Gubitak vida: što ga uzrokuje i koji je simptom
Smanjeni vid – smanjenje vidne oštrine, sposobnost da se slika vidi jasno, oštro i oštro – jedan je od najčešćih vizualnih simptoma s kojima se susreću ljudi diljem svijeta
Samo jedno oko ili oba oka istovremeno i uz jednak ili različit gubitak dioptrije mogu pretrpjeti gubitak vidne oštrine
Kada se – u području oftalmologije – koristi pojam dioptrija, misli se na mjernu jedinicu jakosti leće i, u širem smislu, na opseg vidne mane koju sama leća ispravlja.
Ljudsko oko se zapravo sastoji od sustava (koji se naziva dioptrijski sustav) konvergentnih leća s različitim indeksima loma, čija je svrha dovesti svjetlosne zrake do mrežnice, koja ih fokusira slanjem svjetlosnog podražaja u mozak.
Kada osjetite pad vida, to znači da je jedna od komponenti dioptrijskog sustava počela neispravno funkcionirati ili je doživjela promjene.
To se događa kada je oko zahvaćeno bolešću, kod koje je smanjenje vida jedan od prvih i najvažnijih simptoma na koje treba obratiti pažnju.
O gubitku vida: Koje patologije dovode do slabljenja vida?
Smanjeni vid simptom je patologija ili mehanizama koji dovode ili do drugačije refrakcije, zbog čega slike više ne dopiru jasno do mrežnice, ili do stvarnog oštećenja određenih struktura oka.
Defekt refrakcije
Naziv 'refrakcijski defekt' odnosi se na sve one vidne nedostatke – kratkovidnost, presbiopiju, hipermetropiju, astigmatizam – koji onemogućuju pravilno viđenje slika koje ulaze u vidno polje.
Ovi vidni nedostaci nisu nužno simptomi tekuće patologije, oni mogu biti povezani s karakteristikama različitih komponenti dioptrijskog sustava, te se stoga lako ispravljaju upotrebom optičkih instrumenata kao što su naočale.
Katarakta
Katarakta je pojava koja se sastoji u zamućenju – djelomičnom ili potpunom – kristalne leće, odnosno onog dijela oka koji je unutarnji i proziran, a nalazi se između šarenice i staklastog tijela, što omogućuje pravilnu vizualizaciju onoga što se unutar vidno polje.
Kristalna leća stoga ima temeljnu funkciju za oko: poput leće fotoaparata, ima zadatak fokusirati na mrežnicu svjetlost koja dolazi od predmeta, figure ili krajolika koja prolazi kroz rožnicu.
Glaukom
Glaukom je kronična bolest koja zahvaća vidni živac i može dovesti do djelomičnog ili potpunog gubitka vida ako se ne liječi.
Ova je bolest povezana s naglim porastom intraokularnog tlaka, praćenog – iako rijetko – značajnim smanjenjem protoka krvi u optički živac, komponentu očnog sustava odgovornu za prijenos vizualnih informacija od oka do mozga.
Kada dođe do oštećenja vidnog živca, vidno polje se smanjuje počevši od najperifernijih dijelova, postupno napredujući i zahvaćajući sve više središnje dijelove vidnog polja do potpunog gubitka vida.
keratitis
Keratitis je upalni proces koji nastaje oštećenjem rožnice, sastavnice prozirnog dioptrijskog sustava koji sprijeda okružuje očnu jabučicu i prve leće u dioptrijskom putu koja je stalno prekrivena suznim filmom.
Keratitis mogu uzrokovati fizički, kemijski, biološki, traumatski ili infektivni čimbenici. To će rezultirati gubitkom prozirnosti rožnice, a time i oštećenjem vida.
Makularna degeneracija
Makularna degeneracija je bolest – obično povezana sa senilnom dobi – koja se očituje propadanjem središnjeg dijela mrežnice, makule, što dovodi do drastičnog pogoršanja vidne oštrine.
Mogu se razlikovati dva glavna tipa makularne degeneracije: ako je makularna degeneracija suha, to se događa kada postoji nakupljanje malih žućkastih glikemijskih i proteinskih naslaga ispod mrežnice ili rezultira progresivnom atrofijom makularne regije; ako je makularna degeneracija vlažna, to se događa kao rezultat abnormalnog rasta krvnih žila iz žilnice u makuli koje izlaze unutar slojeva retine uzrokujući dramatičan pad vida.
Odvajanje mrežnice
Do odvajanja mrežnice dolazi kada se unutarnja membrana oka – mrežnica, tanki sloj tkiva koji oblaže stražnji dio oka – odvoji od potpornog tkiva.
Uslijed patoloških pojava, mrežnica može izgubiti prianjanje na tkiva s kojima obično ostaje u bliskom kontaktu i – ne dobivajući više hranu, krv ili potporu – riskira gubitak svojih bioloških funkcija, što dovodi do nekroze s čak i trajnim oštećenjem oka.
Odvajanje staklastog tijela
Staklovina je bezbojna tvar konstantnog volumena koja – kao komponenta dioptrijskog sustava – služi kao potpora leći i mrežnici.
S godinama, staklasto tijelo ima tendenciju da izgubi svoju čvrstu konzistenciju, skuplja se i obavlja sve manje i manje svoje potporne dužnosti.
Ako se gubitak volumena dogodi iznenada, gotovo nasilno, elementi koje podupire mogu pretrpjeti traumu, puknuti ili pretrpjeti manje ili više značajne ozljede.
Upravo navedene samo su neke od očnih bolesti koje mogu predstavljati – među svojim simptomima – više ili manje izražen gubitak vida, od kojih neke mogu biti popraćene i bolovima u oku, kao kod keratitisa.
Dijagnosticiranje gubitka vida
Od trenutka kada bolesnik počne osjetno slabiti vid, potrebno je posjetiti oftalmologa radi specijalističkih konzultacija kako bi se pokušao – ako je moguće – ispraviti poremećaj ili sanirati ako je izravna posljedica već postojećeg bolest.
Tijekom specijalističkog pregleda, oftalmolog će – nakon uzimanja detaljne anamneze za isticanje eventualnih drugih patologija – odmah pristupiti procjeni specijalističkih pretraga potrebnih za ispitivanje porijekla pacijentovih pritužbi na smanjeni vid.
Liječnik može koristiti test vidne oštrine i oftalmoskopiju, specijalistički test koji koristi instrument koji – projiciranjem snopa svjetlosti kroz zjenicu na mrežnicu – može pružiti informacije o unutarnjim strukturama pacijentova oka.
Ostale specijalističke pretrage koje bi se mogle provesti za postavljanje točne dijagnoze mogle bi biti mjerenje intraokularnog tlaka i instrumentalne slikovne pretrage unutarnjih struktura oka.
Gubitak vida: najprikladnija terapija
Da bi se otklonile smetnje koje nastaju kao posljedica slabljenja vida pacijenta, potrebno je najprije sanirati događaj ili stanje koje – kao simptom – predstavlja smanjenje vidne oštrine.
Ako se gubitak vida može pripisati refrakcijskoj mani, jedino što treba učiniti je prepisati pacijentu odgovarajuće leće.
Ako je, s druge strane, gubitak vida simptom postojeće patologije, morat će se primijeniti sve najprikladnije terapije – od terapije lijekovima do operacije, ako je potrebno – kako bi se prije svega liječila tekuća patologija i , posljedično, eliminirati ili ublažiti što je više moguće tegobe koje proizlaze iz gubitka vida.
Pročitajte isto
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Što je očni tlak i kako se mjeri?
Tkivo koje nema: Coloboma, rijetka očna mana koja narušava djetetov vid
Čmičak, upala oka koja podjednako pogađa mlade i stare
Blefaritis: upala očnih kapaka
Keratokonus rožnice, UVA tretman križnog povezivanja rožnice
Keratokonus: degenerativna i evolucijska bolest rožnice
Pekuće oči: simptomi, uzroci i lijekovi
Oftalmologija: uzroci, simptomi i liječenje astigmatizma
Astenopija, uzroci i lijekovi za umor očiju
CBM Italija, CUAMM i CORDAID grade prvi pedijatrijski očni odjel u Južnom Sudanu
Kratkovidnost: što je to i kako je liječiti
Dalekovidnost: koji su simptomi i kako ih ispraviti
Kratkovidnost: što je kratkovidnost i kako je ispraviti
Blefaroptoza: upoznavanje spuštenih kapaka
Lijeno oko: Kako prepoznati i liječiti ambliopiju?
Što je prezbiopija i kada se javlja?
Prezbiopija: poremećaj vida vezan uz dob
Blefaroptoza: upoznavanje spuštenih kapaka
Rijetke bolesti: Von Hippel-Lindauov sindrom
Rijetke bolesti: septo-optička displazija
Zamagljen vid, iskrivljene slike i osjetljivost na svjetlost: Mogao bi biti keratokonus
Coloboma: što je to, simptomi, uzroci, liječenje
Očna hipertenzija: što je očni tlak i zašto ga treba kontrolirati