Bolesti srčanih zalistaka: pregled

Bolesti srčanih zalistaka dovode do širokog spektra bolesti, od kojih neke zaslužuju samo periodične preglede, dok druge zahtijevaju čak i hitnu zamjenu ili hirurški popravak

Mnogo toga se promijenilo u posljednjih 30-40 godina u pogledu uzroka bolesti srčanih zalistaka, odnosno od iskorenjivanja, barem u zapadnim zemljama, reumatske bolesti koja je do širenja antibiotske profilakse bila glavni uzrok srčanih zalistaka. bolesti, posebno mitralnih i aortnih zalistaka.

Srčani zalisci, trenutno stanje

Danas, u industrijalizovanim zemljama, takođe zbog značajnog povećanja prosečnog životnog veka, preovlađuju degenerativne bolesti kao uzroci bolesti zalistaka, posebno bolest aortnog zalistka, kao i disfunkcija zalistaka sekundarne miokardiopatije, često ishemijskog porekla.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

Drugi sve veći uzrok bolesti zalistaka je endokarditis, posebno desni srčanih zalistaka (trikuspidalni do plućni), povezan s intravenskom primjenom lijekova.

Osim stečenih oblika, postoje i kongenitalne alteracije zalistaka, kao što su prolaps mitralne valvule ili bikuspidalni aortni zalistak, koje predisponiraju nastanku bolesti zalistaka.

Bez obzira na uzrok bolesti zalistaka, nastalo anatomsko oštećenje može uzrokovati ili stenozu, tj. nepotpuno otvaranje zalistka, tako da se krv iz jedne srčane komore u drugu potiskuje kroz manji od normalnog (a samim tim i teži) otvor zaliska, ili insuficijencija, odnosno nepotpuno zatvaranje zaliska, tako da se dio krvi vraća nazad u srčanu komoru odakle je došao, što se potpuno zatvaranje zaliska normalno izbjegava.

Posljedice bolesti zalistaka variraju ovisno o zahvaćenom zalistku, vrsti defekta (stenoza ili insuficijencija) i stepenu same bolesti.

Stoga srce može doživjeti dilataciju, zadebljanje stijenke i, dugoročno, značajno smanjenje snage kontrakcije.

Simptomi bolesti zalistaka mogu se pojaviti iznenada (obično kada dođe do iznenadnog oštećenja zalistaka zbog akutnog procesa, kao što je infektivna ozljeda zalistaka ili akorda koji ga podržavaju) ili, češće, progresivni s vremenom.

Pacijenti se mogu žaliti na lagani zamor tokom normalnih svakodnevnih aktivnosti, otežano disanje (dispneja), u početku pri naporu, zatim i u mirovanju ili tokom noći, nesvjesticu, otok (edem) u donjim udovima, bol u grudima ili palpitacije (aritmije).

U naprednijim slučajevima koji nisu adekvatno liječeni, pacijent može doživjeti embolije ili teško zatajenje srca.

Ispravno dijagnosticiranje bolesti srčanih zalistaka sada je vrlo jednostavno

Pored auskultacije srca i kliničkog pregleda, kardiolog ima na raspolaganju prefinjene instrumentalne tehnike, koje se široko koriste u ovoj oblasti, omogućavajući trenutnu identifikaciju problema i potpunu procenu njegovog obima.

Glavni dijagnostički pregled u proučavanju valvularnih bolesti je ehokardiografija-kolor-dopler, koji ima veliku prednost što je potpuno bezopasan i istovremeno sposoban da pruži detaljne informacije, koje mogu biti korisne i kardiohirurgu u slučaju operacije na ventil je indiciran.

VODEĆA SVJETSKA KOMPANIJA DEFIBRILATORA I HITNIH MEDICINSKIH UREĐAJA'? POSJETITE ŠTAND ZOLL NA EMERGENCY EXPO

Ponekad je potrebno pribjeći kateterizaciji srca, invazivnom pregledu koji zahtijeva upotrebu katetera koji mogu uzdići vaskularni krevet do srca, kako bi se dobile detaljne informacije o karakteristikama bolesti zalistaka.

Rano prepoznavanje teške valvularne bolesti, koja možda ne pokazuje znake same sebe, izuzetno je važno kako bi se pacijent u pravo vrijeme uputio na najispravniji tretman.

Liječenje teške bolesti zalistaka je obično kirurško, a sastoji se od zamjene ili popravke oboljelog zalistka.

Zamjena se vrši mehaničkim protezama (izrađenim od karbonskih materijala) koje imaju teoretski neograničen vijek trajanja, ali koje zahtijevaju doživotnu antikoagulansnu terapiju, ili biološkim protezama (izrađenim od materijala uzetog od leševa ili drugih životinja), koje, zbog kraćeg životnog vijeka (8-10 godina) i mogućnosti izbjegavanja terapije antikoagulansima, preporučuju se kod starijih pacijenata.

Danas je kardiohirurgija značajno evoluirala i često je moguće sačuvati vlastiti zalistak popravkom sofisticiranih tehnika.

Pored hirurških tehnika, neke bolesti zalistaka mogu imati koristi od mogućnosti korekcije kroz perkutane intervencije, koje koriste balon katetere koji mogu da prošire stenotske zaliske, na liniji onih koji se koriste za proširenje koronarnih stenoza (vidi Angioplastika i koronarni stentovi).

Ova tehnika je sada primjenjiva na nekalcifičnu mitralnu stenozu i, vrlo nedavno, na neke posebno odabrane slučajeve aortne stenoze.

Značajan napredak u dijagnostičkim tehnikama i hirurškoj i interventnoj terapiji omogućio je poboljšanje prognoze i kvalitete života pacijenata koji boluju od valvularne bolesti koja je bila nezamisliva prije samo nekoliko desetljeća.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA): šta je to?

Kongenitalna srčana bolest, nova tehnologija za proteze plućnih zalistaka: one se samoproširuju putem transkatetera

EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija

Pedijatrijska toksikološka hitna stanja: medicinska intervencija u slučajevima trovanja djece

Valvulopatije: ispitivanje problema sa srčanim zalistcima

Koja je razlika između pejsmejkera i potkožnog defibrilatora?

Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti

Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom

Botallov Ductus Arteriosus: Interventna terapija

Izvor:

Pagine Mediche

Moglo bi vam se svidjeti