Gastrokardijalni sindrom (ili Roemheldov sindrom): simptomi, dijagnoza i liječenje
Gastro-kardijalni sindrom, također poznat kao 'Roemheld-Techlenburg-Ceconi sindrom' ili 'sindrom hiperdistenzije fundusa želuca', prvi je izvijestio Ludwing Roemheld (1871-1938) kasnih 1900-ih. Malo je opisan u literaturi, ali je dobro poznat kardiolozima i gastroenterolozima
Šta je gastro-kardijalni sindrom?
Gastrokardijalni sindrom karakterizira kompleks funkcionalnih srčanih poremećaja izazvanih gastričnom distenzijom.
Kardio-respiratorni simptomi su često takvog intenziteta da uznemiruju pacijenta koji se zbog sumnje na pravu srčanu patologiju odmah obrati kardiologu ili soba za hitne slučajeve.
Međutim, nakon što se isključi kardiološka odgovornost, pacijent se šalje gastroenterologu na dijagnostiku i liječenje osnovne probavne patologije.
Koji su simptomi?
Simptomi Roemheldovog sindroma, koji se obično pojavljuju nakon jela, različiti su i različito povezani jedni s drugima:
- bol u grudima
- otežano disanje
- jaka nelagodnost na 'ustima' želuca
- distenzija želuca (često očigledna u epigastrijumu i/ili lijevom hipohondrijumu),
- mučnina,
- astenija,
- osećaj nesvestice,
- poteškoće s eruktacijom,
- znojenje,
- anksioznost,
- manje ili više intenzivne palpitacije
- poteškoće sa spavanjem (posebno ako idete na spavanje nekoliko sati nakon obroka ili ležite na lijevoj strani).
Važno je naglasiti da simptomatologiju ne određuje neka kardiološka patologija, niti simptomi mogu narušiti srčanu funkciju dok sindrom perzistira.
Koji su uzroci gastro-kardijalnog sindroma?
Iako mehanizmi kojima se pokreću gastro-kardijalni refleksi nisu dobro shvaćeni, čini se da je okidač za gastro-kardijalni sindrom višak zraka u želucu, a posebno u želučanom fundusu.
Jako rastegnut želudac može uzrokovati podizanje dijafragme, tog ravnog mišića u obliku kupole koji odvaja grudni koš od abdomena i torakalne organe od trbušnih organa.
Srce, koje se naslanja na dijafragmu i nalazi se u neposrednoj blizini fundusa želuca, zauzvrat je gurnuto prema gore.
Ovo pomicanje srčanog mišića uzrokuje aktivaciju 'refleksnih' odgovora (tj. nezavisnih i nevoljnih aktivnosti) koje mogu dovesti do gore opisanih simptoma.
Međutim, bez obzira na mehaničko djelovanje na dijafragmu i srce, čini se da želučana distenzija sama po sebi može aktivirati reflekse (zvane 'gastro-kardijalni refleksi') koji mogu dovesti do pojave simptoma.
Za prepoznavanje Roemheldovog sindroma ne postoje specifični testovi, ali to je 'dijagnoza isključenja'
Prije svega, neophodna je specijalistička kardiološka konsultacija kako bi se isključila moguća srčana patologija.
Sa gastroenterološke tačke gledišta, stoga, sve patologije koje mogu uzrokovati ili pogoršati crijevni meteorizam ili promijeniti probavni motilitet moraju se istražiti i ispraviti.
Nakon što se isključi organska kardiološka i probavna patologija, pacijenta ne treba smatrati (kao što je često slučaj) hipohondrijem, već treba posumnjati na funkcionalni sindrom i poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje nadutosti želuca i poticanje učinkovite probavne pokretljivosti, treba li ovo biti manjkavo.
Potvrda distenzije želuca (ponekad znatna) može se dobiti direktnim rendgenskim snimkom abdomena u vrijeme krize.
Prevencija gastro-kardijalnog sindroma
Budući da je, kao što je već spomenuto, čini se da je okidač povezan sa želučanom distenzijom (pacijent često pronalazi trenutno olakšanje podrigivanjem!), potrebno je 'fokusirati' se na stanja koja mogu dovesti do 'naduvavanja stomaka'.
Stoga je važno eliminirati određene 'loše navike' u vezi sa ponašanjem u ishrani, a zatim prijeći na ono 'šta' neko jede.
Evo, u sažetku, nekoliko općih pravila za izbjegavanje 'naduvavanja stomaka':
- Održavajte zdravu težinu redovnim svakodnevnim vježbanjem.
- Ne pušite.
- Ograničite alkohol.
- Jedite malo, nekoliko puta dnevno, kako biste izbjegli preopterećenje želuca: koncentriranje cijele hrane u jednom obroku je ekvivalentno koncentraciji cjelodnevnog rada u nekoliko sati!
- Jedite polako i dugo žvačite kako biste izbjegli gutanje zraka koji rasteže želudac.
- Treba imati na umu i da se prva probava odvija u ustima, pa jedenje na brzinu bez dobrog žvakanja dovodi do dužeg rada želuca.
- Ograničite vrlo začinjenu hranu i kiselu hranu kao što su paradajz i citrusno voće.
- Nikada nemojte jesti dok se ne osetite potpuno siti.
- Pokušajte jesti 'mirno', a ako ste na poslu, izbjegavajte brzo jelo i ustajanje: obrok jedite mirno, ako je moguće sjedeći, dajte sebi barem 20-30 minuta da se opustite prije nego što nastavite s poslom.
- Ne nosite preusku odjeću, posebno za stolom.
- Umjereno konzumirajte pića koja sadrže kofein (kao što su čokolada, kafa, čaj).
- Prošetajte nakon jela i izbjegavajte 'ležanje' odmah.
Na osnovu anamneze pacijenta, gastroenterolog će pacijentu ukazati na konkretne korektivne mjere i po potrebi propisati ciljano farmakološko liječenje (prokinetici, antimeteorici itd.).
Ako se ovaj pristup pokaže nedovoljnim ili neefikasnim, tada se mora procijeniti psihičko stanje pacijenta i, ako je potrebno, preporučiti psihoterapijska podrška.
Šta raditi tokom krize?
Prvo pravilo je da ne paničite.
Osnovna stvar je znati da je to funkcionalni poremećaj i da se ništa ne može dogoditi.
Biti svjestan onoga što imate već je pola terapije.
SVETSKI RADIO ZA SPAŠAVANJE? TO JE RADIOEMIMA: POSJETITE NJEGOV ŠTAND NA EMERGENCY EXPO
Neki trikovi za kontrolu gastro-kardijalnog sindroma:
Lezite na krevet i dišite duboko i polako.
Uzmite neke anksiolitike ako je potrebno.
Pokušajte eliminirati zrak iz želuca pronalaženjem odgovarajućeg položaja (promjena dekubitusa i sl.) ili uzimanjem toplog ili blago gaziranog napitka.
Lagana dijeta u narednim satima.
Bibliografske reference
- Ursprungsanomalie der rechten Koronararterie und Roemheld-Syndrom – L. Hagemeier – Rechtsmedizin (Springer Medizin Verlag) 2009; 19:30-33.
- Il “peso sullo stomaco”, ossia la cattiva digestione – F. Cosentino, Medicitalia
- Il reflusso gastroesofageo… a tavola! – F. Cosentino, Medicitalia
- La dieta FODMAP per combattere il meteorismo – F. Cosentino, Medicitalia
Pročitajte takođe
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Supraventrikularna tahikardija: definicija, dijagnoza, liječenje i prognoza
Ventrikularna aneurizma: kako je prepoznati?
Atrijalna fibrilacija: klasifikacija, simptomi, uzroci i liječenje
EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) vs sinusna tahikardija
Atrioventrikularni (AV) blok: različite vrste i upravljanje pacijentima
Patologije lijeve komore: proširena kardiomiopatija
Uspješan CPR štedi na pacijentu sa refraktornom ventrikularnom fibrilacijom
Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje treba paziti
Atrijalna fibrilacija: uzroci, simptomi i liječenje
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
'D' za mrtve, 'C' za kardioverziju! - Defibrilacija i fibrilacija kod pedijatrijskih pacijenata
Upala srca: koji su uzroci perikarditisa?
Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Znajući da tromboza interveniše na krvni ugrušak
Procedure za pacijente: Šta je eksterna električna kardioverzija?
Povećanje radne snage EMS-a, obuka laika u korištenju AED-a
Srčani udar: karakteristike, uzroci i liječenje infarkta miokarda
Promijenjeni otkucaji srca: palpitacije
Srce: Šta je srčani udar i kako da intervenišemo?
Imate li lupanje srca? Evo šta su i na šta ukazuju
Palpitacije: šta ih uzrokuje i šta učiniti
Srčani zastoj: šta je to, koji su simptomi i kako intervenirati
Elektrokardiogram (EKG): čemu služi, kada je potreban
Koji su rizici od WPW (Wolff-Parkinson-White) sindroma
Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani
Šta je srčana insuficijencija i kako se može prepoznati?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Brzo pronalaženje - i liječenje - uzrok moždanog udara može spriječiti više: nove smjernice
Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje treba paziti
Wolff-Parkinson-White sindrom: šta je to i kako ga liječiti
Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Šta je Takotsubo kardiomiopatija (sindrom slomljenog srca)?
Bolesti srca: šta je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: šta je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Srčani udar, neke informacije za građane: Koja je razlika sa srčanim zastojem?
Srčani udar, predviđanje i prevencija zahvaljujući retinalnim žilama i umjetnoj inteligenciji
Potpuni dinamički elektrokardiogram prema Holteru: šta je to?
Dubinska analiza srca: Magnetna rezonanca srca (KARDIO – MRI)
Palpitacije: šta su, koji su simptomi i na koje patologije mogu ukazivati
Srčana astma: šta je i šta je simptom
Postupci obnavljanja srčanog ritma: električna kardioverzija
Abnormalna električna aktivnost srca: ventrikularna fibrilacija