Elektromiografija: što je to i za što se koristi u liječenju živčanih poremećaja?

Razgovarajmo o elektromiografiji: mnogi ljudi, nakon što uđu u određenu dob, dožive motoričke smetnje. Ne mogu uhvatiti predmete, ne mogu više pravilno hodati ili imaju poteškoća u izvođenju normalnih svakodnevnih gestikulacija

Mnogi ljudi koji izvode određenu vrstu pokreta s određenom učestalošću (npr. pijanisti), mogu osjetiti čak i vrlo bolne smetnje u zglobovima kojima se taj pokret izvodi.

Mnogi ljudi ne mogu razumjeti što se događa s njihovim tijelom, ali osjećaju bol, nelagodu, trnce i nemogućnost izvođenja određenih pokreta.

Svi ovi ljudi, kao i oni koji su pretrpjeli traumu ili ozljedu, trebaju proći poseban test za provjeru funkcionalnosti zahvaćenih dijelova, ovaj test se zove elektromiografija, da vidimo što je to.

Što je elektromiografija

Elektromiografija je dijagnostička pretraga koja se koristi za procjenu funkcije živaca i mišića, čime se otkriva postoji li neuropatija ili miopatija.

To je dakle funkcionalni test, tj. ispituje se funkcionalnost mišića ili živaca koji se testiraju.

Ovu funkcionalnost moguće je otkriti iglenom elektromiografijom, tj. tankim iglama različite duljine ovisno o mišiću koji se procjenjuje, a koje se uvode u mišić kako bi se zabilježila njegova aktivnost.

Tu je zatim test brzine provođenja ili elektroneurografija (ENG), koji se koristi za procjenu sposobnosti provođenja informacija na živcima, pomoću električnih podražaja koji se primjenjuju elektrodama postavljenim na kožu, u nekim slučajevima potkožno malim iglicama.

Ti se testovi razlikuju od CT i ultrazvučnih pregleda koji su, umjesto toga, morfološki testovi.

Dakle, u biti elektromiografija služi za procjenu funkcionalnosti mišića i živaca, a očito i za isticanje eventualnih neuroloških problema.

Često se jaki trnci, osobito u rukama, krivo protumače i brzo se ode liječniku zbog straha da je riječ o srčanom udaru, no onda se ispostavi da bi to mogao biti neki poremećaj živaca ili mišića.

Kada treba napraviti ovaj test?

Elektromiografija se propisuje kada postoje stanja koja mogu dovesti do sumnje na neurološka ili periferna oštećenja ili nakon traume ili ozljede kako bi se procijenilo stanje bolesnika.

Među glavnim razlozima zbog kojih liječnik zahtijeva takav test su intenzivno i kontinuirano trnci, obamrlost, slabost mišića, paraliza mišića, bol, grčevi mišića.

Služi dakle za dijagnosticiranje raznih patologija od kojih se neke mogu potpuno riješiti i ne onesposobljavaju, a druge se još uvijek mogu prilično učinkovito riješiti.

Tu spadaju sindromi karpalnog tunela, sindromi ulnarnog žlijeba, sindromi rasalnog tunela, ali i polineuropatije, radiokolopatije, amniotrofična lateralna skleroza (ALS), mišićne bolesti kao što su miopatije ili miozitisi, miastenija gravis, pleksopatije, Guyonov sindrom i tako dalje.

Postoje različita oštećenja živaca i mišića, bolesti koje mogu čak i teško utjecati na kretanje, a time i na normalno obavljanje svakodnevnih radnji, čineći oboljelu osobu nesposobnom ili djelomično onesposobljenom.

Čak iu slučaju traume i ozljeda mišići i živci mogu biti oštećeni, ali zahvaljujući elektromiografiji moguće je razumjeti stupanj oštećenja i postaviti hipotezu o terapiji djelomičnog ili potpunog oporavka.

Iglena elektromiografija je umjereno invazivna pretraga i ne može je izvesti svatko

Korisnici srčanog stimulatora, na primjer, trebali bi se podvrgnuti testu samo nakon što njihov liječnik pažljivo procijeni prednosti i mane.

Ne postoje studije koje pokazuju da se rad srčanog stimulatora mijenja tijekom testa brzine provođenja, ali to treba procijeniti od slučaja do slučaja.

Pacijenti kod kojih postoji rizik od krvarenja, npr. oni koji boluju od hemofilije, trebali bi se podvrgnuti testu nakon pažljive procjene.

Lagano krvarenje i modrice normalni su nakon testa.

Također treba procijeniti stanje bolesnika s limfedemom i stimulatore mozga.

Nema kontraindikacija za provođenje testa tijekom trudnoće, ali o tome treba obavijestiti liječnika.

Kako se pripremiti za test

Prije testiranja najbolje je ne mazati tijelo kremama ili uljima, barem dan-dva prije, dok lakiranje noktiju ili umjetni nokti nisu problem.

Donošenje prethodnih testova uvijek je dobro pravilo.

Sam test nije bolan, no ovisi o osjetljivosti na bol pojedinog ispitanika.

Ako se želi provesti kompletan test, morat će se naviknuti na pomisao na igle i male elektrošokove.

Pročitajte isto

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android

Elektromiografija (EMG), što se procjenjuje i kada se radi

Echo-Colour Doppler bubrežnih arterija: od čega se sastoji?

Ehodopler: što je to i kada ga izvesti

Echo Doppler: što je i čemu služi

Što je biopsija dojke iglom?

Fusion biopsija prostate: Kako se pregled izvodi

Što je aspiracija iglom (ili biopsija iglom ili biopsija)?

Što je Echocolordoppler supraaortnih trupova (karotida)?

Što je Loop Recorder? Otkrivanje kućne telemetrije

Holter srca, karakteristike 24-satnog elektrokardiograma

Periferna arteriopatija: simptomi i dijagnoza

Endokavitarna elektrofiziološka studija: od čega se sastoji ova pretraga?

Kateterizacija srca, što je to pregled?

Transezofagealni ehokardiogram: od čega se sastoji?

Venska tromboza: od simptoma do novih lijekova

Ehotomografija karotidnih osi

Što je biopsija mozga?

Biopsija vođena eho i CT-om: što je to i kada je potrebna

Echo-Doppler krvnih žila: karakteristike i ograničenja metode

izvor

Medici a domicilio

Također bi željeli