Uzroci akutnog bola u donjem dijelu leđa
Na Zapadu, oko 80 posto ljudi kaže da je barem jednom u životu iskusilo bol u donjem dijelu leđa
Bol u donjem dijelu leđa je široko rasprostranjeno stanje koje može utjecati na oba spola u različitim dobima
Bol u leđima također uključuje ono što je poznato kao 'vještičji udar', ili epizodu akutnog bola u donjem dijelu leđa.
Prisustvo bola u leđima može biti ili simptom patologije ili samostalan, mehanički bol, koji se naziva nespecifičnim bolom u križima.
Zadatak specijaliste je da razlikuje ova različita stanja.
Nespecifični bol u donjem dijelu leđa implicira nepravilan rad kičmeni stup, što uzrokuje bol koji karakterizira patologiju.
Šta je bol u donjem dijelu leđa?
Bol u leđima javlja se u obliku lokaliziranog bola u donjem dijelu leđa, koji može zračiti u gornji dio bedara i stražnjicu.
Bol može biti povezan s osjećajem mišićne kontrakture i težine.
Veštičji moždani udar je oblik akutnog bola u donjem delu leđa sa pretežno mišićnom komponentom, kod kojeg se bol javlja odmah ili tokom određenog pokreta.
Bol, koji također zrači u butine i zadnjicu, može trajati nekoliko sati, prisiljavajući oboljelog da se potpuno odmara.
Općenito, nakon moždanog udara ne ostaju nikakva posebna oštećenja ili trajne ozljede, a pacijent potpuno obnavlja sposobnost kretanja.
Koji su uzroci akutnog bola u donjem dijelu leđa?
Vještičji udarac obično se javlja nakon jednostavnih pokreta, posebno ako se izvodi naglo ili s pretjeranim naporom.
Stoga možemo ukazati na preopterećenje ili upalu mišića, zglobova i donjeg dijela kičme kao uzrok vještičjeg moždanog udara.
Akutni bolovi u donjem dijelu leđa mogu se češće javiti kod sjedećih osoba, jer vježbanje stimulira i leđne mišiće, jačajući ih i sprječavajući kontrakture, kod gojaznih, jer prekomjerna težina može previše opteretiti kičmu, te kod osoba starijih od 40 godina, jer njihova zglobovi lošije reaguju na stres zbog habanja.
Kako se liječi bol u donjem dijelu leđa?
Općenito, bol u leđima nestaje spontano, nije povezan s prisustvom težih patologija i uzrokovan je pokretima koji su zahtijevali pretjerano opterećenje kralježnice i njeno preopterećenje (ali može biti uzrokovan i artroznom patologijom kralježaka ili degenerativnim diskovima ).
Ako bol u leđima ne nestane za nekoliko dana ili se ponavlja ili je kontinuiran, potrebno je obaviti fizijatrijski pregled.
Nakon postavljanja dijagnoze i isključivanja prisutnosti drugih problema koji bi mogli zahtijevati multidisciplinarni pristup, fizijatar će pacijentu predložiti najprikladniji plan liječenja i rehabilitacije.
Terapija može uključivati ručne tretmane uključujući manipulacije i/ili izvođenje ciklusa infiltracija kisik-ozonom (injekcije koje liječnik izvodi u lumbalne paravertebralne mišiće) kao i tijek specifične fizioterapije za rehabilitaciju funkcionalnosti kralježnice.
U najakutnijim fazama boli može biti neophodna i terapija lijekovima.
Kako spriječiti akutni bol u križima?
Postoje preventivne strategije za smanjenje rizika od moždanog udara.
Na primjer:
- redovno izvodite posturalne vježbe i vježbe istezanja;
- ravnomjerno rasporedite opterećenje tokom napora;
- savijte noge kada se spuštate;
- izbjegavajte previše mekane dušeke, preferirajući onaj koji je dobro oslonjen;
- izbjegavajte predugo sjedenje i prekrštenih nogu.
Pročitajte takođe:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android
Šta treba znati o traumi vrata u hitnom slučaju? Osnove, znakovi i tretmani
Lumbago: šta je to i kako ga liječiti
Bol u leđima: važnost posturalne rehabilitacije
Cervikalgija: Zašto imamo bol u vratu?
O.Terapija: šta je, kako djeluje i za koje bolesti je indicirana
Terapija kiseonikom i ozonom u liječenju fibromijalgije
Hiperbarični kiseonik u procesu zarastanja rana
Terapija kiseonikom i ozonom, nova granica u liječenju artroze koljena
Procjena bola u vratu i leđima kod pacijenta
Bolovi u leđima 'rodnih': razlike između muškaraca i žena