Sindrom karpalnog tunela: dijagnoza i liječenje

Sindrom karpalnog tunela pretežno pogađa žene u dobi od 40 do 60 godina. Uzroci ove bolesti su višestruki.

Iako postoji individualna predispozicija, pojava sindroma karpalnog tunela uglavnom se viđa kod ljudi koji rade teške i/ili ponavljajuće ručne poslove

Također se često opaža kod žena tijekom i neposredno nakon trudnoće, ili se pojavljuje s menopauzom.

Pravi uzrok CTS-a je povećani pritisak na srednji živac u karpalnom kanalu, podržan od nekoliko čimbenika, od kojih je najvažniji upala poprečnog karpalnog ligamenta ili povećan volumen (hipertrofija) živca i susjednih tetiva.

Kako je karpalni tunel anatomska struktura s krutim zidovima, stvara se "sukob između spremnika i sadržaja".

Koji su simptomi sindroma karpalnog kanala?

Simptomi karpalnog tunela javljaju se uglavnom u početnoj fazi, tijekom noći, s pojavom čudnog osjećaja trnaca u prva četiri prsta šake, bez utjecaja na peti prst; osjećaj trnaca zatim prelazi, s vremenom, u oblik ukočenosti i otekline prstiju šake (osobito ujutro) s pečenjem i progresivnim i sve očitijim gubitkom osjetljivosti i hvatanja šake.

Pacijent više nije u mogućnosti podizati male predmete, poput novčića ili šivaće igle, a postaje mu i neugodno držati telefonsku slušalicu, volan automobila ili upravljač bicikla.

Često se mogu osjetiti i 'šokovi'.

U uznapredovalim stadijima boli srednjeg živca uobičajeno je promatrati hipotrofiju mišića palca s stvaranjem prave "rupe".

Koju pretragu treba napraviti da biste bili sigurni u dijagnozu sindroma karpalnog tunela?

Za apsolutnu dijagnostičku sigurnost potrebno je napraviti elektromiografski pregled koji služi za isticanje usporavanja srednje brzine provođenja živaca.

Nakon što je dijagnosticiran sindrom karpalnog tunela, koje liječenje treba slijediti?

Liječenje početnih oblika uključuje korištenje noćnog aparatića za zapešće, protuupalnih i neurotrofičnih lijekova te fiziokineziterapiju.

Neki rade i kortikosteroidne infiltracije, što ja osobno ne radim zbog mogućih komplikacija.

Kada ti postupci više ne daju željenu korist, nužno se mora predložiti kirurško liječenje.

Čitajte također:

Fibromijalgija: važnost dijagnoze

Elektromiografija (EMG), što se procjenjuje i kada se radi

Izvor:

GSD

Također bi željeli