Sindrom iritabilnog crijeva je funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog sistema u odsustvu bilo koje druge specifične patologije koja uzrokuje simptome. Simptomi mogu biti različiti, kao i uzroci

Simptomi sindroma iritabilnog crijeva

Simptomi sindroma iritabilnog crijeva koje su prijavili pacijenti su brojni: crijevna nepravilnost koja teži ka zatvoru ili dijareji, ali i miješana komponenta ili naizmjence između njih; učestalo nadimanje stomaka; bol u trbuhu koji nije uvijek dobro lokaliziran; hitnost u evakuaciji.

Ovi simptomi značajno utiču na kvalitet života i pogoršavaju ga.

Sindrom iritabilnog crijeva drugi je najčešći uzrok odsustva s posla nakon sezonske gripe.

Mogu postojati i vancrevni simptomi, kao što su migrena, poremećaji mokrenja, razdražljivost, anksioznost i depresija, hronični umor i gubitak koncentracije.

Uzroci sindroma iritabilnog crijeva

Postoji mnogo uzroka sindroma iritabilnog crijeva.

Prije svega, treba naglasiti da se radi o funkcionalnoj bolesti: dakle, radi se o nenormalnom funkcioniranju crijeva, a kod pacijenata koji boluju od nje se ne nalaze lezije ili promjene na organu.

Uzroci uključuju promijenjenu crijevnu pokretljivost, izmijenjenu mikrobiotu, upale, infekcije, povećanu osjetljivost crijeva, moguću netoleranciju na hranu, kao i anksioznost, stres i depresiju.

Sindrom iritabilnog crijeva nije genetska bolest, postoji porodična anamneza, ali nije dominantna.

Ovu bolest moguće je pronaći kod više osoba u istoj porodici zbog sličnosti crijevne flore ovih osoba zbog faktora okoline.

Sindrom iritabilnog crijeva: dijagnoza

U prisustvu simptoma važno je obaviti gastroenterološki pregled: specijalista će uzeti u obzir anamnezu pacijenta, nalaze fizikalnog pregleda i razmotriti propisivanje testova krvi i stolice, koji su korisni za isključivanje infekcije i upale.

Simptomi sindroma iritabilnog creva mogu biti povezani i sa drugim bolestima, pa je važno isključiti stanja kao što su: malapsorpcija, infekcije, hronične bolesti (Crohnova bolest, ulcerozni rektokolitis), metaboličke promene (kao što je dijabetes), psihijatrijski poremećaji (depresija) i intolerancije na hranu.

Pažnja na dijetu

Ishrana igra važnu ulogu u dobrobiti pacijenta.

Stoga je važno sa specijalistima (gastroenterologom, nutricionistom ili dijetetičarom) – također sastavljanjem dnevnika ishrane – procijeniti najprikladniju ishranu za vaše stanje, kako biste znali koje namirnice doprinose postojanju simptoma, a koje pomažu.

Postepeno, pacijent će takođe naučiti da poznaje sopstveni prag tolerancije za pojedinačne namirnice, kako bi se mogao samostalno regulisati.

Često se preporučuje dijeta FodMap (fermentabilni oligo-saharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli) koja isključuje hranu koja sadrži šećere koji se slabo apsorbiraju sa jakom fermentativnom snagom koju crijeva teško vari i koja stoga može potaknuti pojavu simptoma.

Kod pacijenata sa sindromom iritabilnog crijeva može biti preporučljivo ograničiti konzumaciju namirnica kao što su šparoge, artičoke, gljive, luk i bijeli luk; jabuke, trešnje, kruške, lubenice, breskve i sušeno voće; pistacije, mahunarke, kravlje mlijeko i jogurt, med i proizvodi od pšenice kao što su tjestenina i kruh.

Umjesto zelenog svjetla za hranu kao što su šargarepa, krompir, paradajz, tikvice i patlidžani; dinja, kivi, jagode, narandže i mandarine; brie, feta i mliječni proizvodi bez laktoze; jaja i tofu; bijelo meso; kvinoja, pirinač, kukuruz i tamna čokolada.

Općenito, za zdravlje crijeva dobro je osigurati dovoljnu hidrataciju, piti oko dvije litre vode dnevno i prakticirati redovnu fizičku aktivnost.

Pročitajte takođe:

Stopa smrtnosti od operacije crijeva u Walesu 'veća od očekivane'

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS): dobroćudno stanje koje treba držati pod kontrolom

Kolitis i sindrom iritabilnog crijeva: koja je razlika i kako ih razlikovati?

Izvor:

humanites