Iran: Vrednovanje izvršavanja vremena u hitnom odgovoru

Procjena vremenskog učinka u hitnom centru za pružanje hitnih usluga prije bolnice u Kermanshahu
Pročitajte izvornu studiju o Globalni časopis za zdravstvenu znanost

Ova studija procijenila je vremenski učinak u centru za hitne slučajeve radi pružanja pre-bolničkih hitnih usluga u Kermanshah. Ova studija bila je opisna retrospektivna studija presjeka. U ovom istraživanju odabrano je i proučeno 500 slučajeva bolesnika od Shahrivara (rujan) 2012. do kraja Shahrivara (rujan) 2013., metodom kvote ne vjerojatnosti. Alat za mjerenje uključivao je unaprijed postavljen list evidencije slučajeva, a metoda uzorkovanja dovršavala je evidenciju slučajeva upućivanjem na slučajeve pacijenata. Podaci su analizirani korištenjem SPSS verzije 18 i koncepata opisne i inferencijalne statistike (Kruskal-Wallisov test, referentna vrijednost Eta (Eta), Games-Howell post hoc test). Rezultati su pokazali da je interval između primanja misije do dolaska na mjesto, između dolaska do mjesta kretanja s mjesta događaja i između prelaska s mjesta u zdravstveni dom bio 7.28, 16.73 i 7.28 minuta. Ukupna prosječna minutaža od poprišta do doma zdravlja bila je 11.34 minute. Svaka intervencija radi ubrzanja pružanja usluga, smanjenja vremena odziva, hitna pomoć oprema i objekti potrebni za točnost, valjanost i pouzdanost podataka zabilježenih u odjelu hitne pomoći, kontinuirano obrazovanje osoblja hitne pomoći, korištenje radne snage s višim nivoima specijalizacije kao što su medicinske sestre, opskrba zadovoljstvom poslom i povećanje koordinacije s drugim odjelima koja su na neki način uključeni u ovaj proces mogu stvoriti tlo za smanjenje gubitka i invalidnosti koji su posljedica prometnih nesreća.
Ključne riječi: performanse, izvanbolnička bolnica, hitne medicinske usluge, vrijeme odziva

1. Uvod
Svake godine više od 5 milijuna smrti i preko 100 milijuna invaliditeta javljaju se zbog ozljeda zbog nasilja, prometnih nesreća, pada, opeklina i utapanja (Izvješće, 2003). Cilj centra za hitne intervencije je osigurati medicinsku njegu onima kojima je to potrebno (Arreola i sur., 2000). Drugim riječima, hitne medicinske službe odgovaraju specifičnim zdravstvenim potrebama ljudi izvan bolnice. Ove potrebe uključuju obraćanje pažnje na ozljede koje ugrožavaju život, prijenos pacijenata i ozljeda u centre za skrb i njihovo premještanje između centara i spremnost na misiju u slučaju zdravstvenih rizika, ali nisu ograničeni na njih (Barnett i sur., 2006). Većina ljudi na svijetu nema pristup formalnoj pre-bolničkoj hitnoj skrbi (Brice et al., 2000). Centar za hitne službe treba biti jednostavan, dosljedan i učinkovit (Charles, 2003). Postoje dvije vrste odgovora iz sustava pre-bolničke hitne službe u različitim zemljama; otpremu hitne pomoći s naprednom opremom bez obzira na vrstu događaja odmah nakon primitka prvog poziva; i primanje informacija od pozivatelja, prikupljanje i klasifikaciju te odabir vrste i razine usluga upućene na scenu (Charles, 2003, Patrick i sur., 2005, Charles, 2004). U Iranu, hitna pomoćnica 115 koja pruža pre-bolničke usluge pokrenuta je u 1976-u, nakon urušavanja krova terminala zračne luke Mehr Abad (Bidari i sur., 1386). Također, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u ovoj zemlji u svakom 24 satnici 102 ljudi i godišnje oko t 37 tisuća ljudi izgubi život u nesrećama (Gasb, 2008). Prosječna stopa rasta pre-bolničkih hitnih službi je više od 16%, pa otprilike svakih šest godina, broj pre-bolničkih hitnih službi će se udvostručiti (Ebarhimian et al., 1391). S druge strane, 50 postotak smrti javlja se u prometnim nesrećama u prvom satu, a 25 posto smrti javlja se tijekom prijenosa u bolnicu (Jalali, 1380). Rezultati studije slučaja o pacijentima s hitnim slučajevima ukazuju da je većina pogrešaka u slučajevima koji se mogu spriječiti uključuju kašnjenja u primarnoj njezi, nedostatak odgovarajuće skrbi o prijevozu pacijenata i nepravilnu komunikaciju (Siddiqui et al., 2004). Proučavanje Nasiri pour i sur. (2009) ocijenila je da je u Iranu izvedena izvanredna situacija kao relativno dobra (Nasiripur et al., 2010), a prema Pravilniku o računovodstvu sveobuhvatnog obuhvata pre-bolničkih hitnih službi u 2007 Vijeća ministara radi poboljšanja pokazatelja uspješnosti za pre-bolničku hitnu skrb, Istraživači su trebali istražiti vremensko djelovanje Emergency Response Centra u pružanju usluga pre-bolničke hitne službe u gradu Kermanshah u 2013.

Također bi željeli