Opstruktivna apneja u snu: šta je to i kako je liječiti

Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja je medicinsko stanje koje karakteriziraju prekidi u disanju tokom sna zbog potpune ili djelomične opstrukcije gornjih disajnih puteva. Poznat je i kao OSAS (sindrom opstruktivne apneje u snu)

Šta je opstruktivna apneja u snu?

Postoje različiti nivoi poremećaja: apneja je kada se prekid disanja kreće od 10 sekundi do manje od 3 minuta; hipopneja je kada postoji djelomično smanjenje disanja; RERA (Uzbuđenje povezano s respiratornim naporom) je kada postoji ograničenje disanja s progresivnim povećanjem respiratornog napora praćenog naglim otpuštanjem.

Poremećaj češće pogađa muškarce nego žene, a kod žena je češći nakon menopauze.

Koji su uzroci opstruktivne apneje u snu?

Određeni uslovi pogoduju nastanku apneje u snu:

  • gojaznost/prekomjerna težina
  • opstrukcija gornjih disajnih puteva (nos, usta, grlo)
  • zloupotreba alkohola prije spavanja
  • uzimanje tableta za spavanje

Koji su simptomi opstruktivne apneje u snu?

Osobe koje pate od opstruktivne apneje u snu hrču vrlo primjetno već u prvim fazama sna (hrkanje postaje sve glasnije i glasnije dok osoba ne prestane disati na nekoliko sekundi, da bi iznenada ponovo počela disati i započela novi, identičan ciklus).

Postoji nekoliko simptoma povezanih s ovim poremećajem

  • pretjerana dnevna pospanost
  • poteškoće u koncentraciji
  • napadi sna
  • glavobolja i/ili suha usta nakon buđenja
  • noćno znojenje
  • iznenadna buđenja sa osećajem gušenja
  • potreba za mokrenjem noću
  • nemoć

Kako spriječiti opstruktivnu apneju u snu?

Da biste spriječili nastanak opstruktivne apneje u snu, savjetuje se:

  • smršati ako imate prekomjernu težinu ili gojaznost;
  • hranite se zdravo i vježbajte stalno, čak i umjereno;
  • izbjegavajte pušenje;
  • izbjegavajte alkohol, posebno prije spavanja.

dijagnoza

Sindrom opstruktivne apneje u snu nastaje kada je broj apneja jednak ili veći od 5 epizoda na sat, ili kada postoji najmanje 15 ili više epizoda praćenih očiglednim respiratornim naporom.

Dijagnoza se prije svega zasniva na simptomima koje su prijavili pacijent i partner. U slučaju sumnje, lekar može subjekta podvrgnuti instrumentalnim merenjima različitih parametara kroz:

  • Polisomnografija: sastoji se od mjerenja, tokom nekoliko sati noćnog sna, protoka zraka, nivoa kiseonika u krvi, otkucaja srca, respiratorne pokretljivosti torakalne i abdominalne šupljine i držanja u snu.
  • Respiratorna poligrafija (ili noćni kardio-respiratorni monitoring): pregled se sastoji od praćenja glavnih kardio-respiratornih signala tokom spavanja.

Mogu se propisati i drugi pregledi

  • elektroencefalogram (za ispitivanje električne aktivnosti mozga).
  • elektromiografija udova (za ispitivanje mišićne aktivnosti).
  • Apneja u snu, tretmani

Pacijentima koji pate od apneje u snu savjetuje se:

  • smršati ako su gojazni ili gojazni;
  • izbjegavajte alkoholna pića i tablete za spavanje;
  • spavati na boku;
  • liječiti sve poremećaje gornjih disajnih puteva.

Farmakološki tretmani usmjereni su i na suzbijanje simptoma i na ispravljanje uzroka poremećaja.

Općenito, liječenje uključuje

  • upotreba Cpap (Neprekidni pozitivni vazdušni pritisak): ovo je maska ​​koja se nanosi preko nosa i usta i koja prisiljava prolaz vazduha, olakšavajući disanje.
  • korištenje operacije: može se sastojati od korekcije devijacije nosnog septuma ili uklanjanja hipertrofiranih krajnika, ovisno o nivou i vrsti opstrukcije u gornjim dišnim putevima.

Pročitajte takođe:

Opasni mitovi o CPR-u – više nema disanja

Tahipneja: značenje i patologije povezane sa povećanom učestalošću respiratornih aktivnosti

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti