Aritmije: promjene u srcu

Aritmije: 'Otkucaji srca' i 'lupanje srca' dva su izraza kojima ljudi opisuju promjene u ritmu otkucaja srca

To su takozvane aritmije koje, određene promjenama u 'električnoj' komponenti srca, dovode do raznih vrsta nepravilnosti srčanog ritma

Oni su zapravo posljedica poremećaja u stvaranju i/ili provođenju srčanog podražaja, rašireni su i mogu se pojaviti kako u potpuno zdravim srcima tako iu tijeku svih poznatih srčanih bolesti.

Njihova težina obično je usko povezana s osnovnom bolešću srca, čiji su epifenomen.

Pravi se razlika između hiperkinetičkih aritmija, u prisutnosti ubrzanih ritmova u odnosu na normalne, i hipokinetičkih, u suprotnom stanju

Ubrzani ili tahikardijski ritmovi mogu biti pravilni ili nepravilni i kreću se od sinusne tahikardije (broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti), jednostavno zbog ubrzane brzine pražnjenja kontrolne jedinice koja se prenosi na emisiju podražaja (sinusni čvor) do tahikardijskih oblika koji prepoznaju abnormalne i drugačije elektrogenetske fenomene.

Jedna od najčešćih aritmija, osobito u starijoj životnoj dobi, je fibrilacija atrija, koju karakterizira potpuna nepravilnost srčanog ritma i može zakomplicirati, prolazno ili stabilno, tijek najrazličitijih srčanih bolesti, ali se može javiti i kod zdrava srca.

Općenito, kada se jave dodatni ili slabiji otkucaji, to su bezopasne ekstrasistole, koje se pojavljuju uglavnom u vrijeme stresa ili napetosti.

U slučaju fibrilacije atrija, atrije postaju mjesto nepravilne i kaotične električne aktivacije, ne kontrahiraju se dobro, a mišić gubi sinkronizam koji se inače postiže i koji doprinosi punjenju klijetki.

Od tog vrlo velikog broja mikropodražaja (preko 1000 u minuti) samo nekoliko, na sreću, uspijeva aktivirati klijetke, sprječavajući potencijalnu oluju impulsa da stvori aritmije nespojive sa životom.

Ako broj podražaja zapravo nije pretjeran, čak i ako je slijed otkucaja nepravilan, srčana aktivnost je dovoljna da osigura odgovarajuću cirkulaciju.

Fibrilacija atrija može se pojaviti iznenada, trajati nekoliko minuta ili nekoliko sati, i prestati jednako brzo i biti nepovezana sa srčanom bolešću.

U drugim slučajevima može biti kroničan, kao kod promijenjenih atrija (stenoza mitralne valvule, skleroza miokarda, hipertireoza), au takvim slučajevima cilj terapije je kontrolirati ventrikularni ritam kako bi se postigla dobra funkcija srca.

Zastrašujuća komplikacija kronične fibrilacije atrija je stvaranje tromba u srčanoj šupljini s čestim odvajanjem embolije.

Mehanizmi koji generiraju aritmije u atriju mogu se pojaviti iu ventrikulama

Budući da se tu odvija prava pumpna funkcija, te su aritmije opasnije.

Postoje, međutim, benigne ventrikularne aritmije (kao što su jednostavne ventrikularne ekstrasistole) i one se javljaju kada se otkucaj uklopi ranije od očekivanog u normalni srčani ciklus, mijenjajući njegovu kadencu i uzrokujući ranije kontrakcije klijetki.

Ekstrasistola se također može pojaviti kao rezultat trivijalne prekomjerne neurovegetativne stimulacije kao što se događa kod mladih, anksioznih, lako uzbuđujućih ljudi koji često, po svojoj prirodi, teže stvaranju začaranog kruga.

Jednostavne ventrikularne ekstrasistole obično su bezopasne

Kada je fenomen povezan sa srčanom bolešću, stvari se mijenjaju: ako sekvence prelaze 4-5 uzastopnih otkucaja, javlja se ventrikularna tahikardija, koja, ako potraje dulje od 30 sekundi (trajna tahikardija), može dovesti do ventrikularne fibrilacije, vrlo ozbiljne i brzo smrtonosna aritmija.

Stoga je potrebno dobro i brzo razlikovati benigne od opasnih oblika te postaviti odgovarajuću preventivnu antiaritmijsku terapiju.

Među 'malignim' aritmijama, ventrikularna fibrilacija, koja je munjevita i nepredvidiva, najčešći je uzrok iznenadnog srčanog zastoja i ponekad se može pojaviti u ranim fazama akutnog infarkta miokarda.

U slučaju srčanog zastoja, život žrtve ovisi o prisutnosti nekoga tko može razumjeti težinu situacije, uzbuniti i započeti unutar 4-6 minuta s kardiopulmonalnom reanimacijom (masaža srca, umjetno disanje itd.) dok čekajući da se žrtva poveže s Defibrilator, instrument koji se koristi već 40 godina i koji pruža spasonosni električni šok.

KARDIOPROTEKCIJA I KARDIOPLUMONARNA REANIMACIJA? POSJETITE ŠTAND EMD112 NA EMERGENCY EXPO SADA DA SAZNATE VIŠE

Zastoj srca predstavlja, zapravo, prividnu smrt

Pacijent ne diše; srce je zaustavljeno. Međutim, još uvijek se može ponovno pokrenuti tijekom 4 do 6 minuta.

Minuta koja uz dobru masažu srca može biti čak 10 do 15.

Ali da bi se motor ponovno pokrenuo, potreban mu je prasak, što liječnici nazivaju defibrilacijom.

Posljednjih 20 godina, osim tradicionalnih defibrilatora, postoji prijenosni, veličine otprilike 24-satne aktovke, opremljen računalom koje može isporučiti šok.

U SAD-u i Engleskoj aktovku koriste čak i vatrogasci i policajci, u Francuskoj je u mnogim hitnu, u Australiji je u svim zrakoplovima.

U Italiji samo liječnik može odlučiti o upotrebi defibrilatora.

VODEĆA SVJETSKA TVRTKA ZA DEFIBRILATORE I HITNU MEDICINSKU MATERIJALU'? POSJETITE ŠTAND ZOLLA NA EMERGENCY EXPO

Hipokinetičke aritmije uključuju sinusnu bradikardiju i razne vrste srčanog bloka

Sinusna bradikardija definira se kao broj otkucaja srca ispod 60 otkucaja u minuti kada se, međutim, podražaj proizvodi na njegovom fiziološkom mjestu, tj. u sinusnom čvoru.

Sama po sebi, sinusna bradikardija je sasvim fiziološka pojava pogotovo u snu i kod treniranih sportaša.

Srčani blokovi nastaju zbog degenerativnih procesa u sustavu provođenja podražaja, koji je usporen ili zaustavljen na različitim razinama u svom napredovanju od mjesta nastanka do periferije.

Poznate su različite vrste blokada različite težine, sve do uznapredovale blokade, koja može rezultirati dugim pauzama u srčanoj aktivnosti s posljedičnim poremećajem opskrbe mozga i gubitkom svijesti (sinkopa).

Uznapredovali srčani blokovi sada idealno liječenje nalaze u ugradnji srčanih stimulatora (pacemakera), koji izvrsno i fiziološki nadomještaju spontanu srčanu stimulaciju.

Blokovi grana nastaju zbog zaustavljanja napredovanja podražaja duž jedne od razdjelnih grana specifičnog sustava koji je zadužen za provođenje.

Postoje dvije grane provodnog snopa (Hisov snop), desna i lijeva.

U tim slučajevima, za razliku od potpunih blokada, podražaj ravnomjerno dopire do periferije i aktivira cijelo srce, ali duljim putem i u dužem vremenu.

Čitajte također:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android

Tahikardija: postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?

Patologije lijeve klijetke: Dilatacijska kardiomiopatija

Aritmogena kardiomiopatija: što je to i što uključuje

Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje morate paziti

Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom: što je to i kako ga liječiti

Imate li epizode iznenadne tahikardije? Možete patiti od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)

Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća

Infarkt miokarda: uzroci, simptomi i čimbenici rizika

Dilatacijska kardiomiopatija: što je to, što je uzrokuje i kako se liječi

Bolesti srca: što je kardiomiopatija?

Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis

Srčani šumovi: što je to i kada se treba zabrinuti

Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju

Kardiomiopatije: što su i koji su tretmani

Alkoholna i aritmogena kardiomiopatija desne klijetke

Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije

Zatajenje srca i umjetna inteligencija: algoritam za samoučenje za otkrivanje znakova nevidljivih EKG-u

Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani

Što je zatajenje srca i kako se može prepoznati?

Srce: Što je srčani udar i kako intervenirati?

Simptomi srčanog udara: što učiniti u hitnim slučajevima, uloga CPR-a

Bradiaritmije: što su, kako ih dijagnosticirati i kako ih liječiti

Pedijatrijske aritmije: što su, kako ih liječiti

Izvor:

Pagine Mediche

Također bi željeli