Emergency Live | The utility of advanced prehospital interventions for severe brain injury

Potres mozga: šta je to, šta učiniti, posljedice, vrijeme oporavka

By Cristiano Antonino On Juli 2, 2022

Potres mozga se sastoji od općenito privremene i reverzibilne promjene moždanih funkcija uzrokovanih traumom mozga

Ove traume stvaraju općenito reverzibilno i privremeno stanje konfuzije u kojem se mijenjaju nervni centri koji kontrolišu funkcije kao što su pamćenje, ravnoteža i koordinacija.

Osoba može na trenutak izgubiti svijest, a u nekim slučajevima može se javiti i glavobolja.

Ovo je obično prolazno stanje, iako efekti mogu trajati danima ili sedmicama.

Uzrokuje ga vrlo nasilne pojedinačne ili višestruke povrede glave, koje mogu nastati u saobraćajnoj nesreći, ali i kada je osoba nasilno potresena, kao kod sindroma potresene bebe, ili tokom sportske aktivnosti, poput boksa ili američkog fudbala.

Posljedice se moraju pažljivo pratiti.

Uzroci potresa mozga

Mozak je odvojen od kostiju lobanje želatinoznom supstancom (cerebrospinalnom tečnošću, koja se naziva i likvorom), koja ublažava udarce i čuva tkivo od povreda.

Međutim, pod određenim okolnostima, silovitost udarca ili trzaja može trenutno promijeniti nervne strukture koje kontroliraju funkciju mozga dok se mozak 'udara' o kosti lubanje u smjeru suprotnom od udarca.

Čak i običan udar sa nasilnim trzajem glavom naprijed-nazad može izazvati traumu s mogućim gubitkom svijesti.

Isti efekat se može desiti u slučaju udara u glavu, npr. pri padu, ili tokom sportskih aktivnosti, kao što su fudbal ili boks, ili u slučaju nasilnog drmanja dece.

Potres mozga: ko je najugroženiji?

Dojenčad, djeca, starije osobe i adolescenti su podložniji potresima mozga od ostalih starosnih grupa i potrebno im je više vremena da se oporave:

kod dojenčadi i dojenčadi najčešći uzrok je sindrom potresene bebe;
kod djece i adolescenata sportske ozljede su najčešći uzroci;
kod odraslih, saobraćajne nesreće su najčešći uzroci potresa mozga;
kod starijih pacijenata to su slučajni padovi.

Brojni faktori čine neke ljude ranjivijim na posljedice povrede glave:

pacijent star 65 godina ili stariji;
prethodne operacije mozga;
stanja koja uključuju abnormalnost zgrušavanja krvi, kao što je hemofilija (lakše krvarenje) ili trombofilija (koja čini krv sklonijom zgrušavanju);
terapija antikoagulansima, kao što su varfarin ili niske doze aspirina.

Sportovi koji su najviše izloženi riziku od potresa mozga

Sportske aktivnosti koje izlažu pojedince većem riziku od potresa mozga uključuju američki fudbal, fudbal, ragbi, biciklizam, boks i borilačke vještine kao što su karate ili džudo.

Simptomi potresa mozga

Simptomi potresa mozga su uglavnom prolazni i reverzibilni.

Oni uključuju:

glavobolja;
stanje konfuzije;
gubitak pamćenja (amnezija);
privremeni gubitak svijesti;
vrtoglavica;
mučnina;
povraćanje;
preosetljivost na svetlost i/ili buku;
dvostruki ili zamagljen vid;
vidjeti 'zvijezde', mrlje ili druge vizuelne anomalije;
gubitak koordinacije i ravnoteže;
utrnulost, trnci ili slabost u nogama i rukama;
poteškoće u govoru;
zujanje u ušima;
astenija (umor);
nesanica;
pospanost.

Ponavljanje traumatskih događaja može očito pogoršati simptome i dovesti do dubljih i teže zacjeljivih ozljeda.

Dugoročni simptomi uključuju gubitak pamćenja, poremećaje spavanja, osjetljivost na svjetlost i buku i probleme s raspoloženjem.

U težim stanjima može doći do krvarenja u mozgu.

Simptomi koji ukazuju na ekstremno hitno stanje

Simptomi i znaci hitnog stanja uključuju:

ekstremna pospanost, koja traje više od sat vremena nakon ozljede;
teška slabost mišića na jednoj ili obje strane tijela;
uporni problemi s vidom, neuobičajeni pokreti očiju i različite veličine očnih zjenica;
gubitak svijesti;
ekstremne teškoće u govoru;
uporno povraćanje ili mučnina;
konvulzije ili napadi;
krvarenje iz jednog ili oba uha;
iznenadna gluvoća na jedno ili oba uha;
ispuštanje tečnosti iz nosa ili ušiju (može biti cerebrospinalna tečnost);
intenzivan bol nalik bodežu na određenom mestu na glavi, koji može ukazivati na subduralno krvarenje;
trajna nesvjestica (koma).

dijagnoza

Liječnik postavlja dijagnozu putem ljekarskog pregleda (anamneza i objektivni pregled), a mogu mu pomoći CT, MRI i analize krvi.

Kako prepoznati potres mozga

Prvo, važno je pogledati žrtvinu glavu.

Pregledajte povredu i pažljivo pogledajte pacijenta.

Provjerite ima li krvarenja na glavi.

Potres mozga nije uvijek vidljiv spolja, ali često se ispod vlasišta stvara hematom (velika modrica).

Vidljive vanjske rane nisu uvijek dobar pokazatelj ozbiljnosti, jer neke sekundarne posjekotine na tjemenu obilno krvare, dok druge, manje očigledne, kao što je udarna trauma, mogu uzrokovati nepovratno oštećenje mozga.

Također je važno provjeriti da li se pojavljuju bilo kakvi bihevioralni ili kognitivni simptomi.

Budući da potres mozga direktno utječe na mozak, on također može promijeniti normalno ponašanje pacijenta, koji se može pojaviti npr.

neobična razdražljivost ili razdražljivost;
poteškoće u koncentraciji, održavanju logike;
usporeni refleksi i pokreti;
poteškoće u prepoznavanju prijatelja i porodice;
promjene raspoloženja, neprikladni emocionalni izlivi i napadi plača.

Procjena stanja svijesti pacijenta

Dok nadzirete žrtvu, također morate provjeriti da li je pri svijesti i razumjeti njen nivo kognitivnih funkcija.

Da biste provjerili njegovo stanje svijesti, koristite AVPU skala ocjenjivanja:

A – Da li je žrtva Alert (uzbuna)? Da li je on/ona na oprezu, da li gleda okolo? Da li on/ona odgovara na vaša pitanja? Da li on/ona reaguje na normalne podražaje iz okoline?

V – Da li ona/on odgovara na vaš Glas? Da li ona normalno reagira kada joj postavljate pitanja i razgovarate s njom, čak i ako je riječ o kratkim rečenicama ili nije u potpunosti budna? Da li je potrebno vikati da bi odgovorila? Žrtva može reagovati na verbalne komande, ali ne biti budna. Ako ona odgovori jednostavnim "ha?" kada razgovarate s njom, to znači da je verbalno odgovorna, ali vjerovatno nije budna.

P – Da li ona reaguje na bol ili dodir? Pokušajte da joj uštinete kožu da vidite da li se malo pomera ili otvara oči. Druga tehnika je zgnječenje ili udaranje u bazu noktiju. Budite oprezni dok koristite ove tehnike; ne smijete uzrokovati nepotrebnu štetu. Morate samo pokušati dobiti fizičku reakciju.

U – Da li žrtva ne reaguje na bilo koji stimulans?

Šta učiniti ako se sumnja na potres mozga

1) Ako osoba izgleda ozbiljno (npr. gubi svijest i krvari iz glave), odmah pozovite jedinstveni broj za hitne slučajeve bez čekanja.

Ako je moguće, odvedite ga/nju na soba za hitne slučajeve sami.

Ako ne diše ili nema puls, izvršite CPR i vještačko disanje.

2) Stavite subjekt u bočni sigurnosni položaj.

Zdravstvena potrošnja u Italiji: rastući teret za domaćinstvo

April 11, 2024

Aviary Alert: Između evolucije virusa i ljudskih rizika

April 4, 2024

Dan u žutom protiv endometrioze

Mar 28, 2024

Nada i inovacije u borbi protiv raka gušterače

Mar 27, 2024

Ako mislite da predmet može imati a spinalna ozljeda pupčane vrpce, NEMOJTE pomicati subjekta osim ako ga ostavite tamo gdje se nalazi, ne dovede svoj život u opasnost.

Ostanite sa subjektom dok ne stigne pomoć.

3) Stavite led. Da biste smanjili oteklinu kod manje ozljede, na zahvaćeno područje možete staviti oblog od leda.

Stavite ga u razmaku od 2-4 sata po 20-30 minuta svaki put.

Važno: Ne stavljajte led direktno na kožu. Umotajte ga u tkaninu ili plastičnu foliju.

Nemojte vršiti pritisak na bilo kakve povrede glave, jer možete gurnuti komadiće kostiju u mozak.

Ako ne možete dobiti led, upotrijebite vrećicu smrznutog povrća.

4) Neka žrtva uzme lekove protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta. Za liječenje bolova u glavi kod kuće, dajte joj paracetamol kao što je tachipirin.

Nemojte je terati da uzima ibuprofen ili aspirin jer oni mogu izazvati modrice ili pogoršati krvarenje.

Ako niste sigurni šta radite, ne činite ništa i samo sačekajte da stigne medicinsko osoblje, nadgledajući žrtvu.

5) Držite subjekt budnim i fokusiranim. Ako je žrtva pri svijesti, nastavite joj postavljati pitanja.

Ovo ima dvije svrhe: procijeniti težinu ozljede i održati subjekt budnim. Ako nastavite da mu/joj postavljate pitanja, možete uočiti da li dolazi do promjena u njegovom/njenom kognitivnom stanju, da li on/ona više ne može odgovoriti na pitanje na koje je ranije mogao odgovoriti i tako dalje.

Ukoliko primetite da mu se nivo svesti pogoršava, obratite se lekaru.

Evo nekoliko korisnih pitanja za postavljanje:

Koji je danas dan?

Koja je godina?

Znate li gdje ste?

Šta ti se dogodilo?

Kako se zoves?

Kako se zove tvoj otac?

Ako ste žrtva:

Izbjegavajte napor. U danima nakon povrede glave ne treba se baviti sportom i drugim napornim aktivnostima.

Tokom ovog perioda takođe treba izbegavati stres.

Mozak treba da se odmori i ozdravi.

Prije nego što se vratite sportu, trebali biste posjetiti svog ljekara.

Nemojte voziti. Nemojte koristiti automobil ili voziti bicikl dok se potpuno ne izliječite. Zamolite nekoga da vas odveze do ordinacije ili bolnice.

Odmori se. Nemojte čitati, gledati TV, pisati, slušati muziku, igrati video igrice ili raditi bilo koji drugi mentalni zadatak. Morate se odmoriti i fizički i psihički.

Jedite hranu koja pomaže mozgu da se oporavi. Hrana je važna za oporavak mozga i ako je nezdrava može dodatno pogoršati situaciju. Izbjegavajte alkohol nakon potresa mozga. Takođe izbegavajte prženu hranu, šećere, kofein, veštačke boje i arome. Umjesto toga, odlučite se za voće, povrće i hranu bogatu vodom, vitaminima i mineralima.

Pratite medicinsku terapiju koja vam je dodeljena (ako je to uradio Vaš lekar).

Ako tokom rekonvalescencije iznenada imate neurološke simptome, nemojte ih podcijeniti i potražite pomoć.

Vremena oporavka su veoma različita u zavisnosti od mnogih faktora, uključujući:

ozbiljnosti povrede
starost;
opšte zdravlje pacijenta.

Potres mozga može uzrokovati širok spektar kratkoročnih ili dugoročnih komplikacija, koje utiču na razmišljanje, osjećaje, jezik ili emocije.

Ove promjene mogu dovesti do problema s pamćenjem, komunikacijom i ličnošću, kao i do depresije, blagog kognitivnog oštećenja (MCI) i ranog početka demencije.

Ostale potencijalne komplikacije potresa mozga su navedene u nastavku:

Sindrom nakon potresa mozga: ovo je malo poznato stanje u kojem su simptomi potresa uporni i mogu trajati sedmicama ili mjesecima nakon ozljede.
Napadi nakon potresa mozga: javljaju se danima ili mjesecima nakon potresa mozga i mogu zahtijevati liječenje napadaja antikonvulzivnom terapijom.
Epilepsija: rizik od razvoja epilepsije se udvostručuje u prvih pet godina nakon potresa mozga.
Sindrom drugog udara: može se javiti kada je osoba još uvijek simptomatska i, prije nego što se potpuno oporavi od potresa mozga, pretrpi još jednu ozljedu glave. Druga ozljeda mozga (ili kumulativna trauma) može biti opasnija od prethodne. Vaskularna kongestija dovodi do naglog i masivnog povećanja intrakranijalnog pritiska, koji može biti teško kontrolisati i može uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga ili smrt.
Hronična traumatska encefalopatija (CTE): primjer je kumulativnog oštećenja. Hronična traumatska encefalopatija, koja se naziva i bokserska encefalopatija, je progresivna neurodegenerativna bolest uzrokovana ponovljenim epizodama potresa mozga. Tipični znaci i simptomi uključuju pad pamćenja, kognitivne i fizičke deficite i poremećaje ponašanja (naročito depresiju, impulzivnost, agresiju, ljutnju, razdražljivost i samoubilačko ponašanje).
Hronična traumatska encefalomiopatija (CTE): mala podgrupa osoba sa CTE razvija progresivnu bolest koju karakterizira duboka slabost, atrofija i spastičnost, slična amiotrofičnoj lateralnoj sklerozi (ALS).

U većini slučajeva potres mozga ne donosi nepovratno oštećenje i oporavlja se u roku od nekoliko dana, u težim slučajevima oštećenje može biti nepovratno i nikada se u potpunosti ne riješiti.