Njega i prevencija očiju: zašto je važno obaviti očni pregled
Već u ranim godinama života preporučuje se pregled očiju. Kako vrijeme prolazi, to postaje još važnije, jer se bolesti poput katarakte, glaukoma i dijabetičke retinopatije mogu javiti zbog starosti, drugih bolesti i porodične anamneze.
KADA IMATI PRVI OČNI PREGLED?
Sva djeca bi trebala obaviti prvi očni pregled zajedno sa ortoptičkim testom sa oko 4 godine i ponoviti pregled jednom godišnje, ili prema uputama ljekara oftalmologa.
To omogućava procjenu funkcionalnog stanja oka i otkrivanje svih refraktivnih defekata kao što su miopija, hipermetropija, astigmatizam i ambliopija (lijeno oko) kako bi se mogli ispraviti naočalama, kontaktnim sočivima ili mogućom okluzijom.
Čak iu odrasloj dobi važno je obaviti preglede očiju, posebno od 40. godine, starosti u kojoj se povećavaju rizici od ozbiljnih bolesti i počinju imati male probleme sa vidom na blizinu (prezbiopija) koji se mogu ispraviti naočalama.
OČNI PREGLED – ČEMU SLUŽI?
Važno je obaviti pregled oka kako bi se procijenila rožnjača, kristalno sočivo, intraokularni pritisak, retina i optički nerv.
Kristalno sočivo s vremenom gubi svoju transparentnost, razvijajući takozvano katarakta.
To, kada ograničava kvalitetu života pacijenta, zahtijeva operaciju.
Očni pritisak se normalno kreće između 10 i 22 milimetra žive.
Povećani intraokularni pritisak povezan s oštećenjem optičkog živca naziva se glaukom.
Glaukom je suptilna bolest jer je asimptomatska, ali ako se ne dijagnosticira i ne liječi, dovodi do smanjenja vidnog polja (opaženog prostora oko oka).
Očni pregled također omogućava procjenu stanja arterija, vena i retine
Očne žile su među najmanjim u tijelu.
Kada pacijent ima bolesti poput hipertenzije i dijabetesa, prve promjene se mogu otkriti upravo na nivou mikrocirkulacije retine.
Stoga je važno pregledati očno dno kako bi internistu ili kardiologu pružili indikacije za daljnje pretrage.
Proučavanje fundusa oka uključuje i procjenu makule (mala retinalna površina koja omogućava jasan vid).
Makulopatija je jedan od najčešćih uzroka oštećenja vida nakon 70. godine života.
Da bi se dijagnosticirala i liječila, važno je procijeniti makulu i eventualno obaviti dijagnostičke testove kao što su OCT (Optical Coherence Tomography), Angio-OCT, fluorangiografija i indocijanin zelena angiografija.
glaukom
Glaukom je suptilna i neprepoznata bolest.
To je bolest vidnog živca koja uključuje karakterističan gubitak vlakana i smanjenje vidnog polja.
Neophodno je, ako postoji porodična anamneza ili sumnja o povećanom očnom pritisku, sprovesti posebne pretrage kao npr
- pahimetrija rožnjače; procjenjuje debljinu rožnjače (koja ostaje konstantna tijekom života);
- tonometrijska kriva; merenje očnog pritiska u toku dana (treba obaviti u 7.30, 12, 4 i 7h). Očni pritisak varira tokom dana i jedno ekstemporno merenje ne dozvoljava ispravnu procenu. Ovaj test se može raditi 2 ili 3 puta godišnje i usko je povezan sa patologijom, terapijom i specijalistom koji će ga izvoditi;
- vidno polje; izvodi se kompjuterizovanim instrumentima, koji predstavljaju standardizovane svetlosne stimuluse. Pacijent fiksira centralni cilj i od njega se traži da pritisne dugme svaki put kada vidi svetlosni stimulus, čak i ako je blagog intenziteta, u prostoru ispred sebe;
- hrt; test koji proučava vlakna koja čine optički nerv.
Ovi testovi su neinvazivni, bezbolni i mogu ograničiti oštećenja uzrokovana glaukomom.
DIJABETSKA RETINOPATIJA
Dijabetička retinopatija je očna komplikacija dijabetesa.
To je zbog oštećenja krvnih žila retine.
Može se razviti kod bilo koga sa dijabetesom tipa 1 i tipa 2.
Rizik od razvoja dijabetičke retinopatije povezan je sa godinama početka dijabetesa i kontrolom glukoze u krvi.
Test koji se oduvijek koristio za proučavanje dijabetičke retinopatije je fluorangiografija.
Ovo se izvodi intravenskim ubrizgavanjem fluoresceina; ova boja je ravnomjerno raspoređena u venama i arterijama i omogućava da se pokupe promjene koje dijabetes proizvodi.
Danas se fluorangiografija sve više zamjenjuje okt i angio okt, neinvazivnim testovima koji mogu proučavati mikrocirkulaciju i dijabetologu dati precizne indikacije o potrebi promjene medicinske, dijetetske ili inzulinske terapije.
KATARAKT
Katarakta je vrlo česta patologija koja je dio normalnog procesa starenja.
Katarakta se sastoji od zamućenja kristalnog sočiva i, ovisno o vrsti, može dovesti do poteškoća u noćnom vidu, zamagljenog ili zamagljenog vida, fotoosjetljivosti, odsjaja, percepcije oreola oko svjetla i dvostrukog vida.
HIRURGIJA
Operacija katarakte je među najčešće izvođenim operacijama u svijetu.
Radi se o zahvatu koji se preporučuje čim prozirnost kristalnog sočiva remeti kvalitetu života, jer pacijent sa suboptimalnim vidom teži da se povuče u sebe i ograniči svoje uobičajene aktivnosti.
Obično se izvodi bez hospitalizacije sa samo nekoliko kapi kapi za oči kao lokalna anestezija.
Pacijent ostaje budan tokom postupka, ali ne osjeća bol.
Korištena tehnika je fakoemulzifikacija, koja sada može garantirati trenutni vizualni oporavak i značajno smanjenje komplikacija.
Postupak općenito traje oko 15 do 30 minuta ovisno o korištenoj proceduri, a pacijent se može vratiti kući nakon nekoliko sati.
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Oko za zdravlje: Operacija katarakte s intraokularnim sočivima za ispravljanje vizualnih defekata
Katarakta: simptomi, uzroci i intervencija
Keratokonus rožnice, UVA tretman za umrežavanje rožnice
Miopija: šta je to i kako je liječiti
Prezbiopija: koji su simptomi i kako je ispraviti
Kratkovidost: šta je kratkovidnost i kako je ispraviti
Blefaroptoza: upoznavanje spuštenih kapaka
Lijeno oko: Kako prepoznati i liječiti ambliopiju?
Šta je prezbiopija i kada se javlja?
Prezbiopija: poremećaj vida povezan sa godinama
Blefaroptoza: upoznavanje spuštenih kapaka
Rijetke bolesti: Von Hippel-Lindauov sindrom
Rijetke bolesti: Septo-optička displazija
Srčani udar, predviđanje i prevencija zahvaljujući retinalnim žilama i umjetnoj inteligenciji