Opstruktivna apneja u snu: šta je to i kako je liječiti
Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja je medicinsko stanje koje karakteriziraju prekidi u disanju tokom sna zbog potpune ili djelomične opstrukcije gornjih disajnih puteva. Poznat je i kao OSAS (sindrom opstruktivne apneje u snu)
Šta je opstruktivna apneja u snu?
Postoje različiti nivoi poremećaja: apneja je kada se prekid disanja kreće od 10 sekundi do manje od 3 minuta; hipopneja je kada postoji djelomično smanjenje disanja; RERA (Uzbuđenje povezano s respiratornim naporom) je kada postoji ograničenje disanja s progresivnim povećanjem respiratornog napora praćenog naglim otpuštanjem.
Poremećaj češće pogađa muškarce nego žene, a kod žena je češći nakon menopauze.
Koji su uzroci opstruktivne apneje u snu?
Određeni uslovi pogoduju nastanku apneje u snu:
- gojaznost/prekomjerna težina
- opstrukcija gornjih disajnih puteva (nos, usta, grlo)
- zloupotreba alkohola prije spavanja
- uzimanje tableta za spavanje
Koji su simptomi opstruktivne apneje u snu?
Osobe koje pate od opstruktivne apneje u snu hrču vrlo primjetno već u prvim fazama sna (hrkanje postaje sve glasnije i glasnije dok osoba ne prestane disati na nekoliko sekundi, da bi iznenada ponovo počela disati i započela novi, identičan ciklus).
Postoji nekoliko simptoma povezanih s ovim poremećajem
- pretjerana dnevna pospanost
- poteškoće u koncentraciji
- napadi sna
- glavobolja i/ili suha usta nakon buđenja
- noćno znojenje
- iznenadna buđenja sa osećajem gušenja
- potreba za mokrenjem noću
- nemoć
Kako spriječiti opstruktivnu apneju u snu?
Da biste spriječili nastanak opstruktivne apneje u snu, savjetuje se:
- smršati ako imate prekomjernu težinu ili gojaznost;
- hranite se zdravo i vježbajte stalno, čak i umjereno;
- izbjegavajte pušenje;
- izbjegavajte alkohol, posebno prije spavanja.
dijagnoza
Sindrom opstruktivne apneje u snu nastaje kada je broj apneja jednak ili veći od 5 epizoda na sat, ili kada postoji najmanje 15 ili više epizoda praćenih očiglednim respiratornim naporom.
Dijagnoza se prije svega zasniva na simptomima koje su prijavili pacijent i partner. U slučaju sumnje, lekar može subjekta podvrgnuti instrumentalnim merenjima različitih parametara kroz:
- Polisomnografija: sastoji se od mjerenja, tokom nekoliko sati noćnog sna, protoka zraka, nivoa kiseonika u krvi, otkucaja srca, respiratorne pokretljivosti torakalne i abdominalne šupljine i držanja u snu.
- Respiratorna poligrafija (ili noćni kardio-respiratorni monitoring): pregled se sastoji od praćenja glavnih kardio-respiratornih signala tokom spavanja.
Mogu se propisati i drugi pregledi
- elektroencefalogram (za ispitivanje električne aktivnosti mozga).
- elektromiografija udova (za ispitivanje mišićne aktivnosti).
- Apneja u snu, tretmani
Pacijentima koji pate od apneje u snu savjetuje se:
- smršati ako su gojazni ili gojazni;
- izbjegavajte alkoholna pića i tablete za spavanje;
- spavati na boku;
- liječiti sve poremećaje gornjih disajnih puteva.
Farmakološki tretmani usmjereni su i na suzbijanje simptoma i na ispravljanje uzroka poremećaja.
Općenito, liječenje uključuje
- upotreba Cpap (Neprekidni pozitivni vazdušni pritisak): ovo je maska koja se nanosi preko nosa i usta i koja prisiljava prolaz vazduha, olakšavajući disanje.
- korištenje operacije: može se sastojati od korekcije devijacije nosnog septuma ili uklanjanja hipertrofiranih krajnika, ovisno o nivou i vrsti opstrukcije u gornjim dišnim putevima.
Pročitajte takođe:
Opasni mitovi o CPR-u – više nema disanja
Tahipneja: značenje i patologije povezane sa povećanom učestalošću respiratornih aktivnosti