Srčani udar, neke informacije za građane: koja je razlika sa srčanim zastojem?
Pod pojmom srčani udar označavamo smrt ili nekrozu tkiva ili organa, zbog manjka protoka krvi i nedostatka kiseonika u određenom vremenskom periodu.
Simptomi se razlikuju ovisno o zahvaćenom organu; mogli bismo reći da je glavni simptom iznenadni oštar bol, ali klinički gledano infarkt može biti asimptomatski, posebno ako je vrlo mali.
Srčani udar nastaje kada postoji opstrukcija u koronarnim arterijama koja ne dozvoljava da krv teče kako bi trebala. Srce ne prestaje da kuca.
Može se pojaviti iznenada ili može trajati nedeljama.
Uobičajeni simptomi uključuju bol i nelagodu u grudima, rukama, leđima, uzrokujući umor, hladan znoj, mučninu, povraćanje.
Vrijeme u kojem se preduzimaju radnje je izuzetno važno; potrebno je što prije alarmirati hitnu pomoć
Nakon toga, ako žrtva izgubi svijest, CPR (kardiopulmonalna reanimacija) se mora izvesti brzim i žestokim pritiskom na grudni koš kako bi se potaknuo protok krvi od srca do ostatka tijela.
Nedovoljna opskrba krvlju bilo kojeg organa ili dijela organa, kao posljedica iznenadne opstrukcije ili sužavanja arterija koje dopuštaju krv do njega, uzrokuje akutni sindrom.
Najčešće se uzrok može pripisati aterosklerozi.
Aterosklerotski plakovi koji ulceriraju stimulišu akutnu arterijsku okluziju, kroz nastajanje embolija i trombozu koja se naslanja na ulceraciju.
Infarkt miokarda i cerebralni infarkt, koji utječu na srce i uzrokuju moždani udar, među vodećim su uzrocima smrti u zapadnim zemljama
Srce i mozak, dva su najosjetljivija organa jer imaju terminalne cirkulacije koje u slučaju opstrukcije aferentne žile ne mogu da se izbore sa nedostatkom krvi kroz druge krvne sudove koji komuniciraju s njima.
Ostale vrste infarkta su rjeđe, međutim, jer drugi dijelovi tijela imaju veće prisustvo arterija koje se lakše nose s nedostatkom krvi u žilama koje služe kao veza između nekoliko arterija.
Najčešći uzrok infarkta srca i mozga je aterosklerotična bolest arterija koje dovode krv do srca i mozga.
Najviše pogođeni aterosklerozom su unutrašnji dijelovi vaskularnih zidova u kojima se stvaraju suze ili nakupljanje plakova bogatih mastima, odnosno kolesterolom, i upalnih stanica.
Degeneracija arterijskih zidova, zbog taloženja plakova formiranih od masnog tkiva i ožiljnog tkiva, uzrokuje suženje krvnih sudova, što može dovesti do okluzije krvnih sudova i kasnije produžene ishemije i infarkta tkiva.
Jasno je da se rizik od srčanog udara povećava sa starenjem
Srčani udar i ateroskleroza pogađaju muškarce više nego žene do odrasle dobi. Kako žene prolaze kroz menopauzu, rizik je jednak onom kod muškaraca.
Oni koji su genetski predisponirani za kardiovaskularne bolesti imaju veći rizik od srčanog udara, posebno ako je kardiovaskularna bolest zahvatila njihovog člana porodice u mladosti.
Nastanak srčanog udara može se spriječiti pravilnim i zdravim načinom života. Pušenje duhana i pretjerana sedentarnost su među glavnim uzrocima kardiovaskularnog rizika, koji se može smanjiti prestankom pušenja i najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno.
Ishrana takođe igra važnu ulogu.
Ishrana bogata mastima i kalorijama dovodi do povećanja nivoa holesterola u krvi, dramatično povećavajući rizik od srčanog udara.
Pridržavanje uravnoteženije prehrane sprječava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Visok krvni pritisak, hipertenzija, od koje boluje veliki broj stanovništva starijih od 50 godina, može se povezati sa pojavom ateroskleroze i pratećih komplikacija, poput srčanog udara i infarkta mozga.
Dovodi do zamora srca zbog povećanog rada koji bi trebalo da obavlja, sa rezultirajućim manifestacijama kardiovaskularnog disbalansa.
Dijabetes s prekomjernom koncentracijom glukoze u krvi propada arterije, povećavajući rizik od ateroskleroze, srčanog i cerebralnog infarkta, kardiovaskularnog i bubrežnog zatajenja.
Srčani zastoj, s druge strane, nastaje kada, kao rezultat električne disfunkcije srca, dođe do naglog prestanka rada srca
To dovodi do fibrilacije srca i nesvijesti žrtve koja se bori da diše ili uopće ne diše.
Jedini način da se spasi žrtva je hitna kardio-pulmonalna reanimacija (CPR) ili da bude spašena pomoću defibrilator.
U slučaju srčanog zastoja, neophodno je hitno intervenisati jer se šanse za preživljavanje smanjuju za 10% sa svakom minutom.
Mora se pozvati pomoć i izvršiti CPR izvođenjem jakih, ponovljenih kompresija grudnog koša kako bi se pomoglo protok krvi u ostatak tijela.
Po potrebi se mora koristiti defibrilator.
Defibrilator, analizirajući ritam srca osobe, može odrediti da li je defibrilacija neophodna; moguće je da u nekim slučajevima ritmovi ne dozvoljavaju defibrilaciju, ali se obavezno mora izvršiti kardiopulmonalna reanimacija (CPR).
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Simptomi srčanog udara: Šta učiniti u hitnim slučajevima, uloga CPR-a
Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?
Šta je implantabilni defibrilator (ICD)?
Šta je kardioverter? Pregled implantabilnog defibrilatora
Pedijatrijski pejsmejker: funkcije i posebnosti
Srčani zastoj: Zašto je upravljanje disajnim putevima važno tokom CPR-a?
Dodatni kiseonik: cilindri i nosači za ventilaciju u SAD
Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Kardiomiopatije: šta su i koji su tretmani
Alkoholna i aritmogena kardiomiopatija desne komore
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
Šta je Takotsubo kardiomiopatija (sindrom slomljenog srca)?
Dilataciona kardiomiopatija: šta je to, šta je uzrokuje i kako se leči
Pedijatrijski implantabilni kardioverter defibrilator (ICD): Koje su razlike i posebnosti?