Metabolički sindrom: zašto ga ne podcijeniti

Kad govorimo o metaboličkom sindromu, mislimo na kliničko stanje koje pogađa gotovo polovicu odrasle populacije starije od 50-60 godina. Učestalost metaboličkog sindroma je alarmantna i može se povećati u narednim godinama.

Šta je metabolički sindrom

Metabolički sindrom ne ukazuje na jednu bolest, već na skup predisponirajućih čimbenika koji, ako se pojave istodobno, stavljaju pacijenta u povećani rizik od razvoja bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih problema poput srčanog ili moždanog udara i steatoze jetre (masnoća) jetra).

Metabolički sindrom se obično dijagnosticira ako su istodobno prisutna najmanje tri od ovih stanja:

- Opseg struka (cm): ≥ 102 za muškarce, ≥ 88 za žene

- Glukoza u krvi natašte (mg/dL): ≥ 100

- Krvni pritisak (mmHg): ≥ 130/85

- Trigliceridi, natašte (mg/dL): ≥ 150

- HDL holesterol (mg/dL) <40 za muškarce, <50 za žene

Koji su uzroci metaboličkog sindroma?

Glavni faktori rizika za metabolički sindrom su prekomjerna težina i pretilost, dva stanja koja su povezana s nepravilnim načinom života, uključujući nedovoljnu fizičku aktivnost, neuravnoteženu prehranu i zlouporabu alkohola i/ili droga.

Višak tjelesne masti u trbušnoj regiji može dovesti do promijenjenog metabolizma masti i šećera te aktiviranja kronične upale, što zauzvrat može dovesti do inzulinske rezistencije ili hiperinsulinemije.

Rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti

Kad se razvije inzulinska rezistencija, da bi mogle apsorbirati glukozu i održavati normalne razine u krvi, stanicama je potrebno više inzulina od normalnog (hiperinsulinemija).

Beta stanice gušterače, čiji je zadatak da proizvode inzulin, tada pokreću proces razgradnje uzrokovan prekomjernim radom i na taj način predisponiraju razvoj dijabetesa.

Masno tkivo je, u stvari, tkivo koje je aktivno u regulatornim mehanizmima fizioloških i patoloških procesa, poput upale.

Ako se visceralna mast poveća, to budi upalu koja uzrokuje aterosklerozu u krvnim žilama, postavljajući pozornicu za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Kako se može spriječiti metabolički sindrom?

Najbolja terapija u borbi protiv metaboličkog sindroma je prevencija koja se temelji na:

  • zdrav način života, u kojem pacijent ne puši i ne zloupotrebljava alkoholna ili gazirana pića;
  • održavanje zdrave težine
  • redovna fizička aktivnost;
  • uravnotežena ishrana.

Što se tiče dana prehrane, to se može podijeliti na tri glavna obroka i dvije užine, jedan sredinom prijepodneva i drugi sredinom popodneva.

Ova podjela omogućuje zadržavanje glikemijskih vrhova uzrokovanih unosom jednostavnih ugljikohidrata, koji su osnova lučenja inzulina od strane gušterače, koja je pak odgovorna za proizvodnju faktora rasta za upalno stanje.

Redovita tjelesna aktivnost posebno je važna u borbi protiv metaboličkog sindroma jer poboljšava sve promjene svojstvene poremećaju, jer

  • povećava potrošnju kalorija
  • promovirajući upotrebu glukoze iz mišića, olakšava djelovanje inzulina s posljedičnim smanjenjem glikemije;
  • smanjuje trigliceride i povećava HDL kolesterol;
  • snižava krvni pritisak.

Tjelesna aktivnost zdrave osobe trebala bi uključivati ​​aerobne aktivnosti (poput brzog hodanja, vožnje biciklom, plivanja, vodenog aerobika, eliptične vježbe, bicikla za vježbanje ili plesa) oko 30 minuta dnevno najmanje 5 dana u tjednu.

Da biste ograničili sjedilaštvo u svakodnevnom životu i održali zdravu težinu, možete unijeti brojne male promjene u svoje ponašanje, poput korištenja stepenica umjesto lifta, hodanja ili vožnje biciklom umjesto vožnje, ako se vozite parkirate malo dalje od odredišta tako da možete pješačiti kratku udaljenost i izbjegavati predugo sjedenje.

Kada se treba obratiti specijalistu?

Obično biste trebali slijediti pristup prve linije, tj. Imati redovne preglede kod svog liječnika opće prakse, kako biste pratili svoje opće zdravstveno stanje i dobili povratnu informaciju o tome koliko dobro upravljate svojom tjelesnom aktivnošću i prehranom.

Važno je povremeno provjeravati tjelesnu težinu, opseg struka i krvni tlak te provoditi ciljane pretrage krvi (glukoza u krvi, ukupni kolesterol, HDL, trigliceridi).

Međutim, ako pacijent ne postigne željene rezultate, bit će potrebno konzultirati se s jednim ili više stručnjaka, ovisno o problemu (npr. Dijabetologu ako šećer u krvi poraste, dijetetičaru i/ili nutricionistu za kontrolu tjelesne težine i kardiologu ako krv raste pritisak).

Pročitajte takođe:

Endokrini i metabolički hitni slučajevi u hitnoj medicini

Metabolički sindrom povezan s povećanim rizikom od recidiva moždanog udara

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti