Koncept atrijalne fibrilacije i normalnog ili abnormalnog ritma otkucaja srca kao srčanog poremećaja kao ljudskog organa sa zdravim i nezdravim praćenjem EKG-a u stilu 3D ilustracije.

Srčane aritmije: atrijalna fibrilacija

By Cristiano Antonino On Februar 23, 2023

Atrijalna fibrilacija je najčešći tip aritmije, jer pogađa 2% populacije; vjerovatnoća razvoja ovog stanja raste s godinama

Srce funkcioniše tako što emituje električne impulse koji se generišu u desnom atrijumu koji stimulišu njegovu kontrakciju.

Kod atrijalne fibrilacije, električna aktivnost atrija je potpuno neorganizirana i ne odgovara efektivnoj mehaničkoj aktivnosti

Atrioventrikularni čvor prima brojne impulse iz atrija i prenosi ih ograničeni broj do ventrikula.

Ova varijabilnost atrioventrikularne provodljivosti uzrokuje nepravilne kontrakcije ventrikula.

Nepravilna i brza kontrakcija srčanih komora uzrokuje smanjenje volumena krvi koja se izbacuje u svakoj sistoli, što rezultira promijenjenom opskrbom krvi svih organa, što ponekad dovodi do simptoma i znakova zatajenja srca.

Generalno, prve epizode atrijalne fibrilacije počinju i završavaju se spontano nakon nekoliko sati: to se naziva paroksizmalna fibrilacija atrija.

SVETSKI RADIO ZA SPAŠAVANJE? TO JE RADIOEMIMA: POSJETITE NJEGOV ŠTAND NA EMERGENCY EXPO

Ako se ne liječe, ove epizode se povećavaju učestalost i trajanje

Ako se epizoda koja počinje spontano ne regresira, potrebna je vanjska intervencija da bi se prekinula (perzistentna atrijalna fibrilacija: traje više od 7 dana; atrijalna fibrilacija koja se završava kardioverzijom).

Eksterna intervencija se sastoji od električne ili farmakološke kardioverzije, koja ima za cilj ukidanje atrijalne fibrilacije i vraćanje normalnog srčanog ritma.

Kada se pokušaji ukidanja aritmije više ne smatraju prikladnim, zbog dugog trajanja aritmije ili pacijentovog stanja i komorbiditeta, govorimo o trajnoj atrijalnoj fibrilaciji.

ATRIJSKA FIBRILACIJA, KOGA UTIČE?

Stanja koja predisponiraju atrijalnu fibrilaciju uključuju arterijsku hipertenziju; bolest koronarne arterije; bolest srčanih zalistaka, posebno bolest mitralne valvule; urođena srčana bolest; kongestivnog zatajenja srca; perikarditisa i hipertireoze.

Kada se atrijalna fibrilacija pojavi kod zdravih mladih ljudi bez ikakve vrste srčanih bolesti, to se naziva izolirana atrijalna fibrilacija.

DEFIBRILATORI, MONITORING DISPLEJI, UREĐAJI ZA KOMPRESIJU GRUDNOG KOŠA: POSJETITE PROGETTI ŠTAND NA EMERGENCY EXPO-u

SIMPTOMI

Najčešći simptom će biti palpitacije; umor, poteškoće s disanjem i bol ili stezanje u grudima također se mogu javiti.

ATRIJALNA FIBRILACIJA

Neki pacijenti koji pate od atrijalne fibrilacije neće je primijetiti jer je često asimptomatska; ovo, stoga, ne bi trebalo da dovede do tendencije da se zanemari, jer će nedostatak simptoma otežati borbu protiv njega.

VAŽNOST OBUKE ZA SPAŠAVANJE: POSJETITE SQUICCIARINI SPAŠAVANJE I SAZNAJTE KAKO SE PRIPREMITI ZA VANREDNU SITUACIJU

KOMPLIKACIJE I RIZICI

Ako je broj otkucaja srca visok i aritmija traje duže vreme, sila kontrakcije srca može se progresivno smanjivati, komore će se proširiti i možete iskusiti zatajenje srca i zatajenje srca.

U atrijuma koji su podložni fibrilaciji srca, krv će imati tendenciju da stagnira umjesto da se izbaci normalnom kontrakcijom.

To će stvoriti povoljne uslove za stvaranje ugrušaka koji mogu ući u cirkulaciju kao embolije.

Najopasniji embolije bit će one koje se oslobađaju iz lijevog atrija jer mogu dospjeti u cerebralnu cirkulaciju uzrokujući velika oštećenja, uključujući moždani udar.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

Dijagnoza atrijalne fibrilacije bit će postavljena zahvaljujući elektrokardiogramu

Problem predstavlja teškoća otkrivanja aritmije kada je prisutna, zbog kratkog trajanja ili zbog potpunog nedostatka referentnih simptoma.

Čak i u praćenju, glavna prepreka je teškoća sa sigurnošću otkrivanja epizoda atrijalne fibrilacije.

Za to se koriste produženi sistemi elektrokardiografskog snimanja (od 1 ili više dana) ili mali elektrokardiografski monitori ugrađeni potkožno.

Pored identifikacije atrijalne fibrilacije pomoću elektrokardiograma, neophodna je potpuna dijagnostička obrada kako bi se pokazale ili isključile srčane ili endokrine patologije koje uzrokuju ili olakšavaju atrijalnu fibrilaciju i zahtijevaju liječenje.

NOSILA, VENTILATORI PLUĆA, STOLICE ZA EVAKUACIJU: SPENCER PROIZVODI NA DUPLOM ŠTANDU NA EMERGENCY EXPO

Tretmani za atrijalnu fibrilaciju će biti:

Kardioverzija, koja se primjenjuje u slučajevima paroksizmalne i uporne atrijalne fibrilacije, postići će se farmakološkim tretmanom, koji je efikasan posebno kod kratkotrajnih oblika, ili davanjem elektrošoka u srce u stanju duboke sedacije.
U kliničkoj praksi lijekovi prethode električnom tretmanu, koji će se provesti ako se prvi pokaže nedjelotvornim.
Ablation; fibrilacija atrija će početi kada ostali dobiju nalet prerane električne stimulacije.

Aritmija se održava jer električni stimulus pronalazi duge i nepravilne puteve kroz proširene atrijume ili u kojima su u toku degenerativni procesi koji će povećati fibroznu komponentu u zidu.

Ablacija se sastoji od primjene malih 'lezija' na unutrašnjoj površini srca, zahvaljujući kojima se formiraju barijere za cirkulaciju električnog stimulusa.

Ove 'lezije' se postavljaju na strateške tačke, tako da blokiraju navale ekstrasistola koje iniciraju aritmiju i/ili sprečavaju slobodnu cirkulaciju stimulusa na atrijalnom nivou.

Vjerovatnoća rješavanja problema veća je kod paroksizmalnih oblika i iznosi oko 80%, nešto manja kod perzistentnih oblika.

Zahvat se izvodi putem katetera) uvedenih u srce kroz venski sistem, sve pod lokalnom anestezijom i sedacijom.

U zavisnosti od karakteristika pacijenta i aritmije, ablativni tretman se može izvesti krioablacijom ili radiofrekvencijom.

Pejsmejker će se ugraditi kada je otkucaj srca previše nestabilan, u kombinaciji sa ablacijom atrioventrikularnog čvora kako bi se spriječilo da srce premaši brzinu koju određuje umjetni stimulator.

Antikoagulantno liječenje će se koristiti za sve one pacijente koji predstavljaju umjereni ili visoki rizik; terapija će se morati održavati čak i ako se pokaže da je naizgled efikasna jer uvijek postoji rizik od asimptomatskih epizoda.

Ako se tretmani usmjereni na održavanje normalnog srčanog ritma pokažu nedjelotvornim, preporučit će se kontrola frekvencije; ovo će se postići farmakološkim tretmanom koji ima za cilj optimizaciju srednjeg broja otkucaja srca tokom atrijalne fibrilacije, koja se smatra trajnom.

Cilj će biti postizanje i održavanje otkucaja srca između 60 i 90 otkucaja u minuti.

Prva posjeta, nakon tretmana i prijema, obavit će se otprilike 50 dana nakon otpusta, a obavit će se i holter koji će omogućiti praćenje 24 sata.

Veoma efikasan sistem za praćenje koji se koristi za praćenje rezultata ablativnog procesa je potkožna implantacija 'mini holtera' pulsnog, loop rekordera.

Ovaj uređaj kontinuirano detektuje otkucaje srca i pohranjuje sve promjene u ritmu.

Aritmolog će zatim ekstrapolirati pohranjene podatke, analizirajući otkucaje srca i optimizirajući terapiju.