Cjepivo protiv COVID-19, evo službenog popisa SZO: ovo je 47 kandidata koji se smatraju najučinkovitijima / PDF cjelokupnog dokumenta
Cjepivo protiv Covida: postoji 47 cjepiva za koja SZO, Svjetska zdravstvena organizacija, smatra da su od primarne važnosti i veće korisnosti u budućnosti.
U službenom dokumentu, dakle posebnog znanstvenog autoriteta, glavne svjetske reference u području zdravstva, crno-bijelo se navodi koji su kandidati za cjepivo protiv koronavirusa sada postigli konačni cilj ove vrste prepreka od 200 metara.
Na popisu odmah ispod (dokument prilažemo u cjelovitom obliku) možete pročitati imena sljedećih 155.
Cjepivo za COVID-19, WHO: 47 u završnici ravno i 155 jurnjava
Imena 47 "pobjednika" vrijedna su malo razmišljanja.
Sadrži suđenja tvrtkama koje su sada već poznate mnogim Talijanima, kao npr AstraZeneca-Oksford, Pfizer, Moderna, ali i manje poznati, ali iznenađujući eksperimenti.
Najvažnije je Kina.
Putem izravnog ili neizravnog načina sudjelovanja, vlada u Pekingu prisutna je oko deset naprednih ispitivanja faze 3 47 kandidata za cjepivo.
Mali otok (mislimo na njegovu veličinu u usporedbi s divovima poput SAD-a, Indije ili Kine) od Kuba je još iznenađujuće, sa dva kandidata za cjepivo, Soberana 1 ° i Soberana 2 °, diferencirani drugačijim pristupom RDB-u i razvijeni od strane Instituto Finlay de Vacunas (Vacunas znači cjepiva).
Drugi je odobren prije nekoliko dana, a provela ga je radna skupina dr. Marije Eugenije Toledo s Instituta za tropsku medicinu Pedro Kourí.
"Politička" razmatranja, od kojih bismo jako željeli izbjeći, nameću se velikom raspravom koja je od početka karakterizirala utrku za cjepivom protiv SARS-CoV-2.
TKO strahuje od utrke cjepiva protiv COVID-19 i siromašnih zemalja
U osnovi, unutarnji strah SZO-a bio je odmah da će primjena zapadnih farmaceutskih tvrtki povećati jaz između zdravstvenih uvjeta zemalja sa srednjim dohotkom i onih s višim stopama siromaštva.
Iz tog je razloga WHO pokrenuo inicijativu međunarodnog saveza čestitih ljudi, ujedinjenih u premisi stvaranja cjepiva koje će se distribuirati po niskoj cijeni.
Inicijativa je upala u vakuum i u značajnu tišinu primatelja.
Eminentna središta statističkih i ekonomskih istraživanja procijenila su da će najsiromašnije zemlje, poput onih subsaharske Afrike, dolazak cjepiva na COVID-19 vidjeti tek između 2024. i 2025. godine.
To će imati očite posljedice na zdravlje građana i njihova ionako teško pogođena gospodarstva.
U tom smislu, prisutnost Kube, s obzirom na neopravdanost određenih inicijativa, element je nade za te zemlje.
To se također uzima u obzir velikodušnost kojom je kubanski zdravstveni sustav dijelio svoja sredstva u nedavnoj prošlosti: predanost kubanskih liječnika živa je u srcima mnogih Talijana, posebno u Lombardiji.
Napokon, Kuba i Kina zasigurno su bile domaćini nedavnih izbora u SAD-u, a američki se analitičari slažu da je pristup hitnoj situaciji u Covidu bio veliki vuln u Trumpovoj predizbornoj kampanji.
A Trumpova je Amerika, zapravo, vrlo malo zastupljena na popisu 47 „pobjednika“.
Razmatranja da bismo se rado poštedjeli, s obzirom na to da bi se, pomnijim uvidom, prema čovjeku trebalo postupati zbog prirodnog prava na zdravlje, a ne zbog mehanizama politike koja kao da mora ući u svaku sferu.