Papa test: šta je to i kada ga uraditi?

Papa test je vrijedan saveznik za zdravlje žena. Omogućava rano otkrivanje abnormalnih ćelija u grliću materice koje mogu napredovati u rak

Kako se izvodi i koliko često treba da se radi?

Šta je Papa test

Papa test je test koji omogućava posmatranje pod mikroskopom ćelija prisutnih u sluzi uzete iz grlića materice, razmazivanje (zbog čega se ponekad neispravno naziva bris) na stakalcu i zatim bojenje kako bi ćelije bile vidljive.

Metodu je prije više od 80 godina razvio grčki liječnik George Papanicolaou, koji je emigrirao u Sjedinjene Države. Otuda i naziv Pap-test.

Danas se nova metoda koristi kao alternativa tradicionalnom uzorkovanju.

Sakupljena sluz se sakuplja u bočicu koja sadrži tekućinu za konzerviranje, koja se nakon centrifugiranja stavlja na stakalce radi bojenja i promatranja.

Ova tehnika, nazvana tečna citologija, izbjegava disperziju ćelija i omogućava bolji i homogeniji pogled na preparat.

Papa test, za šta se koristi?

Papa test omogućava otkrivanje abnormalnosti ćelija iz cerviksa, anatomskog mesta najčešće tumora donjeg genitalnog trakta.

Kako se tumače rezultati Papa testa

Otkrivene abnormalnosti mogu biti upalne ili neoplastične prirode.

U prvom slučaju, test signalizira prisutnost infekcija uzrokovanih gljivicama (npr. candida albicans), bakterijama (npr. Gardnerella vaginalis), virusima i protozoama (npr. Herpes ili Trichomonas).

U drugom slučaju, test ukazuje na ćelijsku atipiju, poznatu i kao displazija.

Ćelijska atipija se može podijeliti na:

  • blage abnormalnosti, nazvane skvamozne intraepitelne lezije niskog stupnja (LSIL), koje uključuju stanične promjene povezane s humanim papiloma virusom (HPV)
  • teže abnormalnosti, nazvane skvamozne intraepitelne lezije visokog stepena (HSIL).

Nekim ćelijskim abnormalnostima koje se predstavljaju u posmatranju citologa ne može se dati definitivna klasifikacija: to su takozvane ASCUS (atipične ćelije neodređenog značaja) koje zahtijevaju kliničku procjenu od strane ginekologa.

Većina intraepitelnih promjena nisu kancerogene, ali su podložne da to postanu s vremenom.

Iz tog razloga ih treba rano otkriti, pratiti i, ako je potrebno, liječiti.

Blaže zarastaju spontano: stoga ih je potrebno samo nadzirati.

Teži oblici se liječe minimalnom, ambulantnom operacijom, koja se sastoji od uklanjanja samo dijela zahvaćenog neoplazmom.

Komplikacije su rijetke i sposobnost razmnožavanja je u potpunosti očuvana.

Kako se izvodi Papa test

Papa test je jednostavan, brz i bezbolan test. Izvodi ga ginekolog ili babica.

Spekulum se nežno ubacuje u vaginu kako bi se raširili zidovi i tako učinio vidljivim cerviks.

Drvenom ili plastičnom lopaticom ćelije se uzimaju sa vanjske površine grlića materice; zatim se citočetkicom (štapićem sa malom četkicom na kraju) uzima drugi uzorak iz unutrašnjosti cervikalnog kanala.

Preporučljivo je uraditi test tokom nemenstrualnog perioda i izbjegavati seksualne odnose i primjenu krema, ovula i vaginalnih ispiracija u prethodna 2-3 dana.

Nakon testa moguće je manje krvarenje zbog kontakta lopatice ili citočetkice sa sluzokožom.

Papa test: kada se radi?

Prema evropskim smjernicama za prevenciju raka grlića materice, Papa test treba raditi svake 3 godine u dobi od 25 do 65 godina.

Mnoge evropske države provode organizirane programe skrininga: uz poštansku obavijest, žene se pozivaju da dođu u namjenske klinike uz unaprijed dogovoren termin.

Program također predviđa redovne preglede i upravljanje pozitivnim slučajevima.

Papa test se takođe može izvesti izvan programa skrininga kao dijagnostički alat u slučaju abnormalnog krvarenja ili upalnih stanja.

Kao skrining test, tradicionalni Papa test je nedavno zamijenjen HPV testom.

HPV test

HPV test omogućava otkrivanje prisutnosti HPV infekcije čak iu odsustvu staničnih promjena.

To je zapravo vrlo osjetljiv test, koji može signalizirati rizik od razvoja bolesti i odabrati žene koje će morati na česte preglede.

Ovo omogućava pravovremeno otkrivanje stvaranja staničnih abnormalnosti koje, odmah tretirane, sprečavaju progresiju u karcinom.

Da li je Papa test i dalje validan?

Papa test se i dalje izvodi u mnogim dijelovima svijeta kao skrining test.

I dalje se koristi kod mladih žena mlađih od 35 godina, kod kojih je prisustvo HPV-a vrlo često, ali, na sreću, i vrlo prolazno.

Primenom HPV testa u ovoj starosnoj grupi postoji rizik od pronalaženja, a samim tim i kontrole mnogih infekcija koje će nestati spontano, odnosno bez progresije u karcinom.

Njegova uloga kao dijagnostičkog testa ostaje fundamentalna.

U slučajevima kada je HPV test pozitivan, naknadni Papa test omogućava otkrivanje bilo kakvih staničnih promjena koje se ne mogu otkriti molekularnim HPV testom.

Zašto je važno proći skrining

Kako prenosi AIRC, pokazalo se da je u 99% slučajeva infekcija papiloma virusom uzrok raka grlića materice, te da se oko 80% žena zarazi infekcijom barem jednom u životu (podaci ažurirani do 2020.).

Istina je, da, u većini slučajeva infekcija spontano regresira u kratkom vremenu, bez ikakvih posebnih problema i prije svega bez stvaranja 'prekanceroznih' lezija.

Međutim, treba imati na umu da u drugim slučajevima infekcija dovodi do razvoja raka.

Proces raka je obično spor, zbog čega je neophodno da se žene redovno podvrgavaju pregledima kako bi se sve opasne lezije mogle rano dijagnosticirati.

Rana dijagnoza je najefikasnije oružje u prevenciji raka grlića materice.

Pročitajte takođe

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Skrining raka grlića materice, THINPrep i Papa test: u čemu je razlika?

Tečni Papa test: šta je to, kako radi i kada se radi

Papa test ili Papa bris: šta je to i kada to učiniti

Vulvodinija: Koji su simptomi i kako je liječiti

Šta je Vulvodinija? Simptomi, dijagnoza i liječenje: Razgovarajte sa stručnjakom

Nakupljanje tekućine u peritonealnoj šupljini: mogući uzroci i simptomi ascitesa

Nakupljanje tekućine u peritonealnoj šupljini: mogući uzroci i simptomi ascitesa

Šta uzrokuje bol u trbuhu i kako ga liječiti

Varikokela zdjelice: što je to i kako prepoznati simptome

Može li endometrioza uzrokovati neplodnost?

Transvaginalni ultrazvuk: Kako funkcionira i zašto je važan

Candida Albicans i drugi oblici vaginitisa: simptomi, uzroci i liječenje

Šta je vulvovaginitis? Simptomi, dijagnoza i liječenje

Vaginalne infekcije: koji su simptomi?

Hlamidija: Koji su simptomi i kako je liječiti

Hlamidija, simptomi i prevencija tihe i opasne infekcije

Koji su simptomi uretritisa i kako se liječi?

Uretrocistoskopija: šta je to i kako se izvodi transuretralna cistoskopija

izvor

Pagine Mediche

Moglo bi vam se svidjeti