Palpitacije: šta ih uzrokuje i šta učiniti

Lupanje srca čest je simptom koji može biti uzrokovan raznim zdravstvenim problemima. Ponekad su rezultat ozbiljnog srčanog stanja, kao što je srčani udar ili aritmija. U drugim slučajevima, oni mogu biti uzrokovani nepravilnim načinom života

Međutim, važno je znati kako ih prepoznati, kako biste razumjeli kada je potrebno potražiti savjet liječnika.

Šta su palpitacije?

Palpitacije (ili lupanje srca) su poremećaj koji karakterizira percepcija da srce ne kuca u 'ispravnom' ritmu, već se ubrzava.

O lupanju srca govorimo kako u slučaju ubrzanog otkucaja srca (tahikardija), što može biti uzrokovano fizičkim naporom ili emocijama, tako i u slučaju nepravilnosti srčanog ritma zbog ispoljavanja ekstrasistola (izaziva osjećaj srce koje 'gubi otkucaje').

Palpitacije mogu biti povezane sa stresom, intenzivnom fizičkom aktivnošću, lijekovima ili bolešću.

U pravilu, iako mogu biti zastrašujući, nemaju nikakve zdravstvene posljedice, a samo u rijetkim slučajevima mogu ukazivati ​​na aritmiju.

Koji su simptomi palpitacije?

Palpitacije karakteriziraju:

  • skok u otkucajima srca, što daje osjećaj drhtanja u grudima;
  • abnormalni ritam otkucaja srca
  • njegovo ubrzanje;
  • potpuno nepravilan ritam.

Ovi osjećaji se mogu osjetiti u grlu, vrat i općenito u grudima, podjednako u mirovanju ili u pokretu.

Ako traju samo nekoliko sekundi, obično nema razloga za brigu.

Koji su uzroci lupanja srca?

Među glavne organske i nesrčane uzroke palpitacije možemo navesti

  • intenzivna emocionalna stanja, zbog anksioznosti, stresa ili napada panike;
  • prekomerna fizička aktivnost;
  • psihostimulativne supstance kao što su nikotin ili kofein;
  • upotreba pseudoefedrin nazalnih dekongestiva;
  • vrućica;
  • hormonalne promjene zbog menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze;
  • visok ili nizak nivo hormona štitnjače;
  • hipertireoza.

Glavni faktori rizika koji mogu uzrokovati palpitacije uključuju:

  • stres;
  • anksioznost, depresija i napadi panike;
  • trudnoća;
  • upotreba psihostimulativnih lijekova;
  • bolesti srca, s aritmijom ili oštećenjem srčane funkcije.

Palpitacije: kada napraviti kardiološki pregled?

Ako se palpitacije osjećaju sve učestalije, to bi moglo ukazivati ​​na srce nevolja te je stoga dobra ideja napraviti aritmološki usmjeren kardiološki pregled.

Posebno, slijede znakovi koje ne treba potcijeniti

  • bol u prsima;
  • nesvjestica;
  • kratak dah i piskanje;
  • osjećaj vrtoglavice ili vrtoglavice.

Palpitacije: koje testove učiniti za dijagnozu?

Ako doktor posumnja da je uzrok povezan sa srčanom bolešću, može propisati određene pretrage, kao što su:

  • Elektrokardiogram (EKG) detektuje električne impulse generisane otkucajima srca preko senzora primenjenih na grudi, kako bi se otkrile abnormalnosti koje bi mogle da objasne pojavu palpitacija.
  • Kardijalni holter (ili dinamički elektrokardiogram) zahtijeva primjenu elektroda na grudima spojenih na prijenosni uređaj koji prati rad srca 24-72 sata.
  • Snimač događaja, s druge strane, je snimanje elektrokardiografskog traga koji prati srčani ritam kroz implantaciju malog uređaja na baterije. Pregled se propisuje kada aritmije nisu stalne, već diskontinuirane (npr. javljaju se samo jednom sedmično).
  • Ehokardiogram koristi ultrazvuk da shvati da li srce ima abnormalnosti u komorama ili zaliscima.

Mogu li se spriječiti?

Najefikasniji način da spriječite ili obuzdate rizik od palpitacija je slijediti nekoliko koraka:

  • pokušajte da se oslobodite stresa, kroz tehnike meditacije, duboko disanje, vježbe;
  • izbjegavajte kofein i energetska pića, koja mogu ubrzati rad srca;
  • ako vam je to propisao ljekar, koristite anksiolitike;
  • izbegavajte uzimanje droga.

Šta može biti iza palpitacija?

Lupanje srca ili palpitacije stoga mogu sakriti srčane aritmije koje, ako ih kardiolog kratkoročno ne presretne, mogu dovesti do sinkopa ili srčanih aritmija kao što su atrijalna fibrilacija, ventrikularna tahikardija ili ventrikularna ekstrasistola.

Atrijalna fibrilacija je nesumnjivo najčešća aritmija u općoj populaciji (procjenjuje se na 2-3 %). Karakterizira ga nepravilan rad srca i ako se ne dijagnosticira na vrijeme, može uzrokovati i ishemijski moždani udar.

Ventrikularna ekstrasistola je, s druge strane, karakterizirana dodatnim otkucajima, koji su općenito benigni, ali mogu dovesti do strukturalne kardiomiopatije u manjem broju slučajeva.

Ventrikularna tahikardija je vrlo opasna re-entry aritmija, obično povezana s prethodnim infarktom miokarda ili dilatacijom ventrikula.

Za postavljanje dijagnoze obično je dovoljan 24-satni Holter EKG.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Koji su rizici od WPW (Wolff-Parkinson-White) sindroma

Srčana insuficijencija i umjetna inteligencija: algoritam za samoučenje za otkrivanje znakova nevidljivih EKG-u

Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani

Šta je srčana insuficijencija i kako se može prepoznati?

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Brzo pronalaženje - i liječenje - uzrok moždanog udara može spriječiti više: nove smjernice

Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje treba paziti

Wolff-Parkinson-White sindrom: šta je to i kako ga liječiti

Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)

Srce: Šta je srčani udar i kako da intervenišemo?

Imate li lupanje srca? Evo šta su i na šta ukazuju

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti