Prehrana zimi: što je važno znati
Također je važno da prehrana zimi slijedi zdrav režim, temeljen na sezonskim proizvodima. Koje namirnice preferirati i kako se regulirati tijekom najhladnijeg doba godine?
Prehrana: jer zimi jedemo više
Prosječna tjelesna temperatura odrasle osobe je oko 37°C, vrijednost koja se mora održavati konstantnom kako bi se sve fiziološke funkcije tijela mogle ispravno odvijati.
Često se misli da nam toplija klima, pospješujući znojenje, može pomoći u mršavljenju, ali u stvarnosti je sasvim suprotno.
Zimi niske temperature dovode do veće potrošnje energije našeg tijela.
U tom slučaju dolazi do takozvane 'termoregulacije': da bi tjelesna toplina ostala konstantna, tijelo troši mnogo energije koju dobiva transformacijom velike količine hranjivih tvari.
To se događa kao posljedica uzimanja, probave i korištenja unesene hrane.
Zbog toga je zimi našem tijelu teže održavati konstantnu tjelesnu temperaturu, pa je mehanizam koji regulira osjećaj gladi aktivniji.
Što preferirati, a što izbjegavati u zimskoj hranidbi?
Konzumacija sezonskih namirnica, ne samo voća i povrća, jamči zdravstvenu ispravnost pripravaka, čuvajući nutritivna svojstva pojedinih namirnica.
Prehrana mora biti uravnotežena i cjelovita i zimi, izbjegavajući podleći iskušenju premasne ili prerađene ili pripremljene hrane s pretežno masnom podlogom, kao što su sirevi, variva i grickalice raznih vrsta bogatih uljem i maslacem, te ograničavanje slatkiša i žestokih pića.
Što su 'zimske' namirnice
Konkretno, zimsko povrće je:
- križarice (kupus, prokulica, cvjetača, brokula, sve karakterizirane tipičnim cvatovima);
- korijenje (cikla, mrkva, repa, pastrnjak, rotkvica, jeruzalemska artičoka, krumpir);
- tikvice (bundeva i tikvice);
- nešto zelenog lisnatog povrća (špinat, celer, zelena salata, kiseljak, potočarka, katalonija, blitva, začinsko bilje).
Među voćem su:
- jabuke;
- kruške;
- dragun;
- citrusno voće (limuni, naranče, mandarine, klementine, grejp).
Čak i riba ima svoju sezonu, a zima je vrhunac sezone za:
- štuka;
- siva deverika;
- crveni gurnard;
- haringe;
- pollak;
- skuša;
- pišmolj;
- sardine;
- jedini;
- Alice.
Sezonskost voća i povrća: zašto je poštovati
Važno je poštivati sezonalnost voća i povrća jer ćemo na taj način vjerojatnije uvesti namirnice koje su pravilno uskladištene i kojima nisu promijenjena nutritivna svojstva, a posebno sadržaj mikronutrijenata (vitamina). , mineralne soli i bioaktivne tvari s različitim regulacijskim i zaštitnim funkcijama za organizam).
Nadalje, favoriziranjem uvođenja namirnica prema sezoni jamčimo veću raznolikost prehrane te ćemo moći uživati u ukusnijoj hrani.
Hidratacija i prehlada: koliko i što piti
Niske temperature smanjuju osjećaj žeđi (voda snižava tjelesnu temperaturu), pa se povećava rizik od dehidracije, osobito kod starijih osoba, koje ionako teže piju manje, a potrebu za pićem teže osjećaju.
Međutim, važno je nastaviti se dovoljno hidratizirati iu zimskim mjesecima, pijući najmanje 2 litre vode dnevno, po mogućnosti kroz nezaslađene tople napitke.
Duhovi i zima
Zimi se konzumacija većeg udjela alkohola, počevši od vina, potiče nižim temperaturama.
U stvarnosti, ne postoji razdoblje u godini u kojem je preporučljivije piti alkohol, bilo kakav, niti postoje alkoholi koji su uistinu zdraviji od drugih: nažalost, etanol je uvijek loš za vas.
U tehničkom smislu, to je zapravo lijek, a ne hranjiva tvar koja se, nakon operacija koje tijelo provodi kako bi zajamčilo njegovo uklanjanje, može biti transformirana ili u otrovnu molekulu, kao što je acetaldehid, ili u mast.
Etanol i acetaldehid molekule su službeno priznate kao izravni karcinogeni, a konzumacija alkohola povezana je s nastankom brojnih tumora koji zahvaćaju glavu i vrat ili probavni sustav.
Prehrana tijekom zime: pomažu li vitamini u prevenciji bolesti?
Ne postoje čvrsti znanstveni dokazi o učinkovitosti vitaminske suplementacije ili suplementacije u prevenciji zimskih bolesti.
Neka istraživanja (Vitamin C za prevenciju i liječenje prehlade*) upućuju na blagi ublažavajući učinak vitamina C na simptome prehlade, skraćujući njezin tijek, dok se smatra da je dovoljan unos vitamina A koristan za sluznicu gornjih dišnih puteva. trakta, čineći ih otpornijima kao prvu barijeru protiv patogena.
Međutim, do danas nije moguće preporučiti uzimanje ovih nutrijenata u većim količinama nego što to već možemo učiniti pravilnom prehranom.
*https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23440782/
Pročitajte isto
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Mediteranska prehrana: vraćanje u formu oslanja se na hranu protiv starenja
Pažljiva prehrana: važnost svjesne prehrane
U potrazi za personaliziranom prehranom
Dijeta za dijabetičare: 3 lažna mita koja treba razbiti
Zašto u posljednje vrijeme svi govore o intuitivnoj prehrani?
Klimatske promjene: utjecaj Božića na okoliš, koliko je značajan i kako ga smanjiti
Blagdani su gotovi: Vademecum za zdravu prehranu i bolju kondiciju
Napuhan trbuh: što jesti za vrijeme praznika
Putnički proljev: savjeti kako ga spriječiti i liječiti
Jet Lag: Kako smanjiti simptome nakon dugog putovanja?