Terapija lijekovima za liječenje visokog krvnog tlaka
Terapija protiv hipertenzije jedini je način da se 'obori' ovaj opasni cerebro-kardio-bubrežno-vaskularni faktor rizika koji pogađa sve uzraste, od 10% djece i mladih, do 30% odraslih, do 55% starijih osoba. stanovništva
Načini života i terapije protiv hipertenzije
Nakon manje-više dugog perioda higijensko-nutritivnih mjera (fizička aktivnost i odgovarajuća prehrana) i ukoliko krvni tlak ostane povišen (≥120/80 mmHg, prema najnovijim Smjernicama), postaje imperativ i preporučljiv za hipertoničara, na savjet njegovog ili njenog ljekara, da započne farmakološko liječenje.
Ovo mora biti artikulirano s jednom ili više supstanci iz šest dostupnih farmakoloških klasa.
Mehanizmi pomoću kojih lijekovi snižavaju vrijednosti krvnog tlaka su različiti, ali svi, uz konačni vazodilatacijski učinak, teže smanjenju karakteristične vazokonstrikcije kroničnog hipertenzivnog stanja.
KVALITETNI AED? POSJETITE ŠTAND ZOLL NA EMERGENCY EXPO
Jedna antihipertenzivna supstanca polako smanjuje krvni pritisak za oko 8-10% tokom 10-15 dana, procenat koji se povećava kada se kombinuje nekoliko lekova.
Ovi proizvodi, osim nekoliko lijekova, osmišljeni su tako da daju sporo djelovanje i da izbjegnu naglo, nepotrebno i štetno sniženje krvnog tlaka.
Antihipertenzivno liječenje općenito mora biti 'konstruirano i prilagođeno' u nekoliko posjeta i najčešće se provodi malim dozama nekoliko proizvoda (farmakoloških asocijacija) kako bi se ograničile komplikacije i istovremeno koristilo nekoliko farmakoloških djelovanja uz dodatne, često sinergijska, aktivnost, u svakom slučaju ispravljanje nuspojava.
Ovo očito implicira da morate učiniti nekoliko 'pokušaja' da se pronađe taj lijek ili farmakološka asocijacija najprikladniji ili najprikladniji za subjekt.
Lekar mora utvrditi supstance koje će hipertoničar moći da uzima (personalizovana terapija), po mogućnosti da uvek bude isti lekar koji će odlučiti da li i kada zameniti lekove koji se leče, očigledno sa opravdanjem.
Antihipertenzivna terapija i nuspojave
Hipertoničar ne osjeća nikakve tegobe prije početka uzimanja lijeka (visok krvni tlak ne izaziva nelagodu, a ako pacijent doživi nelagodu, ona je druge vrste, kao što je glavobolja migrene), dok nakon početka uzimanja lijeka, on ili ona mogu osjetiti određenu nelagodu (nuspojave).
U takvim slučajevima pacijent je sklon samoinicijativno prestati uzimati pilule ili tablete, što za posljedicu ima ponovno povišene vrijednosti krvnog tlaka nakon kratkog vremena.
Prekid terapije, čak i na nekoliko dana, mogao bi izazvati takozvani 'rebound' efekat (barem kod nekih lijekova) koji se sastoji od naglog porasta krvnog tlaka, s kojim se neki organizmi ne bi mogli nositi, i organ nastala bi šteta.
Stoga je prije odluke o prekidu uzimanja lijeka, čak i kada se pojave zamorne nuspojave, uvijek preporučljivo konsultovati se sa ljekarom, po mogućnosti onim koji je dijagnosticirao hipertenzivno stanje, koji je preporučio liječenje, koji poznaje pacijenta i njegove psihofizičke karakteristike. U ovoj fazi važno je za ulogu doktora da 'uvjeri' pacijenta da ne prekida liječenje i podsjeti ga da se nuspojave najčešće povlače kako se liječenje nastavlja.
Odličan metod, kao dio dobrog odnosa liječnik-pacijent, je da se pacijentu objasni djelovanje lijekova, nuspojave i razlog za traženje istraživanja.
Posebno se mora obratiti pažnja pacijentu na probleme povezane sa nivoom hipertenzije, bilo sa mogućim još uvek subkliničkim ili asimptomatskim oštećenjem kao što je jedan ili više aterosklerotskih plakova u karotidnom sistemu, ili sa prisustvom klinički evidentnih komplikacija.
Ukoliko postoji potreba za prekidom, liječnik će svakako logično promijeniti doze uzetih lijekova, ili ih zamijeniti drugim koje smatra povoljnijim.
Promena će se morati izvršiti vrlo taktično, jer pacijent ponekad može da je percipira sa „sumnjom“.
Čvrsto pravilo je da se postupno snižavaju vrijednosti visokog krvnog tlaka uz istovremeno izražavanje povjerenja pacijentu, uz obilna objašnjenja usmjerena na to da mu se „date do znanja o svom krvnom tlaku“.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Krvni pritisak: kada je visok, a kada normalan?
Djeca sa apnejom u snu u tinejdžerskim godinama mogla bi razviti povišen krvni pritisak
Visok krvni pritisak: Koji su rizici od hipertenzije i kada treba koristiti lekove?
Tromboza: Plućna hipertenzija i trombofilija su faktori rizika
Plućna hipertenzija: šta je to i kako je liječiti
Sezonska depresija se može dogoditi u proljeće: Evo zašto i kako se nositi s tim
Razvojne putanje paranoidnog poremećaja ličnosti (PDD)
Intermitentni eksplozivni poremećaj (IED): šta je to i kako ga liječiti
Stres i nevolja tokom trudnoće: Kako zaštititi i majku i dijete
Procijenite rizik od sekundarne hipertenzije: koja stanja ili bolesti uzrokuju visok krvni pritisak?
Trudnoća: Krvni test bi mogao predvidjeti rane znakove upozorenja preeklampsije, kaže studija
Sve što trebate znati o H. krvnom pritisku (hipertenziji)
Nefarmakološki tretman visokog krvnog pritiska