Tahikardija: postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?

Tahikardija (ubrzani rad srca) je prilično česta pojava: svako je barem jednom iskusio povećanje otkucaja srca, možda u stanju uznemirenosti ili stresa, uprkos mirovanju, tj.

Međutim, u normalnim uslovima, bez stresnog stanja ili patologije koja ga uzrokuje, tahikardija može biti pokazatelj prisustva aritmija: teških stanja koja mogu predstavljati rizik za pacijenta koji od njih pati.

Kada tahikardija može postati patološka? A na šta treba da pazimo kada su aritmije u pitanju?

VODEĆA SVJETSKA KOMPANIJA DEFIBRILATORA I HITNIH MEDICINSKIH UREĐAJA'? POSJETITE ŠTAND ZOLL NA EMERGENCY EXPO

Da li su tahikardija i aritmija ista stvar?

Tahikardija označava broj otkucaja srca iznad 100 otkucaja u minuti (normalno je broj otkucaja srca između 60 i 100 otkucaja).

To je stanje koje može biti potpuno normalno (mislite na bavljenje sportom na primjer) ili može biti povezano s psihičkim stanjima kao što su uznemirenost i anksioznost, ali i s grozničavim stanjima ili drugim patološkim stanjima, kao što su:

  • hipertiroidizam
  • srčana bolest
  • upotreba određenih droga ili zloupotreba droga.

Tahikardija je poznata i kao lupanje srca i treba je razlikovati od ekstrasistole, odnosno takozvanog 'šuma u srcu', koji uzrokuje izostanak otkucaja srca.

Lupanje srca koje treba ispitati kod aritmologa je tahikardija koja ima iznenadni početak i kraj.

Ako je, s druge strane, kraj postepen, prigušen tokom vremena, onda najvjerovatnije nije riječ o srčanoj aritmiji.

Aritmija se javlja kada postoji abnormalnost srčanih električnih impulsa koji ulaze u dobro definirani električni krug u atrijuma ili komorama.

Obično su simptomi kratak dah i osjećaj nesvjestice, kao i lupanje srca.

Aritmije, ako se ne liječe, mogu pogoršati ozbiljna medicinska stanja kao što su zatajenje srca, moždani udar, srčani udar i srčani zastoj.

Holter 24h EKG je obično dovoljan za dijagnozu i identifikaciju srčane aritmije pod uslovom da se javlja tokom perioda od 24 sata.

Ako su, pak, aritmije ređe, neophodan je duži holter, u trajanju do 7 dana.

Aritmije, koje su najčešće vrste

Među najčešćim aritmijama je fibrilacija atrija.

Ovo je vrsta aritmije koju karakterišu nepravilni električni impulsi atrija, a mnogo je češća nakon šeste decenije života, kao i kod pacijenata sa kardiovaskularnim i plućnim oboljenjima.

Mlađa sestra atrijalne fibrilacije je atrijalno treperenje, u kojem je otkucaj atrija ritmičan i nije poremećen, koji se često razvija uporedo s prvom vrstom aritmije i uključuje slične simptome i uzroke.

Ventrikularna tahikardija je, s druge strane, posebno teška, uzrokuje da srce kuca vrlo brzo i na taj način uzrokuje nedostatak pumpanja: ova aritmija također može biti uzrok iznenadne smrti.

Ova vrsta aritmije povezana je sa srčanim oboljenjima, a posebno se može razviti tokom ili nakon (čak i nekoliko godina kasnije) infarkta miokarda.

Za prekid ove aritmije, transkateterska ablacija ventrikularne tahikardije i/ili implantacija defibrilator je potrebno.

Među hipokinetičkim aritmijama: bradikardija

Ovo je stanje koje uključuje sporije otkucaje srca, manje od 60 otkucaja u minuti.

Generalno, ovo ne bi trebalo da izaziva zabrinutost u opštoj populaciji.

Međutim, ako je bradikardija izražena (<40 bpm), to se može manifestovati velikim umorom pacijenta, koji osjeća nedostatak snage i ponekad se onesvijesti.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPULMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE EMD112 BOOTH NA HITNOM EXPO -u ODMAH DA SAZNATE VIŠE

Kako se liječi aritmija?

Prisustvo aritmije kardiolog može otkriti pomoću elektrokardiograma.

Ponekad je paroksizmalan, odnosno javlja se u određeno doba dana, zbog čega je neophodan 24-satni Holter EKG.

Ovo je prijenosni elektrokardiogram koji pacijent nosi 24 sata i omogućava snimanje svakog otkucaja.

Nakon što je aritmija dijagnosticirana i utvrđeno kojem tipu pripada, procijenit će se najprikladnija terapija.

Ako je aritmija hiperkinetička (tj. ubrzan rad srca), može se propisati terapija lijekovima ili električna terapija (čitaj transkateterska ablacija ili implantacija defibrilatora).

U slučaju bradikardije, s druge strane, terapija uključuje ugradnju pejsmejkera.

Preventivne terapije protiv razvoja aritmija još nisu dostupne.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Defibrilator: šta je, kako radi, cijena, napon, ručni i eksterni

EKG pacijenta: Kako čitati elektrokardiogram na jednostavan način

Znakovi i simptomi iznenadnog srčanog zastoja: kako reći da li nekome treba CPR

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Brzo pronalaženje - i liječenje - uzrok moždanog udara može spriječiti više: nove smjernice

Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje treba paziti

Wolff-Parkinson-White sindrom: šta je to i kako ga liječiti

Da li imate epizode iznenadne tahikardije? Možda patite od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)

Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća

Izvor:

humanites

Moglo bi vam se svidjeti