Ukrajina pod optužnicom, Amnesty International: operacije iz domova, bolnica i škola, ugroženi civili

Ukrajina, glasnogovornik Amnesty Internationala Riccardo Noury: “Odbrana od ruske ofanzive ne oslobađa Kijev od poštivanja međunarodnog humanitarnog prava”

“Činjenica da se borite da se branite ne oslobađa vas od poštivanja pravila međunarodnog humanitarnog prava, posebno kada ugrožavate živote civila koje pokušavate braniti.

Potpuno je neprihvatljivo da su ukrajinske snage otvarale vatru iz zgrada, postavljale svoje baze u škole ili bolnice, a da to ni na koji način ne može opravdati ruske napade na civilne ciljeve.”

Glasnogovornik Amnesty Internationala Riccardo Noury ​​tako komentira rezultate najnovijeg istraživanja sprovedenog između aprila i jula u regijama Harkov, Donbas i Mikolajv, u kojem se tvrdi da su ukrajinske snage u pokušaju da odbiju rusku invaziju koja je počela u februaru ugrozile civilno stanovništvo .

To je navodno učinjeno postavljanjem baza i upotrebom oružja unutar naseljenih centara, uključujući škole i bolnice, te izvođenjem napada iz naseljenih centara – ponekad iz civilnih zgrada – u čak 19 gradova i sela.

Ove taktike, kaže Amnesty, krše međunarodno humanitarno pravo jer pretvaraju civilne ciljeve u vojne ciljeve. U ruskim napadima koji su uslijedili ubijeni su civili i uništena civilna infrastruktura.

UKRAJINA, MEĐUNARODNA STUDIJA AMNESTIJA: POSJETE LOKACIJI I INTERVJUI SA PREŽIVJELIMA

Istraživači su, kako navodi organizacija, obilazili mjesta pogođena napadima, intervjuisali preživjele, svjedoke i članove porodica žrtava, analizirali oružje koje je korišteno i dalje istraživali na daljinu.

Da bi dodatno potvrdio ove dokaze, Laboratorija za krizne dokaze organizacije za ljudska prava koristila je satelitske snimke.

Amnesty dalje pojašnjava da je većina naselja u kojima su se nalazili ukrajinski vojnici bila miljama udaljena od linija fronta i da je, prema tome, postojale alternative koje su mogle izbjeći ugrožavanje civilnog stanovništva.

Amnesty International ne zna ni za jedan slučaj u kojem je ukrajinska vojska koja se instalirala u civilne zgrade unutar naselja tražila od stanovnika da evakuišu okolne zgrade ili im je pružila pomoć u tome. Na taj način, prema mišljenju Amnestyja, nije ispunila svoju dužnost da preduzme sve moguće mjere opreza za zaštitu civilnog stanovništva.

UKRAJINA, IZJAVE SVJEDOKA NA LINIJI AMNESTI INTERNATIONAL

Među prikupljenim svedočenjima je i svedočenje majke 50-godišnjeg muškarca ubijenog u ruskom napadu 10. juna u selu južno od Mikoljeva.

“Vojnici su bili u kući do naše i moj sin je često išao kod njih da donese hranu.

Nekoliko puta sam ga molio da se skloni, bojao sam se za njega. Popodne nakon napada ja sam bio u kući, a on u dvorištu.

Odmah je umro, tijelo mu je raskomadano. Naš stan je djelimično uništen', rekla je ona.

U stanu u kojem su, prema riječima žene, bili smješteni ukrajinski vojnici, Amnesty International je pronašao vojsku oprema i uniforme.

Mikola, s druge strane, koji živi u zgradi u Lisičansku, u Donbasu, koji je nekoliko puta pogođen ruskim napadima, kaže: 'Ne razumem zašto naši vojnici pucaju iz gradova, a ne sa polja' .

Čovjek iz istog područja rekao je Amnestyju: 'Ovdje u okrugu postoje vojne aktivnosti. Kada postoji izlazna vatra, odmah zatim dolazi do vatre.

U gradu u Donbasu, 6. maja, ruske snage su gađale kasetnim bombama (zabranjenim međunarodnim pravom i neselektivno) četvrt sa većinom jednospratnih ili dvospratnih kuća u kojima je delovala ukrajinska artiljerija.

Fragmenti kasetne bombe oštetili su kuću u kojoj Anna (70) živi sa svojom 95-godišnjom majkom.

“Grapnel je prošao kroz vrata. Bio sam u kući.

Ukrajinska artiljerija bila je blizu moje bašte. Vojnici su bili iza bašte i kuće.

Od početka rata viđao sam ih kako dolaze i odlaze.

Majka mi je paralizovana, nemoguće je da pobegnemo'.

Početkom jula, istraživači izvještavaju, u regiji Mikolajiv, poljoprivrednik je povrijeđen u napadu ruskih snaga na skladište žitarica.

Nekoliko sati nakon napada, istraživači su primijetili prisustvo ukrajinskih vojnika i vojnih vozila u području skladišta.

Očevici su potvrdili da su objekat, koji se nalazi uz cestu koja vodi do farme na kojoj ljudi žive i rade, koristile ukrajinske snage.

UKRAJINSKE VOJNE BAZE U BOLNICAMA I ŠKOLAMA

Amnesty International također izvještava o vojnim bazama unutar bolnica i škola: na pet različitih lokacija, nastavlja se u bilješci, istraživači su vidjeli kako ukrajinske snage koriste bolnice kao baze.

U dva grada desetine vojnika odmaralo se, šetalo ili jelo unutar bolničkih objekata.

U drugom gradu vojnici su pucali u blizini bolnice.

Dana 28. aprila, u ruskom vazdušnom napadu ubijena su dva radnika medicinske laboratorije na periferiji Harkova nakon što su ukrajinske snage postavile bazu u blizini.

Škole su također rutinski korištene. Prema istraživačima, ukrajinski vojnici su se nakon ruskog bombardovanja preselili u druge škole u određenim gradovima, čime su dodatno ugrozili civile.

U gradu istočno od Odese, Amnesty je u mnogim prilikama primijetio da ukrajinski vojnici koriste civilna područja za smještaj i obuku, uključujući dvije škole smještene u gusto naseljenim područjima.

U periodu između aprila i juna, ruski napadi na škole u toj oblasti doveli su do nekoliko smrtnih slučajeva i povreda.

Dana 28. juna, u njihovoj kući, koja je pogođena raketom, ubijeno je dijete i starica.

U Bakhmutu je 21. maja napad ruskih snaga pogodio zgradu univerziteta koju su ukrajinske snage koristile kao vojnu bazu, pri čemu je poginulo sedam vojnika.

Univerzitet se nalazi u blizini višespratnice, koja je oštećena u napadu zajedno sa ostalim civilnim stanovima udaljenim ne više od 50 metara.

Istraživači Amnesty Internationala vidjeli su trup vojnog vozila u dvorištu bombardovanog univerziteta.

APEL AMNESTI INTERNATIONAL-a RUSIJI I UKRAJINI: SVE STRANKE MORAJU ŠTITI STANOVNIŠTVO

Amnesty zaključuje pojašnjavanjem da taktika ukrajinskih snaga postavljanja vojnih ciljeva unutar naseljenih centara ni na koji način ne opravdava neselektivne napade Rusa, koji se također izvode oružjem zabranjenim međunarodnim pravom, kao što su kasetne bombe.

Konačno, podsjeća da međunarodno humanitarno pravo poziva sve strane u sukobu da učine sve što je u njihovoj moći da ne postavljaju vojne ciljeve u ili blizu naseljenih centara.

Pročitajte takođe:

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju vaših novina za iOS i Android

Ukrajina i Španija isporučile su ukrajinskim graničnim stražama 23 vozila hitne pomoći i terenska vozila

Rat u Ukrajini, humanitarna pomoć iz Italije, Španije i Njemačke stigla je u Zaporožje

Spašavanje života uprkos ratu: Kako funkcioniše sistem hitne pomoći u Kijevu (VIDEO)

Ukrajina: UN i partneri isporučuju pomoć zaokruženom gradu Sumi

Hitna pomoć Ukrajine, Italijanski Crveni krst se vraća u Lavov

Rat u Ukrajini, regija Lavov dobila su kola hitne pomoći iz litvanskog Seimasa

SAD šalje 150 tona lijekova, opreme i vozila hitne pomoći u Ukrajinu

Ukrajina, Ukrajinci iz Reggio Emilije i Parme donirali dva vozila hitne pomoći zajednici Kamyanets-Podilsky

Lavov, tona humanitarne pomoći i vozila hitne pomoći iz Španije za Ukrajinu

Solidarnost s Ukrajinom: Biciklizam 1,300 km za kupovinu dječje ambulante za Kijev

MSF, „Zajedno možemo učiniti mnogo više“: Partnerstvo sa lokalnim organizacijama u Harkivu i širom Ukrajine

UNDP je, uz podršku Kanade, donirao 8 vozila hitne pomoći za 4 regionalna centra u Ukrajini

Izvor:

Dire Agency

Moglo bi vam se svidjeti