Saogalemu ma le Laveaʻi mo Tagata Vaʻavave i Nofoaga Tutotonu: o le SAFER

Joseph Kerwin o se sa avea ma US astronaut ma fomaʻi. Kerwin o se tasi o muamua fomaʻi na auai malosi i NASA misiona. I lana galuega, o ia o se fomaʻi o le Navy a Amerika, ma lauiloa mo se masini mo le saogalemu ma le laveaʻi i le vanimonimo: le SAFER

O le saogalemu o vaʻa vaʻaia e taua tele: o ni nai mea e faigata lava e pei o le tuʻuina atu o le toomaga ma le puipuiga i nofoaga le saogalemu. Ma e leai se mea sili atu ona taufaʻafefe ma mataʻutia nai lo le vanimonimo, sili atu nai lo 408 kilomita i luga atu o le lalolagi.

Joseph Kerwin o se sa avea ma US astronaut ma fomaʻi. Kerwin o se tasi o muamua fomaʻi na auai malosi i NASA misiona. I lana galuega, o ia o se fomaʻi o le Navy a Amerika, ma lauiloa mo se masini mo le saogalemu ma le laveaʻi i le vanimonimo: le SAFER.

Astronaut ma le fomai Joseph Kerwin

Mafaufau i tagata o loʻo galulue i fafo atu o le vaalele avanoa faavaomalo: faʻafefea ona e mautinoa le saogalemu i le taimi o se taotoga? E faʻapefea ona latou galulue e aunoa ma le lamatiaina o se suiga le pulea ma, mulimuli ane, i le alu ese atu agai i le lalolagi?

O le tasi tagata na faia moni lava le eseesega i lenei matata Dr Joseph Kerwin. Na fanau i le 19 Fepuari 1932 i Oak Park, Ilinoi, na avea Kerwin ma fomaʻi i le 1957 (ina ua maeʻa lona tikeri i le filosofia i le 1953). Na avea o ia ma se sui o le Fuavaalele ma le fale faʻapitoa o vailaau faʻasaienisi a Amerika, na ia faia le tele o gaioiga ma le tulaga o le Kapeteni ma maua foi le agavaa e pailate i le 1962.

 

LE SAFER

Ae mai lena taimi na suia ai lona olaga. O le mea moni, na filifilia Kerwin e avea ma vaega o le vaega lona fa o NASA sikoa vaalele. E lei ausia e Kerwin le mamalu o le lalolagi i Buzz Aldrin poʻo Neil Armstrong. Ae na avea o ia ma CapCom o le Apollo 13 ma sa ulufale atu o se auvaa i le Skylab2 mission o se saienitisi pailate.

Na lele o ia i le avanoa ma Charles Conrad ma Pailate Paul Weitz. O le taimi na ia tuua ai le Neivi ma na ia tuua le NASA, e mafai ai e Kerwin ona tuʻuina atu le malosi sili i ona manatu. Na avea o ia ma matafaioi mo gaoioiga a le Lockheed ma polokalama ina ia mautinoa o tagata vaalele e mafai ona lele saogalemu i fafo atu o le Orbiting Space Station ma le Lavea.

Na malamalama Kerwin ma lana aufaigaluega e manaʻomia e tagata vaalele ni mea faigaluega malamalama ma le faʻamalosia e lele ma faʻaogaina i fafo atu o le fausaga vaalele vaalele. O lea la SAFER (Fesoasoani Faʻafaigofie mo le Faʻaolaina EVA) fausiaina se pusa vaʻavaʻai ma namu 32 e faʻasaina le nitrogen i lalo o le mamafa ma e faʻamautinoa ai le mausali ma le lelei atoatoa i le avanoa e aunoa ma le mamafa i le au vaalele. O lona masini na tofotofoina faalua i gaoioiga i fafo atu o le ISS e tagata vaalele.

I lenei poloketi, na mulimuli ai Kerwin i se isi ituaiga o taavale, o le Taavale Toe Fuataʻi a le aufaigaluega. I lenei tulaga, o le faalavelave faʻafuaseʻi ma laveaʻi lea e mafai ai e tagata vaalele ona toe foi mai i le lalolagi i tulaga matautia. I lona faʻaauau pea (i le taimi nei o Kerwin o le faatonu o le Office Science Sciences i Johnson Space Center i Houston) Kerwin o loʻo suʻesuʻeina faiga fou mo femalagaiga i vaalele fou, mai nei i le lalolagi.

 

FAʻAALIGA

E mafai foi ona e fiafia i ai