Angina pectoris: simptomi i uzroci
Što je angina pektoris? Pojam angina označava manifestaciju miokardijalne ishemije kojoj pripada, uglavnom kao posljedicu ateroskleroze, karakteriziranu stvaranjem ateromatoznih plakova koji rezultiraju suženjem (stenozom) različitog stupnja duž arterija.
To rezultira smanjenom opskrbom krvlju, a time i kisikom i hranjivim tvarima na područjima koja navodnjava bolesna grana.
Znakovi i simptomi angine pektoris
Angina pektoris je najčešći simptom koronarne ateroskleroze, a očituje se intenzivnom, prolaznom boli s regresijom u mirovanju, koja traje od 5 do 15 minuta, nalazi se u središtu prsnog koša, često zrači niz lijevu ruku, ali i u desnu ili obje ruke.
Rjeđe, može zračiti u vrat, čeljust, epigastrična regija i lopatice.
Oboljeli opisuju bol kao osjećaj stezanja, težine, pritiska, rjeđe peckanja.
U većine bolesnika angina se javlja sporadično, obično povezana s naporom, pa se stoga naziva stabilnom anginom pektoris.
Drugi oblik angine, nazvan nestabilna angina, nalazi se na granici između stabilne angine i pravog infarkta i uključuje različite kliničke slike:
- novonastala angina (unutar posljednja dva mjeseca), u kojoj postoje epizode boli, uzrokovane blagim tjelesnim naporom i/ili uobičajenim dnevnim zadacima, koje su dugotrajnije nego kod stabilne angine;
- pogoršanje angine (unutar posljednja dva mjeseca), kod koje postoji pogoršanje već postojeće stabilne angine s pojavom intenzivnijih, nižeg praga i/ili epizoda boli u mirovanju, dugotrajnih i češćih;
- rana postinfarktna angina, ako se pojavi manje od 30 dana nakon akutnog infarkta miokarda, obično unutar 2 tjedna, s naglim povećanjem ozbiljnosti postojeće stenoze. Ukazuje na koronarnu arterijsku bolest u još aktivnoj fazi, koju karakterizira visoka učestalost reinfarkta i visoka smrtnost.
Angina pektoris, iako je lakša od infarkta, karakterizirana je nepredvidivošću i nestabilnošću kliničke slike, pa otuda i naziv "nestabilna".
To je zapravo izraz nestabilnog stanja bolesti koje, u nedostatku odgovarajuće terapije koja se provodi u bolnici, može dovesti do nastanka infarkta.
Do danas je to jedan od glavnih uzroka smrtnosti u zapadnim zemljama.
Uzroci angine pektoris
Za razliku od infarkta, kod angine pektoris postoji privremena ishemija miokarda (smanjena opskrba miokarda hranjivim tvarima) zbog privremenog suženja koronarne arterije, što je posljedica spazma i/ili početnog, reverzibilnog trombotičkog procesa.
S druge strane, infarkt se javlja kada okluzija traje dulje od 30 minuta, što rezultira smrću nekih srčanih stanica
Štoviše, koronarni sindromi mogu imati promjenjivu prognozu: drugim riječima, neki pacijenti imaju nisku vjerojatnost događaja kao što su infarkt, perzistentna angina i smrt (1-2% u tri mjeseca nakon pojave simptoma).
Drugi pacijenti imaju 20-30% rizika od događaja; i upravo je u tim slučajevima liječenje najučinkovitije.
Stoga je vrlo važno u ranoj fazi identificirati osobe s teškom anginom i ekstrakardijalnom bolešću te povezanim čimbenicima kardiovaskularnog rizika.
Čitajte također:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Angina pektoris: što je to i kako je liječiti
Imate li lupanje srca? Evo što su i na što ukazuju
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
MRI, magnetska rezonancija srca: što je to i zašto je važno?
Angina pektoris: prepoznavanje, dijagnoza i liječenje
Tahikardija: postoji li rizik od aritmije? Koje razlike postoje između njih dvoje?
Patologije lijeve klijetke: Dilatacijska kardiomiopatija
Aritmogena kardiomiopatija: što je to i što uključuje
Atrijalna fibrilacija: simptomi na koje morate paziti
Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom: što je to i kako ga liječiti
Imate li epizode iznenadne tahikardije? Možete patiti od Wolff-Parkinson-White sindroma (WPW)
Prolazna tahipneja novorođenčeta: Pregled neonatalnog sindroma vlažnih pluća
Infarkt miokarda: uzroci, simptomi i čimbenici rizika
Dilatacijska kardiomiopatija: što je to, što je uzrokuje i kako se liječi
Bolesti srca: što je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: što je to i kada se treba zabrinuti
Sindrom slomljenog srca je u porastu: znamo takotsubo kardiomiopatiju
Kardiomiopatije: što su i koji su tretmani
Alkoholna i aritmogena kardiomiopatija desne klijetke
Razlika između spontane, električne i farmakološke kardioverzije
Zatajenje srca: simptomi i mogući tretmani
Što je zatajenje srca i kako se može prepoznati?
Srce: Što je srčani udar i kako intervenirati?
Simptomi srčanog udara: što učiniti u hitnim slučajevima, uloga CPR-a
Bradiaritmije: što su, kako ih dijagnosticirati i kako ih liječiti
Pedijatrijske aritmije: što su, kako ih liječiti