Rak rektuma: način liječenja

Rak rektuma čini oko 30% svih novih slučajeva raka debelog crijeva (23% u žena i 32% u muškaraca)

U Italiji su karcinomi (karcinomi) debelog crijeva među najčešćima (13% novootkrivenih karcinoma godišnje u oba spola); posebno su na trećem mjestu kod muškaraca (nakon raka prostate i pluća) i na drugom mjestu u žena (nakon raka dojke).

Procjenjuje se da godišnje ima više od 40,000 XNUMX novih slučajeva raka debelog crijeva.

Preživljenje 5 godina nakon dijagnoze u Italiji je oko 65% u muškaraca i 66% u žena.

Nažalost, i danas je rak debelog crijeva drugi vodeći uzrok smrti od zloćudnih bolesti u oba spola.

Anatomija i fiziologija rektalnih tumora

Tumori rektuma razlikuju se od tumora debelog crijeva po svom anatomskom položaju (zadnji dio probavnog trakta uzvodno od analnog kanala), unutar zdjelice, gdje su smješteni u mezorektalnom masnom tkivu ispod peritonealne refleksije iu kontaktu sa strukturama zdjelice (koje su mjehur, maternica i vagina kod žena; mjehur, prostata i sjemene mjehuriće kod muškaraca).

Rektum je podijeljen na tri dijela: donji rektum, koji se proteže od 0 do 5 cm, srednji rektum od 5 do 10 cm i gornji rektum od 10 do 15 cm od vanjskog analnog ruba mjereno krutim rektoskopom.

Vaskularizacija je neobična jer hemoroidni venski pleksus djeluje kao veza između mezenterično-portalnog venskog kruga i sistemskog venskog kruga, dopuštajući svim metastazama koje se šire krvotokom da preskoče jetreni filtar i izravno dospiju u pluća: to je razlog zašto u rektalnom tumora nije neuobičajeno identificirati plućne metastaze čak i bez drugih lokalizacija.

Rektum ima vrlo važnu anatomsku i fiziološku funkciju kao spremnik stolice i osigurava fekalnu kontinenciju pomoću rektalnog slinga, koji je anatomski sklop sastavljen od mišića elevatora anusa i mišića zdjelice, koji omogućuje dobrovoljno otpuštanje fekalija. Tumor mijenja te fiziološke funkcije.

Rak rektuma, faktori rizika

Slični su onima za rak debelog crijeva i predstavljeni su:

– pretjerana konzumacija crvenog mesa i kobasica, rafiniranog brašna i šećera

– prekomjerna tjelesna težina i smanjena tjelesna aktivnost

– pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola

– Crohnova bolest i ulcerozni rektokolitis.

Suprotno tome, zaštitni faktori su predstavljeni:

– konzumacija voća i povrća te nerafiniranih ugljikohidrata

– vitamin D i kalcij

Postoje nasljedne sklonosti koje se mogu pripisati sindromima u kojima su identificirane genetske mutacije, a to su:

  • obiteljska adenomatozna polipoza (FAP)
  • Lynchov sindrom,

Simptomi karcinoma rektuma uglavnom su kasni i povezani su s rastom tumorske mase i funkcionalnom smetnjom defekacije.

Ovi simptomi mogu biti:

– rektalno krvarenje

– krv u stolici (hematohezija)

– vrpčaste stolice/poteškoće u evakuaciji

– tenezmi (bolni grč u analnoj regiji/kod evakuacije)

– osjećaj nepotpune evakuacije

– sluz u stolici (mukoreja)

– u rijetkim i teškim slučajevima, opstrukcija donjeg crijeva

Dijagnoza raka rektuma

Dijagnoza karcinoma rektuma obično se postavlja nakon pojave simptoma digitalnom rektalnom eksploracijom (oko 50% je palpabilno samo rektalno eksploracijom), rektoskopijom i biopsijom za histološki pregled; ovaj test uvijek mora biti popraćen kompletnom kolonoskopijom kako bi se provjerio daljnji rak debelog crijeva.

Standardno onkološko određivanje stadija uključuje rektalnu ehendoskopiju, CT toraksa i abdomena s kontrastnim sredstvom (kako bi se isključile udaljene metastaze) i MRI zdjelice s kontrastnim sredstvom za definiranje anatomskih odnosa (rasprostranjenost tumora u zdjelici) i zahvaćenosti limfnih čvorova.

Liječenje lokalno uznapredovalog raka rektuma

Za lokalizirane (nemetastatske) tumore liječenje izbora je kirurški zahvat (prednja resekcija rektuma s potpunom ekscizijom mezorektuma), koji se mora izvesti nakon liječenja medicinskom onkološkom terapijom i radioterapijom.

Te terapije (kirurgija i radioterapija) mogu uzrokovati neke funkcionalne posljedice koje mogu postojati čak i nakon izlječenja.

U odabranim slučajevima, suvremeni pristupi (također unutar kliničkih ispitivanja) pokušavaju izbjeći demolitivno kirurško liječenje pojačavanjem kemoterapije i radioterapije kako bi se postigla potpuna klinička remisija tumora (TNT strategija, potpuno neoadjuvantno liječenje, nakon čega slijedi pažljivo kliničko i instrumentalno praćenje, bez kirurgija, tzv. neoperativno upravljanje ili NOM).

Štoviše, u slučajevima s molekularnim značajkama mikrosatelitske nestabilnosti, takozvanim MSI-H ili dMMR, liječenje imunoterapijom (umjesto kemo-radioterapije) sada je moguće i pokazalo se da izbjegava operaciju u gotovo svim slučajevima.

U metastatskim tumorima (stadij IV) terapijski pristup slijedi konsolidirani pristup za tumore debelog crijeva općenito: za izbor terapije potrebna je molekularna karakterizacija kirurškog uzorka ili biopsije kako bi se procijenio mutacijski status RAS (KRAS, NRAS), BRAF, MMR (za prepoznavanje tumora s mikrosatelitnom nestabilnošću, dMRR ili MSI-H) i HER2.

Različite vrste lijekova koji se daju oralno i/ili intravenozno odabiru se na temelju ishoda molekularnog profila te također uzimajući u obzir opće stanje i kopatologiju.

Onkološke terapije se provode u uobičajenim stacionarnim uvjetima ili kroz povremene posjete dnevnoj bolnici/MAC-u, kako bi se adekvatno pratile sve toksičnosti povezane s terapijom.

Studije i klinička ispitivanja raka rektuma

U Centru za rak Niguarda aktivna su eksperimentalna istraživanja za liječenje nemetastatskog rektalnog adenokarcinoma koja uključuju TNT (Total Neoadjuvant Treatment) / NOM (Non Operative Management) pristup, bez operacije, unutar NO-CUT programa za tumore koji su kandidati za kemo-radioterapija i program iNOCUT s imunoterapijom tumora s dMRR.

Kod metastatske bolesti postoje studije koje uključuju potragu za ciljevima specifičnim za tumor kako bi se postigla regresija/stabilizacija metastaza koje nisu podložne kirurškom zahvatu. \1

Novi i perspektivniji pristupi uključuju programe liječenja imunoterapijom i imunoterapijskim lijekovima nove generacije, kao i inhibitorima specifičnih tumorskih proteina ili gena (HER2, NTRK, BRAF, KRAS G12C, TP53 Y220C, PIK3CA).

Molekularni profil genetskih mutacija primijećenih kod karcinoma rektuma razlikuje se od profila ostalih karcinoma debelog crijeva po višoj incidenciji molekularnih ciljeva kao što je Her2 i nižoj incidenciji promjena rezistencije na lijekove protiv EGFR kao što su BRAF mutacije.

Najnoviji podaci u literaturi govore o niskoj incidenciji dMRR karcinoma rektuma, tj. 5-10% slučajeva, ali aktivna potraga za ovom genetskom promjenom postaje sve važnija u svjetlu novih potencijalnih mogućnosti liječenja imunoterapijom, pa stoga i ove izmjene treba tražiti u svim slučajevima.

Pročitajte isto

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android

Što je fekalna inkontinencija i kako je liječiti

Fekalom i crijevna opstrukcija: kada pozvati liječnika

Infestacija pinworms: Kako liječiti pedijatrijskog pacijenta s enterobijazom (oksiurijazom)

Crijevne infekcije: kako se zaraza Dientamoeba Fragilis?

Gastrointestinalni poremećaji uzrokovani nesteroidnim protuupalnim lijekovima: što su, koje probleme uzrokuju

Crijevni virus: što jesti i kako liječiti gastroenteritis

Trenirajte s lutkom koja bljuje zelenu sluz!

Manevar dječje opstrukcije dišnih putova u slučaju povraćanja ili tekućine: da ili ne?

Rektosigmoidoskopija i kolonoskopija: što su i kada se izvode

Što je biopsija dojke iglom?

Scintigrafija kostiju: kako se izvodi

Fusion biopsija prostate: Kako se pregled izvodi

CT (kompjuterizirana aksijalna tomografija): za što se koristi

Što je EKG i kada napraviti elektrokardiogram

Pozitronska emisijska tomografija (PET): Što je to, kako radi i za što se koristi

Jednofotonska emisijska kompjuterizirana tomografija (SPECT): što je to i kada je izvesti

Instrumentalni pregledi: Što je Color Doppler ehokardiogram?

Koronarografija, što je to pregled?

CT, MRI i PET skeniranje: čemu služe?

MRI, magnetska rezonancija srca: što je to i zašto je važno?

Uretrocistoskopija: što je to i kako se izvodi transuretralna cistoskopija

Što je Echocolordoppler supraaortnih trupova (karotida)?

Kirurgija: neuronavigacija i praćenje funkcije mozga

Robotska kirurgija: prednosti i rizici

Refraktivna kirurgija: čemu služi, kako se izvodi i što učiniti?

Scintigrafija miokarda, pregled koji opisuje zdravlje koronarnih arterija i miokarda

Anorektalna manometrija: za što se koristi i kako se test izvodi

izvor

Niguarda

Također bi željeli