Kongenitalna bolest srca i sigurna trudnoća: važnost praćenja od prije začeća
Urođene srčane bolesti pogađaju oko 1% rođene djece i najčešća su kategorija urođenih malformacija
Prirođene srčane bolesti zahtijevaju specijalističku skrb te multidisciplinarnu dijagnostiku i liječenje u svim životnim razdobljima
Danas, zahvaljujući poboljšanim dijagnostičkim tehnikama i terapijama, sve više žena s prirođenim srčanim manama ulazi u odraslu dob, a među njima mnoge žele postati majke.
Međutim, trudnoća može promijeniti kardiovaskularnu ravnotežu i dovesti do komplikacija, ponekad ozbiljnih, i za majku i za dijete.
Zbog toga je bitno da se sve žene s prirođenom srčanom bolešću koje žele zatrudnjeti prate od prije začeća kako bi se mogle sigurno pratiti do rođenja djeteta.
Često, međutim, želja za majčinstvom u kombinaciji s 'dobrim osjećajem' natjera buduće majke da započnu trudnoću bez razmišljanja o mogućim posljedicama za nju i njezino dijete.
Što je urođena bolest srca?
Prirođene srčane bolesti su anatomske i funkcionalne srčane promjene uzrokovane abnormalnostima u razvoju srca tijekom fetalnog razdoblja.
Na primjer, srčani zalistak može biti premalen i stoga spriječiti pravilan prolaz krvi iz jednog dijela srca u drugi.
Ili, može postojati komunikacija između desne i lijeve polovice srca tamo gdje je ne bi trebalo biti; ili može nedostajati cijeli dio srca, poput ventrikula.
Postoje i slučajevi u kojima velike arterije koje izlaze iz srca polaze suprotno od onoga što inače rade u zdravom srcu.
Ove abnormalnosti mogu biti vidljive već u fetusu ili se ne moraju manifestirati sve do rođenja, ponekad čak i u adolescenciji ili odrasloj dobi.
Za neke je poznata genetska osnova, ali za većinu je uzrok nepoznat.
Zatim, tu su i stečene srčane bolesti, koje predstavljaju promjene nastale iz različitih razloga na srcu koje je normalno formirano i rođeno zdravo.
Kako se dijagnosticiraju urođene srčane bolesti?
Nekad se prirođena srčana greška otkrivala tek nakon rođenja, a danas je uz suvremenu instrumentariju moguće posumnjati na strukturnu srčanu bolest već pri opstetričkom pregledu u prvom tromjesečju, a potom je i potvrditi. na sljedećim kontrolama od 16 tjedana nadalje.
Kada to nije slučaj, budući da ponekad nije moguće dijagnosticirati srčanu bolest prije rođenja, sumnju na srčani poremećaj postavljaju neonatolozi i pedijatri koji primaju nerođeno dijete, te na temelju simptoma i kliničkih znakova upućuju dijete na pedijatrijski kardiološki pregled.
Je li, dakle, moguće postati majka u slučaju prirođene srčane mane?
Zahvaljujući golemom napretku medicine, danas je moguće sve ranije dijagnosticirati i sve složenije rekonstruktivne operacije te tako čak i s teškim oštećenjem srca postati punoljetna osoba s normalnim društvenim i radnim životom.
U žena s prirođenom srčanom bolešću općenito je moguće postati majka, ali je neophodno da ih od razdoblja prije začeća prate stručnjaci (i kardiolozi i opstetričari) specijalizirani za te patologije radi odgovarajućeg tijeka liječenja.
Naime, moći će se procijeniti o kakvoj se srčanoj bolesti radi, treba li savjetovati trudnoću, treba li promijeniti liječenje kako bi se izbjegla moguća oštećenja ploda te treba li poboljšati stanje srca prije odlaska u trudnoću.
Osim toga, pregled informira ženu o mogućim rizicima od: prijenosa kongenitalne srčane bolesti na nerođeno dijete, prijevremenog poroda, smanjenog rasta fetusa i pogoršanja (ne uvijek potpuno reverzibilnog) srčanog stanja.
Zašto bi ženu s prirođenom srčanom greškom trebali pratiti kardiolozi i opstetričari koji su stručnjaci za ovo stanje trudnoće?
Tijekom devet mjeseci događaju se važne kardiovaskularne promjene koje mogu promijeniti kliničku ravnotežu žene.
Povećanje volumena cirkulirajuće krvi, do tri puta u odnosu na početnu vrijednost, ubrzanje otkucaja srca, sniženje krvnog tlaka (osim u žena predisponiranih za hipertenziju), sve su to stanja koja se javljaju u bilo kojoj trudnoći, ali kod žena s prethodnim srčanim bolest se možda neće dobro tolerirati s ponekad ozbiljnim posljedicama.
Općenito, aritmije i zatajenje srca najčešći su neopstetrički uzroci komplikacija tijekom trudnoće, osobito u drugom i trećem tromjesečju.
A porođaj je također vrlo zahtjevno razdoblje s kardiovaskularnog gledišta. Povratak u normalu nakon poroda kod žena s prirođenom srčanom bolešću može potrajati do 6 mjeseci ili nikako.
Alati za procjenu vjerojatnosti štetnih događaja u trudnoći povezanih s prirođenim srčanim bolestima
Najprecizniji i najopsežniji alat za utvrđivanje majčinskog rizika kod žena s prirođenom srčanom bolešću je klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja definira 4 klase rizika:
Klasa 1. Uključuje srčane bolesti kod kojih je rizik od štetnih događaja veći od rizika opće populacije
Klasa 2. Uključuje čak i vrlo složene bolesti srca kao što je Fallot tetralogija operirana s dobrim funkcionalnim rezultatom i bez udaljenih komplikacija i nekih manjih valvularnih patologija.
Klasa 3. Povećan kardiovaskularni rizik u trudnoći s rizikom od prijevremenog poroda, hiporazvijenosti i komplikacija u trudnoći.
Klasa 4. Uključuje one situacije u kojima je trudnoća kontraindicirana. Rizik od štetnih događaja kod majke jednako je visok kao i kod fetusa.
Čitajte također:
Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android
Patologije u trudnoći: pregled
Integrirani test trudnoće: čemu služi, kada se radi, kome se preporučuje?
Trauma i razmatranja jedinstvena u trudnoći
Smjernice za upravljanje trudnoćom bolesnika s traumama
Kako pružiti ispravnu hitnu medicinsku pomoć trudnici s traumom?
Trudnoća: Krvni test bi mogao predvidjeti rane znakove upozorenja preeklampsije, kaže studija
Trauma tijekom trudnoće: Kako spasiti trudnicu
Putovanje tijekom trudnoće: savjeti i upozorenja za siguran odmor
Dijabetes i trudnoća: Što trebate znati
Hitne-Hitne intervencije: Zbrinjavanje komplikacija porođaja
Napadaji u novorođenčadi: hitan slučaj koji treba riješiti
Postporođajna depresija: Kako prepoznati prve simptome i pobijediti ih
Postporođajna psihoza: znati kako se nositi s njom
Porođaj i hitna pomoć: postporođajne komplikacije
Epilepsija u djetinjstvu: Kako se nositi sa svojim djetetom?
EMS: Pedijatrijska SVT (supraventrikularna tahikardija) naspram sinusne tahikardije
Valvulopatije: Ispitivanje problema sa srčanim zaliscima
Koja je razlika između pacemakera i potkožnog defibrilatora?
Bolesti srca: što je kardiomiopatija?
Upale srca: miokarditis, infektivni endokarditis i perikarditis
Srčani šumovi: što je to i kada se treba zabrinuti
Klinički pregled: Akutni respiratorni distres sindrom
Stres i nevolja tijekom trudnoće: Kako zaštititi i majku i dijete
Botallov duktus arteriosus: interventna terapija
Kardiovaskularne bolesti: dijagnoza, terapija i prevencija