Rak vrata maternice (ili vrata maternice): evo simptoma i liječenja

Rak grlića maternice (ili grlića maternice) razvija se u donjem dijelu maternice, organu ženskog aparata u koji se prima embrij i razvija se tijekom trudnoće

Maternica ima oblik obrnutog lijevka i sastoji se od dva glavna dijela: gornji dio naziva se tijelo maternice, dok se donji kraj naziva vrat ili cerviksa maternice.

Cerviks je u izravnoj vezi s vaginom i može se podijeliti na dva dijela koji se nazivaju endocerviks (onaj koji je najbliži tijelu maternice) i ektocerviks ili egzocerviks (onaj koji je najbliži vagini).

Stanice koje oblažu ova dva područja vrata maternice nisu iste: skvamozne stanice nalaze se u ektocerviksu, a žljezdane stanice u endocerviksu.

Dvije vrste stanica susreću se u takozvanoj prijelaznoj zoni.

Većina karcinoma vrata maternice potječe upravo iz stanica koje se nalaze u ovoj 'graničnoj' zoni.

Što je rak grlića maternice (ili grlića maternice)?

Rak grlića maternice nastaje u donjem dijelu maternice, organa ženskog aparata u koji se prima embrij i razvija se tijekom trudnoće.

Maternica je oblika obrnutog lijevka i sastoji se od dva glavna dijela: gornji dio naziva se tijelo maternice, dok se donji kraj naziva vrat ili cerviks.

Cerviks je u izravnoj vezi s vaginom i može se podijeliti na dva dijela koji se nazivaju endocerviks (onaj koji je najbliži tijelu maternice) i ektocerviks ili egzocerviks (onaj koji je najbliži vagini).

Stanice koje oblažu ova dva područja vrata maternice nisu iste: skvamozne stanice nalaze se u ektocerviksu, a žljezdane stanice u endocerviksu.

Dvije vrste stanica susreću se u takozvanoj prijelaznoj zoni.

Većina karcinoma vrata maternice potječe upravo iz stanica koje se nalaze u ovoj 'graničnoj' zoni.

Koliko je raširen

Rak vrata maternice dugo je bio najčešći oblik raka kod žena u svijetu, no posljednjih godina situacija se dramatično promijenila.

Prema izvješću 'Global Cancer Statistics 2020', koje su zajednički izradili Američko društvo za rak (ACS) i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), rak vrata maternice nalazi se na četvrtom mjestu među najčešćim karcinomima kod žena i čini 6.5 posto svih vrsta raka dijagnosticiranih kod žena.

Isto izvješće također ukazuje da je ovo najčešći rak, posebno u 23 zemlje, od kojih su mnoge s niskim i srednjim prihodima i nalaze se na afričkom kontinentu.

U zapadnom svijetu broj oboljelih i broj umrlih i dalje pada, ponajviše zahvaljujući Papa-testu i kasnijem uvođenju DNK testa na papilomavirus (HPV), dva vrlo učinkovita testa za ranu dijagnozu.

Svake godine u Italiji ima oko 2,400 novih slučajeva, 1.3 posto svih karcinoma dijagnosticiranih kod žena, prema podacima u izvješću 'Broj raka u Italiji, 2020.' koje je, među ostalim, talijansko Udruženje registara raka ( AIRTUM) i Talijansko udruženje medicinske onkologije (AIOM).

Kod nas je 5-godišnje preživljenje od dijagnoze oboljelih od raka vrata maternice 68 posto, a svake godine od te bolesti umire oko 500 žena (podaci ISTAT-a 2017.).

Ove će se brojke tijekom vremena dodatno mijenjati.

Danas, zapravo, imamo vrlo učinkovite alate za prevenciju, dijagnostiku i liječenje ovog raka, što je potaknulo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da 17. studenog 2020. godine pokrene Globalnu strategiju za ubrzavanje eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema, cilj koji treba postići u roku od nekoliko desetljeća.

Rak vrata maternice (cerviksa), tko je u opasnosti?

Jedan od glavnih čimbenika rizika za nastanak raka grlića maternice je infekcija humanim papiloma virusom (HPV), koji se uglavnom prenosi spolnim putem.

Zato određene mjere koje ograničavaju mogućnost zaraze (uporaba kondoma i posebice cijepljenje) štite od ove vrste raka, iako nisu 100 posto učinkovite.

Kondom, primjerice, ne štiti u potpunosti od infekcije, jer se virus može prenijeti i kontaktom s dijelovima kože koji nisu prekriveni kondomom.

Rani početak spolne aktivnosti i više spolnih partnera mogu povećati rizik od infekcije, kao i imunološki nedostatak koji može biti povezan s različitim uzrocima (npr. HIV infekcija, virus AIDS-a ili prethodna transplantacija organa).

Međutim, treba imati na umu da sve HPV infekcije ne povećavaju jednako rizik od razvoja raka vrata maternice.

Većina žena koje dođu u kontakt s virusom zapravo mogu eliminirati infekciju zahvaljujući svom imunološkom sustavu bez naknadnih zdravstvenih posljedica.

Konačno, sada je utvrđeno da je samo nekoliko od više od 100 tipova HPV-a opasno s onkološkog gledišta, dok većina šuti ili samo uzrokuje male benigne tumore koji se nazivaju papilomi ili također poznati kao genitalne bradavice.

Drugi čimbenici koji mogu povećati rizik od raka vrata maternice su pušenje cigareta, prisutnost bliskih srodnika s ovim rakom u obitelji (iako nisu identificirani geni odgovorni za bilo kakav obiteljski odnos), prehrana s malo voća i povrća, pretilost i prema nekim studijama čak i infekcije klamidijom.

Tipovi

Karcinomi vrata maternice klasificirani su prema stanicama iz kojih potječu i uglavnom su dva tipa: karcinom pločastih stanica (oko 80 posto slučajeva raka vrata maternice) i adenokarcinom (oko 15 posto).

O karcinomu skvamoznih stanica govorimo kada rak nastaje iz stanica koje prekrivaju površinu egzocerviksa, a o adenokarcinomu kada rak počinje iz žljezdanih stanica endocerviksa.

Konačno, iako rjeđi (3-5 posto karcinoma vrata maternice), postoje karcinomi vrata maternice koji imaju mješovito podrijetlo i stoga se nazivaju adenoskvamoznim karcinomima.

Simptomi

Rani stadiji raka grlića maternice obično su asimptomatski i svi simptomi mogu biti povezani s drugim nekancerogenim stanjima.

Zvona za uzbunu koja mogu pobuditi sumnju na rak grlića maternice su, primjerice, abnormalno krvarenje (nakon spolnog odnosa, između menstrualnih ciklusa ili tijekom menopauze), vaginalni iscjedak bez krvi ili bol tijekom spolnog odnosa.

Prevencija

U većini slučajeva, stanice koje mogu dovesti do raka grlića maternice ne uzrokuju odmah stvarni rak, već u početku stvaraju ono što liječnici nazivaju prekanceroznim lezijama.

Te se lezije nazivaju CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), SIL (skvamozna intraepitelna lezija) ili displazija i mogu polagano godinama napredovati do kancerogenog oblika.

U stvarnosti, ne uzrokuju sve prekancerozne lezije rak: u mnogim slučajevima spontano se povlače bez ikakvog liječenja.

No, nedvojbeno je da se sprječavanjem nastanka ovakvih lezija, odnosno njihovim ranim dijagnosticiranjem i liječenjem, može drastično smanjiti i gotovo eliminirati pojavnost raka vrata maternice u populaciji.

Ograničavanje broja seksualnih partnera i nastojanje da se izbjegnu odnosi s osobama u opasnosti i dalje su dvije moguće preventivne strategije, no nedvojbeno je pobjednički pristup dijagnosticiranju prekanceroznog stadija temeljen na redovitim ginekološkim pregledima.

Tijekom pregleda ginekolog može napraviti Papa test, brz i bezbolan test koji može identificirati prekancerozne ili kancerozne lezije u njihovim ranim stadijima i dio je nacionalnog plana probira raka.

Ginekolog također može napraviti, kako se sada preporučuje, HPV-test, test kojim se izravno otkriva prisutnost HPV DNA.

Od 25. godine do 64. godine svim ženama nudi se jedan od ova dva besplatna probira, koja se redovito ponavlja svake tri godine (Papa-test) odnosno pet godina (HPV-test) u slučaju negativnog rezultata ili češće u posebnim slučajevima.

Već nekoliko godina postoji i još jedno oružje protiv papiloma virusa: cjepivo koje je sposobno zaštititi se od dva najčešća tipa HPV-a odgovornih za većinu karcinoma vrata maternice (HPV16 i HPV18), ali i drugih, rjeđih.

U Italiji se cjepivo sada preporučuje i nudi besplatno djevojčicama i dječacima u dobi od dvanaest godina.

Također je važno upamtiti da cijepljenje može jamčiti prevenciju svih vrsta raka povezanih s HPV-om, poput raka vagine, vulve, anusa, glave i vrata.

Dijagnoza raka vrata maternice (cerviksa).

Rak grlića maternice može se dijagnosticirati u vrlo ranoj ili čak prekanceroznoj fazi ako se provodi redoviti probir Papa-testom ili HPV-testom.

Na temelju rezultata testa, liječnik će tada moći odrediti koliko je agresivna moguća prekancerozna abnormalnost i odlučiti o učinkovitijoj strategiji intervencije.

Ako se utvrde abnormalnosti, liječnik može propisati daljnje pretrage, poput kolposkopije, pretrage koja traje svega nekoliko minuta, bezbolna je i obavlja je ginekolog u ambulanti.

Manje lezije također se mogu ukloniti tijekom kolposkopije kako bi se uklonio rizik od njihovog razvoja u rak.

Ako postoji dijagnoza raka vrata maternice, mogu se propisati pretrage kao što su kompjutorizirana tomografija (CT), magnetska rezonancija ili pozitronska emisijska tomografija (PET) kako bi se preciznije odredio opseg tumora.

Evolucija

Rak vrata maternice može se klasificirati u četiri stadija (I do IV) ovisno o tome koliko se daleko proširio u tijelu.

Kao i kod drugih vrsta raka, što je niži stadij, to je bolest manje raširena i veća je vjerojatnost izlječenja.

Kako liječiti

Izbor liječenja prvenstveno ovisi o stadiju bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze, ali se temelji i na drugim kriterijima kao što su opće zdravstveno stanje osobe, dob i potrebe.

Osim toga, često se koristi kombinacija dva ili više tretmana za postizanje maksimalne učinkovitosti.

Operacija je jedan od mogućih izbora, a vrsta intervencije varira ovisno o proširenosti bolesti.

U najranijim stadijima, kada je tumor u preinvazivnoj fazi, može se primijeniti kriokirurgija ili laserska kirurgija, koja hladnom ili laserskom zrakom zamrzava ili spaljuje oboljele stanice.

Kada je tumor nešto difuzniji, ali još uvijek ograničen na ograničeno područje vrata maternice, izbor može pasti na takozvanu konizaciju, operaciju u kojoj se stožac tkiva na leziji uklanja bez ugrožavanja funkcije organa i mogućnost rađanja djece.

Ako je, pak, tumor opsežniji, prelazi se na histerektomiju, operaciju kojom se odstranjuju maternica, limfni čvorovi, jajovodi i jajnici.

Radioterapija, koja zračenjem cilja tumorske stanice, valjan je tretman za lokalno uznapredovalu bolest, obično u kombinaciji s kemoterapijom (radiokemoterapija).

Uz tradicionalnu radioterapiju, kod koje je izvor zračenja vanjski, koristi se i brahiterapija, odnosno umetanje malih jajnih stanica koje emitiraju zračenje u maternicu.

I vanjska terapija i brahiterapija održavaju reproduktivni sustav netaknutim i u mnogim slučajevima ne utječu na sposobnost normalnog spolnog života.

Treća opcija za liječenje raka vrata maternice (rezervirana, međutim, za uznapredovale ili invazivne oblike) je kemoterapija: nekoliko lijekova protiv tumora primjenjuje se intravenski, često u kombinaciji, uključujući cisplatin, paklitaksel i anti-angiogenski bevacizumab.

Imunoterapija lijekovima kao što su pembrolizumab, atezolizumab, nivolumab, ipilimumab-nivolumab, ispituje se za liječenje raka vrata maternice i smatra se obećavajućom opcijom u ovoj bolesti, koja u više od 90 posto slučajeva izražava molekulu PD-L1, meta nekih od danas dostupnih imunoterapijskih lijekova.

U SAD-u su regulatori (Food and Drug Administration; FDA) već odobrili pembrolizumab za liječenje PDL-1 pozitivnog uznapredovalog/metastatskog raka vrata maternice.

Pročitajte isto

Hitna pomoć uživo još više…Uživo: preuzmite novu besplatnu aplikaciju svojih novina za iOS i Android

Rak vrata maternice: važnost prevencije

Rak jajnika, zanimljivo istraživanje Sveučilišta u Chicagu Medicina: Kako izgladniti stanice raka?

Vulvodinija: koji su simptomi i kako je liječiti

Što je Vulvodinija? Simptomi, dijagnoza i liječenje: razgovarajte sa stručnjakom

Nakupljanje tekućine u peritonealnoj šupljini: mogući uzroci i simptomi ascitesa

Što uzrokuje bol u trbuhu i kako ga liječiti

Varikokela zdjelice: što je to i kako prepoznati simptome

Može li endometrioza uzrokovati neplodnost?

Transvaginalni ultrazvuk: kako djeluje i zašto je važan

Candida Albicans i drugi oblici vaginitisa: simptomi, uzroci i liječenje

Što je vulvovaginitis? Simptomi, dijagnoza i liječenje

Infekcije mokraćnog sustava: simptomi i dijagnoza cistitisa

Probir raka vrata maternice, THINPrep i Papa test: Koja je razlika?

Dijagnostička i operativna histeroskopija: kada je potrebna?

Tehnike i instrumenti za izvođenje histeroskopije

Korištenje ambulantne histeroskopije za ranu dijagnozu

Utero-vaginalni prolaps: koji je indicirani tretman?

Disfunkcija dna zdjelice: što je to i kako je liječiti

Disfunkcija dna zdjelice: čimbenici rizika

Salpingitis: Uzroci i komplikacije ove upale jajovoda

Histerosalpingografija: priprema i korisnost pregleda

Ginekološki karcinomi: što treba znati da ih spriječite

Infekcije sluznice mjehura: Cistitis

Kolposkopija: što je to?

Kolposkopija: Kako se pripremiti, kako se izvodi, kada je važna

Kolposkopija: pregled vagine i vrata maternice

izvor

Airc

Također bi željeli