Sindrom suhog oka posebno je čest zimi. U osnovi, to je promjena u ravnoteži koja reguliše lučenje suznog filma, što rezultira lošom distribucijom količine i kvaliteta suza.

Zimi, određeni uslovi mogu pogoršati pravilno podmazivanje očiju, koje rizikuju isušivanje: pomislite na hladan vjetar ili pretjerano vruć klima uređaj.

Sindrom suhog oka: simptomi i mogući uzroci

Zimi, a i općenito s početkom hladnog vremena, jak vjetar i vruća klimatizacija mogu uzrokovati sindrom, koji se može manifestirati u vidu hipolakrimije, odnosno slabe proizvodnje suza, ali i dislakrimije, odnosno prekomjernog isparavanja suza.

Fiziološka proizvodnja suza je ono što održava oko vlažnim: ono se može povećati kao odgovor na određene podražaje ili kada površina oka dođe u kontakt sa stranim tijelom.

Sindrom je također nuspojava nekih autoimunih bolesti, kao npr Sjogrenov sindrom.

Najčešći simptomi sindroma suhog oka uključuju:

• fotofobija;
• crvenilo očiju;
• osjećaj stranog tijela u oku;
• peckanje oka;
• izmijenjena lakrimacija;
• vizuelno zamućenje;
• poteškoće u otvaranju očnih kapaka pri buđenju (zbog suhoće oka koja se izrazito razvija tokom noći).

Sindrom suhog oka: vanjski uvjeti

Postoji i niz vanjskih uvjeta koji igraju ulogu u nastanku suhog oka.

Ovo uključuje

• smog
• dim cigarete;
• prekomjerno izlaganje pretjerano vrućim klima uređajima;
• prekomjerna upotreba radijatora u zatvorenim, neovlaženim mjestima;
• prekomjerno svakodnevno korištenje elektronskih uređaja.

Sindrom suhog oka: nekoliko mjera opreza

Sindrom suhog oka može se spriječiti, ili barem ublažiti, poduzimanjem nekoliko jednostavnih koraka na dnevnoj bazi.

Na primjer, možete nositi zaštitne naočale da se zaštitite od vjetra, ograničite, kada je to moguće, vrijeme korištenja različitih uređaja i izbjegavate pušenje, bilo aktivno ili pasivno.

Kod kuće možete izbjeći postavljanje klima uređaja na previsoku temperaturu i pobrinite se da dobro odvlažite prostoriju kako bi zrak bio suši.

Naime, smanjenje vlažnosti zraka zimi dovodi do bržeg isparavanja suza, a samim tim i do lakšeg nastajanja sindroma suhog oka.

Pijenje puno vode, zdrava ishrana i češće treptanje su načini da ostanete hidrirani.

Konačno, sindrom suhog oka može biti povezan sa stanjima kao što su blefaritis i konjuktivitis, tako da treba konsultovati oftalmologa ako nelagodnost ne prestane.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Autoimune bolesti: pijesak u očima Sjogrenovog sindroma

Ogrebotine rožnjače i strana tijela u oku: šta učiniti? Dijagnoza i liječenje

Covid, 'maska' za oči zahvaljujući ozonskom gelu: oftalmološki gel koji se proučava

Izvor:

humanites