Elektrokirurgija: što je to, kako radi i koje su prednosti?

Pojam elektrokirurgija odnosi se na korištenje visokofrekventne, izmjenične električne struje za zagrijavanje tkiva

Grijanje se može koristiti za postizanje željenog učinka tkiva kao što je rezanje, ablacija tkiva, isušivanje ili kombinacija učinaka.1

Elektrokirurške jedinice obično se koriste u gastroenterologiji, općoj kirurgiji, ginekologiji, ORL-u, pulmologiji i dermatologiji, da spomenemo samo neke.

Elektrokirurgija se u endoskopiji koristi od 1970-ih.1

Njegova uporaba u gastrointestinalnoj endoskopiji uključuje postupke polipektomije i resekcije tkiva, hemostazu i ablaciju te endoskopske postupke žuči i pankreasa.

Kako radi elektrokirurgija?

Elektrokirurški sustav sastoji se od elektrokirurške jedinice, koja se ponekad naziva generator ili ESU.

Aktivna elektroda, pacijent i (prema potrebi) disperzivna elektroda koja se ponekad naziva podloga za uzemljenje.

Generator uzima struju iz utičnice i ubrzava je.

Pri ovoj frekvenciji mišići i živci nisu zahvaćeni, a toplina se stvara na staničnoj razini.2

Stvorena toplina odgovorna je za učinak rezanja i koagulacije koji se doživljava.

Elektrokirurgija djeluje rezanjem ili koagulacijom tkiva putem visokofrekventne električne struje koja se generira iz elektrokirurške jedinice ili ESU.

Električna struja putuje kroz priključeni uređaj (aktivnu elektrodu) i stvara lokalizirano zagrijavanje kako bi se omogućili precizni rezovi ili koagulacija tkiva što pomaže smanjiti rizik od krvarenja.

Podešavanjem metode, načina rada i postavki snage (snaga), liječnici mogu prilagoditi postavku izlaza jedinice za razne postupke.

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ELEKTROKAUTERIZACIJE I ELEKTROKIRURGIJE?

Iako se ponekad koriste kao sinonimi, elektrokirurgija i elektrokauterizacija jedinstvene su tehnike.

Izravno zagrijavanje tkiva i stvaranje rezanja i koagulacije izdvaja elektrokirurgiju od elektrokauterizacije koja može samo koagulirati.3

Elektrokirurške jedinice stvaraju visokofrekventne, izmjenične električne struje koje prolaze kroz tkivo što rezultira rezanjem i koagulacijom.

Nasuprot tome, elektrokauterizacija – koja se ponekad naziva i toplinska kauterizacija – koristi povezani uređaj s grijaćim elementom.

Struja nikada ne prolazi kroz tijelo pacijenta tijekom ovog postupka, ali kauterizira pasivnim prijenosom topline s pribora i nikada ne može proizvesti elektrokirurško rezanje kao što je to slučaj u elektrokirurgiji.1

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU MONOPOLARNE I BIPOLARNE ELEKTROKIRURGIJE?

Elektrokirurške jedinice proizvode struje za rezanje i koagulaciju tkiva tijekom endoskopskih postupaka.

Većina jedinica podržava i monopolarne i bipolarne metode.

Razlika između monopolarne i bipolarne elektrokirurgije je način na koji električna struja putuje i dovršava krug.

U monopolarnoj elektrokirurgiji struja prolazi kroz spojeni uređaj (aktivnu elektrodu) izravno do zahvaćenog tkiva gdje se postiže željeni tkivni učinak.

Zatim prolazi kroz tijelo pacijenta do mjesta gdje se postavlja disperzivna elektroda.

Disperzivna elektroda prima struju i zatim prenosi energiju natrag u elektrokiruršku jedinicu kako bi dovršila krug.

Nasuprot tome, tijekom bipolarnih postupaka, električna struja teče iz generatora i koncentrira se na mjestu tretmana pomoću aktivne elektrode, kao što je bipolarna sonda.

Budući da aktivna elektroda dovodi struju u tkivo, a kroz isti uređaj vraća struju, nema potrebe za disperzivnom elektrodom.

Liječnici koriste monopolarne i bipolarne metode u različitim situacijama.

Dok se monopolarna elektrokirurgija češće koristi, struja ipak prolazi kroz tijelo pacijenta kako bi se susrela s disperznom elektrodom.

Liječnici se mogu odlučiti za bipolarnu metodu ako pacijent ima ugrađene uređaje za spašavanje života kao što je pacemaker na koji monopolarna struja može negativno utjecati.4,5

KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU REZA I KOAGULACIJE?

Postoji nekoliko načina ili postavki na elektrokirurškim generatorima koji mogu omogućiti liječniku stvaranje željenog učinka tkiva.

Oni se također mogu nazvati rezultatima.

Svaki proizvođač elektrokirurgije ima svoje nazive za različite rezultate, ali oni općenito variraju od reza do meke koagulacije, s miješanim rezultatima između.

Podešavanjem postavki snage i načina rada unutar elektrokirurške jedinice, liječnici mogu odrediti precizan rez i struju koagulacije potrebne za postupak.2

Struja koju generira ESU dovodi se u tkivo preko pribora (aktivne elektrode).

Tijekom primjene struje rezanja, energija se isporučuje s većim intenzitetom, potičući elektrokirurško rezanje.1

Na staničnoj razini, voda unutar stanica se vrlo brzo zagrijava, isparava i uzrokuje pucanje staničnih membrana.

Ove pucajuće stanice dovode do cijepanja tkiva koje se nalazi uz dodatak.1,2 To se naziva tkivo koje se reže.1,2

Stanice koje se sporije zagrijavaju dehidriraju bez pucanja.

Tijekom primjene koagulacijske struje, energija se isporučuje s manjim intenzitetom i potiče koagulaciju i isušivanje.2

Koagulacijska struja uzrokuje denaturaciju staničnih proteina i skupljanje stanica.2

Sadržaj vode postaje manji, a tkivo postaje otpornije na protok energije.2

Postotak stanica koje pucaju i koaguliraju, kao i količina uključenog tkiva, naziva se učinak tkiva.1

Iako je konačni uočeni učinak na tkivo rezultat i ne-ESU i ESU varijabli, gustoća struje je definirajuća varijabla u određivanju specifičnih učinaka na tkivo u elektrokirurgiji.1

Varijable koje mogu utjecati na ishod tkiva uključuju informacije o pacijentu, impedanciju strujnog kruga i tkiva, količinu tkiva i uključenih dodataka, tehniku ​​liječnika i vrijeme primjene elektrokirurgije.1

KOJE SU PREDNOSTI ELEKTROKIRURGIJE?

Elektrokirurgija pruža brojne prednosti uključujući, ali ne ograničavajući se na:

  • Smanjuje krvarenje pri nanošenju
  • Omogućuje veću preciznost s postavkama rezanja i koagulacije
  • Nudi relativno brzu metodu resekcije ili ablacije tkiva

KOJE SIGURNOSNE MJERE TREBA POSTUPATI U RAZMOTRI KOD ELEKTROKIRURGIJE?

Kao i kod svakog uređaja za endoskopske postupke, korisnici moraju pročitati i razumjeti priručnik za uporabu koji je isporučen s uređajem.

Potrebno je razmotriti mjere opreza kako bi se osigurala sigurnost pacijenata i osoblja.

Liječnici moraju imati jasno razumijevanje osnova elektrokirurgije i sposobnost prilagođavanja postavki na uređaju na temelju kliničke situacije.

Osim toga, liječnik uvijek treba razmotriti koji će se elektrokirurški pribor koristiti, uključujući zamke, noževe, sfinkterotome i koagulacijske sonde.

Dodatne sigurnosne mjere za izbjegavanje bilo kakvih komplikacija kod pacijenata s elektrokirurgijom uključuju (nije potpun popis):

Započnite s najnižom mogućom postavkom kako biste izbjegli nepotrebnu isporuku struje.

Nemojte koristiti elektrokirurški uređaj u neposrednoj blizini ili u izravnom kontaktu s drugim endoskopskim uređajima ili implantiranim medicinskim uređajima za održavanje života.

Ispravno postavljanje disperzivne elektrode (podloška za uzemljenje) važno je za ravnomjerno raspršivanje energije i izbjegavanje bilo kakvog povećanja temperature kože ispod podloge tijekom postupaka.1

Osigurajte da aktivni pribor i pacijent/korisnik ne dodiruju uzemljene metalne predmete.

Budite u tijeku s preventivnim održavanjem i pregledima za oprema kako biste izbjegli nepotrebne zastoje i ozljede korisnika ili pacijenata.

VRSTE ELEKTROKIRURŠKIH APARATA/INSTRUMENTA

Uobičajeni elektrokirurški uređaji uključuju:

  • Elektrokirurška jedinica – Ovaj uređaj stvara električnu struju. Jedinica za elektrokirurgiju gi4000 ima zaslon osjetljiv na dodir i pruža liječnicima četiri metode dizajnirane za fleksibilnu endoskopiju uključujući argon plazmu, bipolarnu koag, monopolarnu i funkcije ispiranja.
  • Disperzivne elektrode, osjetljive i neosjetljive.
  • Aktivne elektrode: postoji mnogo dodataka koji se obično koriste u GI endoskopskim postupcima kao što su: zamke, sonde, pincete, noževi, sfinkterotomi i još mnogo toga.

Čitajte također:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android

Što su zadržani kirurški predmeti? Pregled druge strane kirurške sale

Integrirane operacijske dvorane: Što je integrirana operacijska dvorana i koje prednosti nudi

Rijetke bolesti: Bardet Biedlov sindrom

Operacija fetusa, operacija atrezije larinksa kod Gaslinija: druga na svijetu

Kirurgija komplikacija infarkta miokarda i praćenje pacijenata

Kirurgija kraniosinostoze: pregled

Preoperativna faza: Što biste trebali znati prije operacije

Kirurške intervencije: Što je minimalno invazivna vitrektomija?

Ultimativni vodič za Trendelenburgov položaj

Izvor:

Steris

Također bi željeli