Postupci uspostave srčanog ritma: električna kardioverzija
Električna kardioverzija, CVE, je terapijski postupak koji se koristi za vraćanje normalnog srčanog ritma u pacijenata koji pate od fibrilacije atrija, lepršanja ili tahikardije i kod kojih farmakološka kardioverzija nije bila učinkovita
Električna kardioverzija – kada je potrebna
Najčešći uzrok ove vrste abnormalnosti je bolest srca; ponekad bolesnik primijeti promjenu, ali često samo primijeti njezine posljedice, kao što su lupanje srca, slabost, vrtoglavica, nesvjestica i astenija.
Visok broj otkucaja srca uzrokovan ovim aritmijama oštećuje miokardijalni mišić jer, ako je postojan, dovodi do smanjenja kontraktilne funkcije i smanjenja ejekcijske frakcije; ejekcijska frakcija koja nam omogućuje procjenu učinkovitosti pumpne funkcije srca i dobar je pokazatelj kontraktilnosti miokarda.
U slučaju fibrilacije atrija, nedostatak kontraktilnosti u atriju uzrokuje nenormalnu cirkulaciju krvi u srčanim šupljinama, a kod aritmija koje traju dulje od 48 sati, u pojedinim dijelovima atrija mogu se stvoriti trombi; trombi koji se mogu fragmentirati i raspršiti u arterijsku cirkulaciju nakon ponovnog uspostavljanja kontraktilnosti atrija, uzrokujući moždane udare i/ili emboliju.
Točna anamneza o vremenu pojave simptoma ima odlučujuću ulogu u terapiji koja će se usvojiti; ako je prošlo više od 48 sati od pojave simptoma, obvezno je poduzeti razdoblje antikoagulantne terapije nakon koje se može sigurno provesti električna kardioverzija, čime se minimiziraju kardioembolijski rizici.
Postoje dvije vrste kardioverzije, električna kardioverzija i farmakološka kardioverzija
Električna kardioverzija koristi električne šokove koje stvara Defibrilator a prenosi se na pacijenta pomoću elektroda primijenjenih na prsa.
Farmakološka kardioverzija, s druge strane, uključuje primjenu specifičnih antiaritmika.
Kardioverzija je obično planirano liječenje koje se odvija u bolničkom centru, ali bez hospitalizacije.
Zapravo, na kraju liječenja, ako je sve dobro prošlo, pacijent već može biti otpušten i vratiti se kući.
Električnu kardioverziju općenito dobro podnose čak i stariji pacijenti i nije opasna
Nije kontraindiciran u bolesnika s srčanim stimulatorom ili implantabilnim defibrilatorom.
Kontraindikacije se odnose na punu anesteziju potrebnu za vanjsku električnu kardioverziju, kako bi se pacijent poštedio boli i osjeta strujnog udara u srcu.
Rizici postupka su minimalni, a komplikacije rijetke; može uzrokovati opekline kože na području gdje su postavljene elektrode u slučaju vanjske električne kardioverzije i privremenog sniženja krvnog tlaka.
Nakon liječenja može doći do abnormalnog srčanog ritma.
Ako su trombi prisutni unutar lijevog atrija srca, mogu se odvojiti i premjestiti u druge dijelove nakon šoka, uzrokujući emboliju.
Iz tog razloga električnoj kardioverziji prethodi transezofagealni ehokardiogram i terapija antikoagulantima.
RADIO SPASILACA ŠIROM SVIJETA? TO JE RADIOEMIMA: POSJETITE NJEGOVI ŠTAND NA EMERGENCY EXPO
Izvođenje električne kardioverzije
Planirana električna kardioverzija je postupak koji zahtijeva prijem u dnevnu bolnicu.
Prije izvođenja električne kardioverzije kardiolog upoznaje pacijenta s postupkom te nakon potpisivanja informiranog pristanka započinje pripremu.
Kako bi se izbjegli bolovi uzrokovani električnim pražnjenjem, provest će se duboka sedacija hipnoinduktorima, au nekim slučajevima, s obzirom na primjenu određenih lijekova, pozvati će se i anesteziolog.
Električna kardioverzija uključuje davanje električnih šokova defibrilatorom pomoću dviju ljepljivih metalnih ploča postavljenih na pacijentova prsa; te su ploče postavljene: desna subklaverna – lijeva apikalna ili antero-posteriorna.
Nakon što se uspostavi sedacija, kardiolog će, prilagođavajući se pacijentovoj težini, odabrati potrebnu energiju pražnjenja i sinkronizirati isporuku šoka s trendom elektrokardiograma; šok se mora izvesti na R piku jer ako bi se dogodio na T valu mogao bi uzrokovati nastanak malignih aritmija.
Nakon utvrđivanja vitalnih parametara, liječnik nastavlja s davanjem šoka; ako se ritam ne uspostavi prvim šokom, mogu se ponoviti do tri šoka postupnim povećanjem džula.
Prolaz električne struje uzrokuje trenutnu kontrakciju stanica miokarda resetiranjem abnormalnih strujnih krugova, omogućujući ponovno uspostavljanje sinusnog ritma.
Uspostavljanje normalnog srčanog ritma događa se u 75-90% slučajeva nedavno nastale fibrilacije atrija i 90-100% u slučajevima lepršave aritmije.
Buđenje pacijenta praćenjem njegovih vitalnih parametara
Oporavak nakon električne kardioverzije ne zahtijeva nikakve posebne mjere opreza i možete se vratiti svojim dnevnim aktivnostima nakon 24 sata, osim ako liječnik ne odredi drugačije.
Potrebno je pažljivo pratiti propisanu terapiju održavanja, bilo da se radi o lijekovima protiv zgrušavanja krvi, a po potrebi i antiaritmicima.
Kako bi se izbjegli recidivi, korisno je usvojiti zdrav način života: smanjiti stres što je više moguće, izbaciti pušenje i alkohol te održavati redovitu tjelesnu aktivnost.
Pročitajte isto
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
'D' za mrtve, 'C' za kardioverziju! - Defibrilacija i fibrilacija u pedijatrijskih pacijenata
Upala srca: koji su uzroci perikarditisa?
Imate li epizode iznenadne tahikardije? Možete patiti od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Znajući da tromboza intervenira na krvni ugrušak
Postupci za pacijente: Što je vanjska električna kardioverzija?
Povećanje radne snage EMS-a, osposobljavanje laika u korištenju AED-a
Srčani udar: karakteristike, uzroci i liječenje infarkta miokarda
Promijenjeni otkucaji srca: palpitacije
Srce: Što je srčani udar i kako intervenirati?
Imate li lupanje srca? Evo što su i na što ukazuju
Palpitacije: što ih uzrokuje i što učiniti
Srčani zastoj: što je to, koji su simptomi i kako intervenirati
Elektrokardiogram (EKG): čemu služi, kada je potreban
Koji su rizici od WPW (Wolff-Parkinson-White) sindroma
Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani
Što je zatajenje srca i kako se može prepoznati?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Brzo pronalaženje - i liječenje - uzrok moždanog udara može spriječiti više: nove smjernice
Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje morate paziti
Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom: što je to i kako ga liječiti
Imate li epizode iznenadne tahikardije? Možete patiti od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Što je Takotsubo kardiomiopatija (sindrom slomljenog srca)?
Bolesti srca: što je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: što je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Srčani udar, neke informacije za građane: Koja je razlika sa srčanim zastojem?
Srčani udar, predviđanje i prevencija zahvaljujući retinalnim žilama i umjetnoj inteligenciji
Potpuni dinamički elektrokardiogram prema Holteru: što je to?
Dubinska analiza srca: magnetska rezonancija srca (CARDIO – MRI)
Palpitacije: što su, koji su simptomi i na koje patologije mogu ukazivati
Srčana astma: što je to i čiji je simptom