaju prozor za sinhronizaciju između pacijentove respiratorne aktivnosti i BIPAP ciklusa: ako pacijent udahne blizu prijelaza iz Pbassa u Paltu, ventilator predviđa i sinkronizira ovaj prijelaz sa spontanom inspiratornom aktivnošću, u činjenice koje reproduciraju ono što se obično dešava tokom ventilacije pod kontrolom pritiska.
Prava posebnost BIPAP-a javlja se kada postoji spontana inspiratorna ili ekspiratorna aktivnost tokom Palte: za BIPAP ovo nije asinhronija, već jednostavno pacijentovo disanje na jednom od nivoa CPAP-a.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Opstruktivna apneja u snu: šta je to i kako je liječiti
Opstruktivna apneja u snu: simptomi i liječenje opstruktivne apneje u snu
Naš respiratorni sistem: virtuelni obilazak unutar našeg tijela
Traheostomija tokom intubacije kod pacijenata sa COVID-19: istraživanje o trenutnoj kliničkoj praksi
FDA je odobrila Recarbio za liječenje bakterijske pneumonije povezane sa bolnicama i ventilatorom
Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom
Stres i nevolja tokom trudnoće: Kako zaštititi i majku i dijete
Respiratorni distres: koji su znaci respiratornog distresa kod novorođenčadi?
Sepsa: Istraživanje otkriva običnog ubicu za kojeg većina Australaca nikada nije čula
Sepsa, zašto je infekcija opasna i pretnja za srce
Respiratorni distres sindrom (ARDS): terapija, mehanička ventilacija, praćenje